ZAGREB, 12. prosinca (Hina) - Pojedinačnu saborsku raspravu o prijedlogu ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina obilježile su večeras raspre oporbenih i manjinskih zastupnika o tome dobivaju li manjine tim zakonom više prava
nego u drugim državama.
ZAGREB, 12. prosinca (Hina) - Pojedinačnu saborsku raspravu o
prijedlogu ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina
obilježile su večeras raspre oporbenih i manjinskih zastupnika o
tome dobivaju li manjine tim zakonom više prava nego u drugim
državama. #L#
Ante Beljo (HDZ) smatra da prava narodnosnih manjina trebaju biti
na razini države, a ne da se "pod utjecajem navodnih zaštitnika
ljudskih prava iz svijeta" uspostavljaju na razini lokalne
samouprave. Beljo je to potkrijepio primjerom Srbije i Francuske
koje su se, kako je rekao, proglasile građanskim državama i
odustale od uređenja manjinskih prava.
Mario Kovač (HSLS) istaknuo je da podupire prava manjina, ali da mu
se ne sviđa što se pripadnicima narodnosnih manjina jamči
zastupljenost u pravosudnim tijelima i državnoj upravi. Smatra da
je riječ o visokostručnim poslovima, u kojima će se teško
zadovoljiti oba uvjeta da je "tko visokostručan i pripadnik
manjine".
Zastupnik talijanske manjine Furio Radin ocijenio je da se o
pravima narodnosnih manjina uvijek raspravlja u političkim
nadmudrivanjima.
Govoreći o srpskoj manjini, rekao je da je 1995., nakon "Oluje"
ustvrđeno da se "više ne zna koliko je Srba u Hrvatskoj" te da su
suspendirani svi zakonski članci o teritorijalnoj autonomiji.
Danas se "samo gimnasticira s tim nazivom", kazao je Radin,
istaknuvši da je odbijen prijedlog da se to zove manjinska
samouprava pa će se to zvati manjinsko vijeće.
"Slično tomu Srbi su se prije zvali manjina od osam posto, a sada je
manjina s više od 1,5 posto te se burno raspravlja koliko ih treba
biti u Saboru", rekao je Furio Radin.
Nezavisni zastupnik Ivo Lončar zamjerio je Radinu što kao
predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina
nije htio uvrstiti "pisma u kojima se tvrdi da zastupnik srpske
manjine Milan Đukić provodi fašizam nad Hrvatima u Donjem Lapcu".
Radin je to zanijekao, rekavši da je prije deset dana odlučio to
staviti na dnevni red, ali da neće poduprijeti "pisma koja blate
člana Odbora", te da se "takvim pismima trebaju baviti druge
institucije, a ne saborska radna tijela".
Tibor Santo (LS) rekao je da je sa stajališta narodnosnih manjina
prijedlog ustavnog zakona daleko od savršenog, ali da je to pomak u
zaštiti njihovih prava, na što će se, ocijenio je, mnogi u susjednim
zemljama sigurno pozivati. Santo je kao pripadnik madžarske
manjine u prijeporu sa zastupnicima HDZ-a i HSP-a, koji su se
usprotivili razmjernoj zastupljenosti pripadnika manjina u javnim
službama, ustvrdio da je u tom slučaju riječ o osiguravanju prava
komunikacije na manjinskom jeziku.
Zastupnik srpske manjine Milan Đukić istaknuo je da neće
poduprijeti prijedlog ustavnog zakona jer da ne jamči poboljšanje
položaja srpske manjine, za što će se, rekao je, "morati čekati neko
drugo vrijeme i druga politička volja".
Potpredsjednik Vlade Goran Granić u završnoj se riječi nije složio
s Đukićevim tvrdnjama, istaknuvši da će ustavni zakon pružiti
priliku da se ostvari ustavno pravo manjina na kulturnu autonomiju.
Naglasio je da se ne treba plašiti utjecaja manjina te da u
zakonskom prijedlogu nisu ugrožena prava većine, nego da su
zaštićena prava manjine.
Hrvatski sabor će o prijedlogu ustavnog zakona o pravima
nacionalnih manjina glasovati sutra. Da bi bio prihvaćen, potrebna
je dvotrećinska većina - 101 zastupnički glas.
(Hina) daju sp