FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

VOA 6. XII. ODNOSI HRVATSKE I BIH

US-BA-HR-VLADE-Vlada-Kriminal-Promet VOA 6. XII. odnosi hrvatske i bih GLAS AMERIKE - VOA6. XII. 2002.Šverceri i kriminalci ugrožavaju odnose BiH i Hrvatske. Pripremila Linda Miliša.Otvorena pitanja koja opterećuju odnose Zagreba i Sarajeva biti će glavna tema razgovora na vrhu nakon kojeg će se, sredinom prosinca, sastati i Međudržavno vijeće za suradnju BiH i Hrvatske. Povratak izbjeglica, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, prolazak kroz Neum i korištenje luke Ploče, problemi dvostrukog oporezivanja i dvojnog državljanstva - na vrhu su liste otvorenih pitanja koja godinama opterećuju odnose Zagreba i Sarajeva. Dvojno državljanstvo najaktualniji je problem, a aktualiziran datumom (1. siječnja 2003. godine) do kojeg, prema Daytonskom sporazumu, Hrvatska i BiH moraju sklopiti sporazum o dvojnom državljanstvu. U protivnom dvojni državljani morat će se odlučiti između bosansko-hercegovačkog i hrvatskog državljanstva. Dvojno državljanstvo bilateralnim sporazumom uvjetuje i zakon kojeg je prije pet godina donio tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH. Veleposlanik BiH u Hrvatskoj Zlatko Dizdarević kaže da u mjesec dana koliko im je ostalo da riješe problem Sarajevo i Zagreb imaju dvije opcije - potpisati bilateralni sporazum ili produžiti rok za
GLAS AMERIKE - VOA 6. XII. 2002. Šverceri i kriminalci ugrožavaju odnose BiH i Hrvatske. Pripremila Linda Miliša. Otvorena pitanja koja opterećuju odnose Zagreba i Sarajeva biti će glavna tema razgovora na vrhu nakon kojeg će se, sredinom prosinca, sastati i Međudržavno vijeće za suradnju BiH i Hrvatske. Povratak izbjeglica, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, prolazak kroz Neum i korištenje luke Ploče, problemi dvostrukog oporezivanja i dvojnog državljanstva - na vrhu su liste otvorenih pitanja koja godinama opterećuju odnose Zagreba i Sarajeva. Dvojno državljanstvo najaktualniji je problem, a aktualiziran datumom (1. siječnja 2003. godine) do kojeg, prema Daytonskom sporazumu, Hrvatska i BiH moraju sklopiti sporazum o dvojnom državljanstvu. U protivnom dvojni državljani morat će se odlučiti između bosansko- hercegovačkog i hrvatskog državljanstva. Dvojno državljanstvo bilateralnim sporazumom uvjetuje i zakon kojeg je prije pet godina donio tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH. Veleposlanik BiH u Hrvatskoj Zlatko Dizdarević kaže da u mjesec dana koliko im je ostalo da riješe problem Sarajevo i Zagreb imaju dvije opcije - potpisati bilateralni sporazum ili produžiti rok za njegovo sklapanje o čemu se, dodaje, intenzivno razmišlja u BiH. = Iako to nitko neće glasno reći očigledno je da nije riječ samo o kašnjenju iz nemara, nego i o nekim procjenama u različitim političkim krugovima ovdje i u Sarajevu, da će rješavanje tog odnosa suziti mogućnosti za razne manipulacije, glasačke, imovinsko pravne i ostale koje po definiciji na ovim prostorima uvijek nekome odgovaraju. Nadam se da će se do Nove godine ili sporazum potpisati, ili rok produžiti ili ćemo doći u tešku situaciju koja može proizvesti zemljotrese druge vrste jer će iz formalno pravnih razloga prestati vrijediti postojeća dvojna državljanstva. Što bi to sve to skupa proizvelo ja naprosto ne smijem niti da pomislim ali u svakom slučaju veliki problem za nas, a vjerojatno i za Hrvatsku. Sarajevo i Zagreb razilaze se na pitanju sudjelovanja dvojnih državljana na izborima, u prijedlogu sporazuma kojeg je poslala u Zagreb, bosansko-hercegovačka