ZAGREB, 7. prosinca (Hina) - ZAGREB - U prvom satu subote, Hrvatski je sabor donio državni proračun za iduću godinu 'težak' 87, 6 milijardi kuna. Najvažniji godišnji financijski akt države, Sabor je izglasovao nakon maratonskog
izjašnjavanja o oko 450 amandmana, teških gotovo tri milijarde kuna. Proračun za iduću godinu donesen je većinom glasova (78 za, 12 glasova protiv). Uz izuzetak amandmana Marijane Petir (HSS) kojim su za milijun kuna (sa 280.000 kuna) povećana sredstva namijenjena Zavodu za zaštitu prirode, Vlada ni jedan amandman nije prihvatila u cijelosti. No, po objašnjenjima njenih predstavnika, na različite je načine prihvatila dijelove nekih amandmana. Vladinim amandmanima, koje je Sabor prihvatio, državni je proračun u odnosu na prvotni prijedlog smanjen za 203 milijuna kuna, čime se deficit države svodi na oko pet posto, što je granična točka na kojoj se ne pogoršava zaduženost države. Proračunski prioriteti u 2003. bit će znanost i obrazovanje, nastavak započetih reformi u pravosuđu, poljoprivredi itd. ZAGREB - Hrvatska će podnijeti molbu za status kandidata za punopravno članstvo u Europskoj uniji u veljači ili ožujku iduće godine, najavio je hrvatski premijer Ivica Račan u razgovoru za "Večernji list", istaknuvši da će sve parlamentarne stranke
ZAGREB, 7. prosinca (Hina) -
ZAGREB - U prvom satu subote, Hrvatski je sabor donio državni
proračun za iduću godinu 'težak' 87, 6 milijardi kuna. Najvažniji
godišnji financijski akt države, Sabor je izglasovao nakon
maratonskog izjašnjavanja o oko 450 amandmana, teških gotovo tri
milijarde kuna. Proračun za iduću godinu donesen je većinom glasova
(78 za, 12 glasova protiv). Uz izuzetak amandmana Marijane Petir
(HSS) kojim su za milijun kuna (sa 280.000 kuna) povećana sredstva
namijenjena Zavodu za zaštitu prirode, Vlada ni jedan amandman nije
prihvatila u cijelosti. No, po objašnjenjima njenih predstavnika,
na različite je načine prihvatila dijelove nekih amandmana.
Vladinim amandmanima, koje je Sabor prihvatio, državni je proračun
u odnosu na prvotni prijedlog smanjen za 203 milijuna kuna, čime se
deficit države svodi na oko pet posto, što je granična točka na
kojoj se ne pogoršava zaduženost države. Proračunski prioriteti u
2003. bit će znanost i obrazovanje, nastavak započetih reformi u
pravosuđu, poljoprivredi itd.
ZAGREB - Hrvatska će podnijeti molbu za status kandidata za
punopravno članstvo u Europskoj uniji u veljači ili ožujku iduće
godine, najavio je hrvatski premijer Ivica Račan u razgovoru za
"Večernji list", istaknuvši da će sve parlamentarne stranke
pozvati na konsenzus o Nacionalnom programu Hrvatske za
pridruživanje Europskoj uniji. Odluka o točnom datumu kada će biti
podnesena molba utvrdit će se za desetak dana. Premijer je
procijenio da je "za prihvaćanje standarda EU potrebno još pet
godina teškog rada" te da je "duboko uvjeren da smo u stanju to
obaviti".
SLAVONSKI BROD - Država neće nikome davati novac, niti "Đuri
Đakoviću", niti Željezari Sisak, rekao je sinoć za posjeta
Slavonskom Brodu potpredsjednik Vlade Goran Granić. Komentirajući
trenutačno stanje u "Đuri Đakoviću", ocijenio je kako je njegov,
kao i problem ostalih velikih gospodarskih sustava, "tromost".
Mogući je put izlaska iz krize "Đure Đakovića", ustvrdio je Granić,
stečaj i likvidacija cijelog holdingu koji nema poslovnu snagu, a
ozdravljenje njegovih društava koja imaju budućnost i perspektivu
na tržištu.
VUKOVAR - Na mjestu gdje se do 1958. godine nalazila sinagoga, u
Ulici Ljudevita Gaja u Vukovaru sinoć je proslavljen židovski
blagdan svjetla i veselja Hanuka. "Paljenjem hanuka svjećica u
Vukovaru željeli smo donijeti svjetlo nade ovom gradu i njegovim
stanovnicima te ujedno povezati praznik Hanuke s nastojanjima da se
ponovno izgradi sinagoga u Vukovaru", rekao je predsjednik
Židovske općine Osijek Darko Fischer podsjetivši da je vukovarska
sinagoga srušena 1958. nakon što je stradala u 2. svjetskom ratu.
DUBROVNIK - U dubrovačkoj katedrali sinoć je organizirano
predstavljanje zbornika "Da im spomen očuvamo" autora biskupa
mostarsko-duvanjskog msgr. Ratka Perića, knjige koja donosi
životopise svećenika, njih više od 120 koji su djelovali na
području hercegovačkih biskupija u posljednjih 400 godina, odnosno
od 1600. godine.
(Hina) mć mć