PORTO, 7. prosinca (Hina) - Ministri vanjskih poslova OESS-a u subotu su na završetku dvodnevne konferencije u Portu unutar cijelog niza dokumenata usvojili i tri zasebne regionalne izjave među kojima je Hrvatskoj najzanimljivija ona
o jugoistočnoj Europi.
PORTO, 7. prosinca (Hina) - Ministri vanjskih poslova OESS-a u
subotu su na završetku dvodnevne konferencije u Portu unutar
cijelog niza dokumenata usvojili i tri zasebne regionalne izjave
među kojima je Hrvatskoj najzanimljivija ona o jugoistočnoj
Europi.#L#
Kako je bilo i najavljeno cijela se regija u tekstu izjave spominje
u pozitivnom kontekstu jer se već u prvoj točci hvale uspjesi
zemalja u regiji u konsolidiranju sigurnosti i stabilnosti, te u
daljnjoj demokratizaciji.
Isto tako u izjavi se bilježi i veliki interes zemalja regije za
pristup euroatlantskim integracijama.
U drugoj točki izjavi govori se o potrebi održanja mira, jačanja
sigurnosti i stabilnosti u nekadašnjim kriznim područjima pri čemu
se naglašava namjera da OESS i dalje igra aktivnu ulogu u Upravi UN-
a na Kosovu, a ističe se i potreba za što skorijim postizanjem
dogovora oko Ustavne povelje Srbije i Crne Gore.
Ministri također iskazuju potporu naporima zemalja u regiji u
izgradnji multietničkih društava utemeljenih na jačanju
demokratskih institucija i pravne države, poštivanju ljudskih
prava i temeljnih sloboda, uključujući prava pripadnika
nacionalnih manjina.
"Pozivamo zemlje u regiji na usvajanje i provedbu Zakona o
nacionalnim manjinama koji su sukladni njihovim međunarodnim
obvezama i preporukama OESS-a", stoji u ministarskoj izjavi o
jugoistočnoj Europi.
Također se poziva na suradnju zemalja u regiji u pitanjima vezanima
za izbjeglice i progranike i traži da im se omogući puno uživanje
prava na povratak kućama i povrat imovine.
Ministri vanjski poslova OESS-a očekuju da i europski jugoistok
surađuje u borbi protiv postojećih i novih prijetnji sigurnosti i
stabilnosti i pozdravlja inicijative za veću međusobnu suradnju
zemalja u regiji u tom području. "I dalje smo predani suradnji sa
zemljama u regiji u borbi protiv prijetnji terorizma,
organiziranog zločina, korupcije, ilegalne imigracije, te
krijumčarenja oružja, droge i ljudi", ističe se u izjavi, ukazujući
na potrebu snažnijeg graničnog nadzora.
I u izjavi o jugoistočnoj Europi Ministarsko vijeće ukazuje na
pojačanu suradnju OESS-a i EU, osobito ističući međusobno
nadopunjavanje Procesa stabilizacije i pridruživanja i Pakta o
stabilnosti za jugoistočnu Europu.
Posebna točka izjave odnosi se na potrebu zemalja u regiji da
ispunjavaju svoje međunarode obveze pri čemu ministri OESS-a
"očekuju punu i sveobuhvatnu suradnju svih zemalja s Kaznenim sudom
za ratne zločine u Haagu". Ističe se kako svi optuženi moraju bez
iznimke biti izvedeni pred Sud te da zemlje regije Sudu moraju
otvoriti svoje arhive i omogućiti dolazak svjedoka. Istodobno
ministri pozdravljaju slučajeve u kojima se ratni zločini
procesuiraju pred lokalnim sudovima.
Iako se Hrvatska nigdje ne spominje poimence što je, prema riječima
veleposlanika RH pri Stalnom vijeću OESS-a Vladimira Mateka, bitan
napredak u odnosu na neke prethodne godine, ona se može posredno
prepoznati u nekim dijelovima izjave, prije svega u onima koji se
odnose na prava manjina, povratak imovine izbjeglicama i suradnju s
Haškim sudom.
Veleposlanik Matek hrvatskim novinarima je rekao i da su
predstavnici međunarodne zajednice bili iznimno zadovoljni
dogovorom ministara vanjskih poslova RH i SRJ Tonina Picule i
Gorana Svilanovića o privremenom režimu za poluotok Prevlaku,
postignutim u petak.
"Jučerašnja vijest o dogovoru između Jugoslavije i Hrvatske o
pregovorima ovdje je u diplomatskim krugovima izazvala veliki
interes i zadovoljstvo jer se smatra da je to bitan doprinos
stabilnosti u regiji, a time i stabilnosti u cijelom Europi i na
području OESS", rekao je Matek.
Vladimir Matek, koji je u sklopu hrvatskog izaslanstva sudjelovao u
radu 10. ministarske konferencije OESS-a potvrdio je da je u OESS-u
došlo do promjene klime i da se terorizam polako pretvara u
apsolutni prioritet te organizacije.
"To je nešto čemu će se Organizacija uvelike posvetiti a zanimljivo
je da se potreba klime može vidjeti čak i u dokumentima UNHCR-a na
ovom sastanku. Kao najveći problem je Visoko povjerenstvo UN-a za
izbjeglice istaknulo trgovinu ljudima potom pitanja azilanata, a
tek kao treći pitanje progranika izbjeglica i to opet ponajviše
kroz kontekst manjina. Mogu se dakle nazrijeti potpuno nove
dimenzije u pristupu tim pitanjima", naglasio je hrvatski
veleposlanik.
(Hina) dam nab