DE-US-KOMENTARI-Terorizam-Politika nj 12.XII.-sz-nova strategija sad-a NJEMAČKASUEDDEUTSCHE ZEITUNG12. XII. 2002.Strategija bespomoćnosti"Američka sigurnosna politika mijenja se brzinom koja oduzima dah. Poslije Nacionalne sigurnosne
doktrine Bushova je vlada sada obznanila dokument o strategiji koji treba razumjeti kao odredbu izvođenja. Postoji odgovor na to što SAD točno kani napraviti protiv država ili skupina koje šire i primjenjuju oružje za masovno uništenje: te države ili skupine moraju računati s najgorom mogućom osvetom, sve do nuklearnog razaranja. Osim toga moraju biti spremne na vojne napade kako bi se eskalacija ugušila već u zametku.Strategija, kao i ranije doktrina, preokreće više načela iz odavno prošlih sigurnosnopolitičkih vremena: prvo, oružane snage moraju se sada primijeniti preventivno - o pravilima i međunarodnopravnoj legitimaciji u međuvremenu vlada silovita svađa. Drugo, snižava se prag za atomsku primjenu. Atomsko oružje više nije zadnje sredstvo ili odgovor na prvi atomski udar. Ne, atomsko se oružje može primijeniti taktički i sloviti i kao odgovor na kemijski ili biološki napad. Treće, ne samo države nego i terorističke skupine moraju se bojati klasičnih ratnih sredstava u svoj strahoti.
NJEMAČKA
SUEDDEUTSCHE ZEITUNG
12. XII. 2002.
Strategija bespomoćnosti
"Američka sigurnosna politika mijenja se brzinom koja oduzima dah.
Poslije Nacionalne sigurnosne doktrine Bushova je vlada sada
obznanila dokument o strategiji koji treba razumjeti kao odredbu
izvođenja. Postoji odgovor na to što SAD točno kani napraviti
protiv država ili skupina koje šire i primjenjuju oružje za masovno
uništenje: te države ili skupine moraju računati s najgorom mogućom
osvetom, sve do nuklearnog razaranja. Osim toga moraju biti spremne
na vojne napade kako bi se eskalacija ugušila već u zametku.
Strategija, kao i ranije doktrina, preokreće više načela iz odavno
prošlih sigurnosnopolitičkih vremena: prvo, oružane snage moraju
se sada primijeniti preventivno - o pravilima i međunarodnopravnoj
legitimaciji u međuvremenu vlada silovita svađa. Drugo, snižava se
prag za atomsku primjenu. Atomsko oružje više nije zadnje sredstvo
ili odgovor na prvi atomski udar. Ne, atomsko se oružje može
primijeniti taktički i sloviti i kao odgovor na kemijski ili
biološki napad. Treće, ne samo države nego i terorističke skupine
moraju se bojati klasičnih ratnih sredstava u svoj strahoti.
Strategija je ipak manje napisana za terorističke skupine nego za
osobite drugove iz terorističkog posla: diktatore u Iraku i
Sjevernoj Koreji. Otkriće sjevernokorejskih raketa na brodu u
smjeru prema Jemenu daje dobrodošao (i vremenski dobro usklađen)
dokaz da SAD odgovara na stvarne scenarije prijetnje. Oni koji šire
oružje za masovno uništenje ili proizvode i prodaju rakete za
njegovu primjenu, ne smiju se više osjećati sigurnima. Štit
Sjeverne Koreje je njezino atomsko oružje - zaštita koju si Sadam
Husein još ne može priuštiti. No budući da je pod opravdanom sumnjom
da nuklearnom bombom kao sredstvom ucjene i zaštite želi izmijeniti
odnose snaga u arapskom svijetu, logika SAD-a o preventivnom ratu
upravo je prisilna.
Koliko je strategija nedostatna, u međuvremenu opet pokazuje
sjevernokorejska isporuka raketa. Jemen se proglašava legitimnim
vlasnikom raketa. Oružje je naručeno i plaćeno i slovi - službeno -
za obranu. Upletene države trgovinom ne krše međunarodni sporazum.
Činjenica da bi oružje u Jemenu moglo pasti u ruke teroristima
neprijeporna je, ali se ne može dokazati. Washington ima
predosjećaj ali pravo nije na njegovoj strani. To nije dovoljno.
Strategiji udri-ga zbog zaštite od oružja za masovno uništenje i
proliferacije nedostaje dakle mekani dio: gdje je sposoban program
za razgradnju nekontroliranih nuklearnih arsenala? Zašto
savezniku u protuterorističkom ratu Jemenu nije ponuđena zaštita?
Više pitanja Washingtonu nego odgovora", piše Stefan Kornelius.