DE-YU-KOMENTARII-Politika-Izbori nj10.XII.-welt-izbori u srbiji NJEMAČKADIE WELT10. XII. 2002.Srpska trajna kriza"Posve je moguće da su srpski izborni popisi puni leševa iz kartoteke i da je zapravo na predsjedničkim izborima ipak
sudjelovalo barem nužnih pedeset posto. Tako barem tvrdi neslužbeni izborni pobjednik Koštunica. Dojam izborima zamorenog srpskog stanovništva ni to pojašnjenje nedjeljnog debakla ne može izbrisati. Gospodarski je položaj Srbije unatoč ulasku demokracije u Beograd poslije svrgavanja Slobodana Miloševića i dalje dramatičan. Cijene su se umnogostručile a plaće su djelomično čak pale. Infrastruktura je loša, gospodarske reforme sporo napreduju. Bez obzira na to, šef vlade Zoran Đinđić i njegov bivši koalicijski partner, dosadašnji jugoslavenski predsjednik Koštunica, već dulje vrijeme vode borbu za položaje u državi. Pri tomu je Koštunica za nacionalistička strujanja. Đinđić slovi kao pragmatični reformist ali u unutarnjopolitičkim obračunima poseže za posve neuglađenim metodama. Tako je političke protivnike bez puno okolišanja isključio iz parlamenta.
NJEMAČKA
DIE WELT
10. XII. 2002.
Srpska trajna kriza
"Posve je moguće da su srpski izborni popisi puni leševa iz
kartoteke i da je zapravo na predsjedničkim izborima ipak
sudjelovalo barem nužnih pedeset posto. Tako barem tvrdi
neslužbeni izborni pobjednik Koštunica. Dojam izborima zamorenog
srpskog stanovništva ni to pojašnjenje nedjeljnog debakla ne može
izbrisati.
Gospodarski je položaj Srbije unatoč ulasku demokracije u Beograd
poslije svrgavanja Slobodana Miloševića i dalje dramatičan. Cijene
su se umnogostručile a plaće su djelomično čak pale. Infrastruktura
je loša, gospodarske reforme sporo napreduju. Bez obzira na to, šef
vlade Zoran Đinđić i njegov bivši koalicijski partner, dosadašnji
jugoslavenski predsjednik Koštunica, već dulje vrijeme vode borbu
za položaje u državi. Pri tomu je Koštunica za nacionalistička
strujanja. Đinđić slovi kao pragmatični reformist ali u
unutarnjopolitičkim obračunima poseže za posve neuglađenim
metodama. Tako je političke protivnike bez puno okolišanja
isključio iz parlamenta.
U pozadinu trajnog sukoba oko srpskih predsjedničkih izbora
ponajprije pripada duboki raskol u srpskom stanovništvu. Ono se u
velikim dijelovima nipošto nije odreklo nacionalizma i još uvijek
drži da ga 'Zapad' i NATO ponizuju. To se može razabrati i po znatnom
udjelu glasova kojega je u nedjelju dobio ultranacionalist
Vojislav Šešelj kojega Milošević podupire u svim oblicima. Ako
europska zajednica Srbiju gospodarski ustrajnije ne stabilizira,
Srbi možda uskoro neće ostati na bojkotu izbora. Zemlja je doduše
oslobođena diktature, ali još ni izdaleka nije mirna. A
predsjednički izbori, ponovno propali u nedjelju, u kratkom bi roku
mogli prerasti u državnu krizu", piše Ulrich Clauss.