strana traži da dvojni državljani glasaju samo u jednoj državi, dok hrvatski Ustav pravo glasa daje svakom svom državljaninu. Sarajevo je s Beogradom nedavno potpisalo sporazum kojim je definirano da sudjelovanje dvojnih državljana na izborima ovisi o zakonodavstvu svake države na što bi vjerojatno pristala i Hrvatska koja upravo radi na novom izbornom zakonu. Problem korištenja luke Ploče i prolaska kroz Neum za Sarajevo je riješen, sporazum je ratificiran u BiH parlamentu i već dugo čeka zeleno svjetlo Sabora. Hrvatska strana problematizira postojanje sedmog člana uprave, međunarodnog arbitra iz Suda za prava mora u Hamburgu. = Sve što smo imali da ponudimo kao argument s jedne i s druge strane u korist svršetka i skidanja s dnevnog reda luke Ploče mi smo praktično odradili i s jedne i s druge strane. Luka Ploče je sastavni dio međunarodnog koridora od ekonomskog interesa za cijelu Europu, ona je početak ili kraj koridora 5 C koji je europski verificiran. U pitanju je dakle nešto što je mnogo dugoročnije i važnije ne samo za BiH i Hrvatsku nego i za Europu, to je koridor koji spaja Panonski bazen i Budimpeštu s Jadranskim morem. Mislim da će kad tad prevladati svijest pametnih ljudi na ovim prostorima da je u interesu i Hrvatske i BiH da se ta stvar završi i da profukcionira. Možemo razgovarati o tome iz nekih drugih aspekta. Postoji validna informacija da se luka Ploča koristi kao ulaz za mnoge švercane robe u BiH, pogotovo visokotarifne, nafta, cigarete i tako dalje i da se iz tih razloga zapravo nastoji ne urediti odnose u luci. Veleposlanik BiH smatra da su odnosi dviju država bitno drugačiji nego prije tri godine bez obzira na višegodišnja otvorena pitanja i afere koje su odnose dodatno zahlađivale. U posljednjih godinu i pol dana potpisano je vise sporazuma ključnih za gospodarske i ukupne političke odnose dviju država. = Sporazumi o zaštiti ulaganja ili veterinarskoj suradnji možda nisu tako atraktivni ali su ključne za privrednike, kaže veleposlanik Dizdarević, dodajući da su dvije zemlje nedavno zatvorile i posljednji metar međudržavne granice čijih je svega dvanaest posto prije godinu i pol bilo pokriveno graničnim službama. = Nažalost jako je mnogo političkih snaga koje iz ovih ili onih razloga profitiraju iz nereda, svađa i neuređenih odnosa. Mi danas transportiramo naftu kamionima, a čitav svijet željeznicom, mi smo zanemarili željeznicu jer nam sudbinu kroji kamionski lobi i zato što se kamionima nafta može krijumčariti preko granice ilegalnih prijelaza a željeznicom ne može. U posljednje tri godine predsjednik Stipe Mesić i koalicijska vlada radikalno su promijenili dotadašnji odnos službenog Zagreba prema susjednoj državi. Političari na vlasti govorit će o prijateljskim odnosima svojih država ignorirajući činjenicu da na manjak elementarnog povjerenja ukazuju upravo otvorena pitanja koja ni oni ne uspijevaju riješiti. = Suština je da li u cijelu priču ulazimo s minimum pozitivne energije ili maksimumom negative. Ako hoćete nešto da riješite možete puno brže i učinkovitije, ako nećete možete to blokirati sljedećih pet godina. Odnosi Hrvatske i Bosne su takvi da ako pobijede destruktivne snage u ovom ili onom smislu mi možemo da izazovemo rat za petnaest dana ponovo. Ako hoćemo biti svjesni da smo na istom putu, Hrvatska malo ispred, mi malo iza, da nam je cilj Europa, da su nam cilj civilizirani i uređeni odnosi, onda ćemo urediti taj prostor na najbolji mogući način i radit ćemo to uz sve legitimne interese jednih i drugih. (VOA)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