ZAGREB, 12. prosinca (Hina) - Iako su podnijeli niz amandmana na prijedlog Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, svi parlamentarni klubovi osim klubova HSP/HKDU-a i IDS-a večeras su ga podržali, smatrajući da na valjani način
uređuje prava i slobode manjina i njeguje etničku i multikulturnu raznolikost.
ZAGREB, 12. prosinca (Hina) - Iako su podnijeli niz amandmana na
prijedlog Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, svi
parlamentarni klubovi osim klubova HSP/HKDU-a i IDS-a večeras su ga
podržali, smatrajući da na valjani način uređuje prava i slobode
manjina i njeguje etničku i multikulturnu raznolikost.#L#
Većinom amandmana klubovi su izrazili nezadovoljstvo odredbama o
osnivanju manjinske samouprave, posebno njezinim ovlastima, te
odredbama o izboru manjinskih predstavnika u tijela izvršne vlasti
u jedinicama lokalne samouprave. Prema predloženom zakonskom
tekstu, oni bi se birali na temelju općeg biračkog prava, a ako tako
ne bude postignuta njihova zastupljenost u predstavničkom tijelu,
otvorena je mogućnost da se taj izbor posebno uredi izbornim
zakonom.
Amandmani se odnose i na odredbe kojima se jedinicama lokalne
samouprave u kojima manjine čine većinu stanovništva daje
mogućnost da svojim statutima odrede da se u njihova predstavnička
biraju pripadnici manjina bez obzira na njihov udjel u stanovništvu
te jedinice.
U raspravi je podržan današnji dogovor klubova o izboru manjinskih
predstavnika u parlament. Dogovoreno je da manjine same biraju
svoje zastupnike, a ne preko stranačkih lista, te da im se u Saboru
jamči najmanje pet, a najviše osam mjesta. Manjina koja čini više od
1,5 posto stanovništva (Srbi) imala bi od jednog do tri zastupnika,
a brojčano manje manjine najmanje četiri zastupnika.
Ili, kako je izvijestio Luka Trconić (HSS), u Saboru bi bilo osam
manjinskih zastupnika - tri srpska predstavnika, te po jedan
bošnjački, talijanski, češki i slovački, mađarski, i jedan
predstavnik ostalih manjina.
Trconić je u ime svoga i klubova SDP-a i HNS/PGS/SBHS-a najavio
amandman kojim bi prdložio da zakon zadrži staro ime - Ustavni zakon
o ljudskim pravima i pravima nacionalnih manjina.
Iako načelno podržava predloženi Ustavni zakon, Ivić Pašalić (HB)
se usprotivio da se manjinama osigura predstavnik u lokalnim
tijelima izvršne vlasti bez obzira na rezultate izbora, smatrajući
da se time diskriminira većinsko hrvatsko stanovništvo.
Pašalić je rekao kako će amandmanom pokušati ispraviti i odredbu
kojom se manjinskoj samoupravi dozvoljava odluka o proglašenju
simbola i blagdana, kako bi se, objasnio je, izbjegli incidenti kao
onaj u Dvoru na Uni kada je Danom općine proglašen dan kada su
poubijani hrvatski branitelji.
Protiv razmjerne zastupljenosti manjinskih predstavnika u
lokalnoj samoupravi bio je i Vladimir Šeks (HDZ), rekavši da
institut manjinske samouprave, onako kako je predložen, ne može
egzistirati.
Veliku važnost Ustavnog zakona Šeks vidi i u konačnom odbacivanju
neosnovanih prigovora nekih međunarodnih čimbenika koji, kako je
rekao, zbog nekih predrasuda odugovlače ulazak Hrvatske u
euroatlantske integracije, a sami se "užasavaju primijeniti i dio
zaštite prava manjina koje je Hrvatska već implementirala".
Mato Arlović (SDP) naglasio je da Hrvatska Ustavni zakon donosi
radi sebe, a ne međunarodne zajednice, a kao važnu okolnost naveo je
da pitanje ostvarivanja manjinskih prava nije političko nego
pravno pitanje, odnosno interesno i financijsko pitanje. Arlović
je istaknuo da nema dovoljno novca da se sva pitanja dovoljno
kvalitetno riješe, izrazivši nadu da će budući Savjet za nacionalne
manjine znati odabrati prioritete. Upozorio je da SDP ne može
prihvatiti amandmane koji bi poljuljali postignuti konsenzus, te
pozvao zastupnike da od takvih amandmana odustanu.
Zlatko Kramarić (LS) ocijenio je da će Ustavni zakon doprinijeti
demokratskom i tolerantnom načinu rješavanja manjinskih pitanja, a
najavio je da će podnijeti amandman da bi, kako je rekao, onemogućio
da netko dobije posao samo zato što je predstavnik manjine.
Predloženi zakon podržala je i Vesna Škare Ožbolt, koja se u ime
Kluba DC-a založila da se njime pokuša ustanoviti valjani postupak
popisa stanovništva i analize koje će pokazati koji je uzrok pada
broja manjinskog stanovništva u zadnjih desetak godina.
Jadranka Katarinčić Škrlj (HSLS) napomenula je da se Ustavnim
zakonom ispunjava jedna od ključnih međunarodnih obveza Hrvatske
ali i istaknula da se taj zakon ne donosi zbog vanjskih pritisaka
već afirmacije prava manjina i kvalitete suživota. Najbitnije je da
se u zakonu nije išlo ispod stečenih manjinskih prava i da se
otvaraju vrata da ta prava budu i veća, naglasila je.
Klub HSP/HKDU nije podržao Ustavni zakon i izrazio je rezerviranost
prema njemu jer, kako je rekao Anto Đapić, ispunjava želje
pojedinih manjina, ali ne i većinskog hrvatskog naroda. "Manjine su
bile taoci jedne manjine koja se nije mogla pomiriti da je
nacionalna manjina, a ne politički narod", kazao je Đapić.
IDS-ovac Damir Kajin danas je imao najoštriji istup, zbog čega je
dobio i opomenu, ustvrdivši da je Hrvatska "vrlo učinkovito
riješila manjinsko pitanje smanjivši u deset godina broj
manjinskog stanovništva za 70 posto". Zatražio je da se manjinama
omogući dvostruko pravo glasa, ali to nije podržano. Po svemu
sudeći, to je razlog zbog kojeg Klub IDS-a nije podržao zakonski
prijedlog.
Sabor će o novom Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina
glasovati sutra, a donosi ga dvotrećinskom većinom - potreban je
101 zastupnički glas.
(Hina) tr/daju jn