WASHINGTON, 11. prosinca (Hina/Reuters) - Gotovo stotinu godina od prve zamisli da se u glavnom gradu SAD-a podigne spomenik afroameričkoj kulturi ta se ideja počela ozbiljnije kretati prema realizaciji.
WASHINGTON, 11. prosinca (Hina/Reuters) - Gotovo stotinu godina od
prve zamisli da se u glavnom gradu SAD-a podigne spomenik
afroameričkoj kulturi ta se ideja počela ozbiljnije kretati prema
realizaciji.#L#
S radom je naime na studiji izvedivosti za nacionalni muzej
afroameričke povijesti i kulture započelo posebno povjerenstvo
koje su imenovali Kongres i predsjednik George W. Bush. Za taj rad
na raspolaganju ima 2 milijuna dolara.
"Mislim da se podrazumijeva da su Afroamerikanci bili glavna poluga
u izgradnji i razvoju SAD-a u zemlju kakva je danas", izjavio je
predsjednik povjerenstva Robert Wright.
"Nažalost, afroamerička povijest, kao i način života, bili su
potisnuti. Mislim da je došlo vrijeme da se to otvoreno kaže", dodao
je Wright.
Najnovije je povjerenstvo zadnje u dugome nizu napora protekloga
stoljeća da se realizira ta ideja, no vidljiva je konkretizacija
izostala.
"Ni ovo nije gotov čin. Ipak, mislim da je zamisao sazrela da se
načini iskorak ka njezinu ostvarenju", napominje Wright.
Prva ideja o muzeju posvećenom životu američkih crnaca rodila se
još 1915., a iznijela ju je skupina crnih veterana građanskoga
rata. Realizaciji se podosta približila 1929. kada je predsjednik
Calvin Coolidge potpisao zakon kojim je odobrio izgradnju muzeja.
Velika gospodarska kriza, međutim, tada je onemogućila napore, a
zakon se jednostavno zagubio iz "institucionalnog sjećanja".
Ideja se ponovno pojavila 1968. nakon ubojstva borca za prava
crnaca Martina Luthera Kinga Jr.-a, no tom su je prigodom
zaustavila neslaganja oko lokacije, a potom i manjak sredstava.
Mjesto na kojemu će se budući muzej nalaziti i sada je jedno od
spornih pitanja u radu povjerenstva. Zakonodavac je dao naputak da
se razmotri mogućnost da se muzej izgradi u dijelu Washingtona
nazvanom National Mall gdje je već smješten kompleks povijesnih
građevina poput Capitola, muzeja Smithsonian ili spomenika
(Georgeu) Washingtonu. U tom se kompleksu namjerava smjestiti i
nacionalni muzej američkih Indijanaca koji bi se trebao otvoriti
2004.
No, kako je taj prostor već poprilično zgusnut, javila su se
strahovanja od prevelikog broja spomen-građevina, što je savezne i
gradske planere natjeralo da tu privremeno zabrane nove projekte.
To ipak nije spriječilo zakonodavce da povremeno zaobiđu tu
zabranu, pa je tako podignut spomenik stradalima u Drugome
svjetskom ratu te onaj bivšem predsjedniku Ronaldu Reaganu.
Zasad je povjerenstvo smanjilo broj mogućih lokacija na pet, od
čega je tek jedna izvan National Malla. Jedan od članova
povjerenstva Robert Wilkins istaknuo je da je to vrlo važno pitanje
jer bi "podizanje muzeja izvan kruga koji predstavlja simbolično
srce glavnoga grada poslalo ružnu poruku o socijalnoj segregaciji
koja još uvijek progoni američko društvo".
Manje će sporan biti sadržaj muzeja. On će pokrivati sve važne
događaje afroameričke povijesti u svim aspektima javnoga života -
od ranih dana ropstva do emancipacije i pokreta za građanska prava
te od znanosti i umjetnosti preko sporta do vojske i politike.
(Hina) ii bnš