IT-gospodarstvo-Gospodarstvo/poslovanje/financije it - 9.XII. la stampa- italija, gospodarstvo, globalizacija ITALIJALA STAMPA9. XII. 2002.Razočarana i izmučena zemlja? Stanka može biti korisna"(...)Globalizacija je snažno povećala
prigode zemalja u razvoju da povećaju svoj dohodak, no mogućnost da se to dogodi bez štete po dohodak razvijenijih zemalja bila povjerena sposobnosti ovih posljednjih da se posvete ekskluzivnijim i profitabilnijim proizvodnim djelatnostima.To se nije dogodilo, no nije pobijeđen ni otpor u prihvaćanju promjenjivosti, neizvjesnosti, smanjenja zaštite, promjeni načina života, neugodnosti u prihvaćanju prilagodbi koje su jednako bogata, ali mlađa i sređenija društva poput Sjedinjenih Država, prihvatila kako bi zadržala konkurentnost.Rizik da konkurencija jeftinijih zemalja uzrokuje smanjenje prihoda iseljavanjem proizvodnih postrojenja i gubitkom radnih mjesta se konkretizirao u toliko raširenim i znakovitim slučajevima da je proizveo opću nesigurnost.Onda, to što se u takvim okolnostima stare civilizacije zaustavljaju, ne treba čuditi i, možda to nije ni nužno negativna stvar. Radi se o razmatranju prijeđenog puta, prepoznavanju pravih
ITALIJA
LA STAMPA
9. XII. 2002.
Razočarana i izmučena zemlja? Stanka može biti korisna
"(...)Globalizacija je snažno povećala prigode zemalja u razvoju
da povećaju svoj dohodak, no mogućnost da se to dogodi bez štete po
dohodak razvijenijih zemalja bila povjerena sposobnosti ovih
posljednjih da se posvete ekskluzivnijim i profitabilnijim
proizvodnim djelatnostima.
To se nije dogodilo, no nije pobijeđen ni otpor u prihvaćanju
promjenjivosti, neizvjesnosti, smanjenja zaštite, promjeni
načina života, neugodnosti u prihvaćanju prilagodbi koje su
jednako bogata, ali mlađa i sređenija društva poput Sjedinjenih
Država, prihvatila kako bi zadržala konkurentnost.
Rizik da konkurencija jeftinijih zemalja uzrokuje smanjenje
prihoda iseljavanjem proizvodnih postrojenja i gubitkom radnih
mjesta se konkretizirao u toliko raširenim i znakovitim
slučajevima da je proizveo opću nesigurnost.
Onda, to što se u takvim okolnostima stare civilizacije
zaustavljaju, ne treba čuditi i, možda to nije ni nužno negativna
stvar. Radi se o razmatranju prijeđenog puta, prepoznavanju pravih
i neporecivih postignuća od onih kratkotrajnih i promjenjivih,
preuređivanja ljestvice vrijednosti koju je ideološka žestina i
prodor nekih promjena dezorijentirao, učinivši da se iz vida izgubi
krajnji cilj kojemu treba težiti.
Tako otkrivamo da liberalizam nije apsolutno dobro, da
privatizacije nisu od velike koristi ako se pretvore u prebacivanja
monopola iz javnog u privatni sektor, da gospodarski rast i nije
tako poželjan ako proizvodi nesrazmjere u razdiobi i smanjuje
mogućnost da svaki pojedinac može voditi razborito predvidljiv
život.(...)
Nakon što se išlo pogrešnim putovima, dakle, nije loše zastati:
onda će se odlučiti treba li zasjesti ili krenuti nekim
promišljenijim pravcima.
A ako u međuvremenu ponovno ožive načina života kao u malim
mjestima, posebice u Italiji koju čine lijepi krajolici,
umjetnost, rafinirani obrt, dobro jelo i lagani ritmovi, onda to
znači da se sada nakon ponekog bijega naprijed koji je završio
razočarenjem traže tradicionalne i humane vrijednosti, u čijem
središtu ne stoje pritisak konkurentnosti niti grčevito traganje
za proizvodnošću, nego jednostavno čovjek.
Jedno istraživanje ukazuje uspješnost, ako je tako, a jest, obzirom
da iako se talijanske javne financije ponovno gledaju sa sumnjom,
da je proizvodni sustav u padu, da nam nedostaju naprednije
tehnologije i infrastrukture, ipak smo u svijetu najpoželjnija
zemlja za život, i naš je životni stil postao globalni standard da
se čak i u Kini 'kvaliteta života', kaže 'qualita della vita', na
jednom iskrivljenom talijanskom, ali ipak na talijanskom.
Možda sve to nije dovoljno da zamijeni velike pothvate koje
nastavljamo gubiti, no dovoljno je da izazove sumnju da možda baš i
nismo u zastoju.", piše Alfredo Recanatesi.