IT - 5.XII. CORRIERE - PRODIJEVA SUPER MOĆ ZA EUROPU

ITALIJA CORRIERE DELLA SERA 5. XII. 2002. Unija, Prodi iznosi 'svoj' Ustav "Nakon 'Blairovog prijedloga' i 'Giscardove arhitekture', pojavljuje se i 'Prodijev nacrt' za budući europski ustav koji treba biti odobren do 2004. pred širenje Unije na 25 zemalja.(...) 'Prodijev nacrt' odbacuje prijedlog stalnog superpredsjednika Unije, kojega zastupaju Blair, Aznar i Chirac, a podupire Giscard. Našli su mu čak i ime 'Penelopa'. No cilj dokumenta kojega će danas Romano Prodi predstaviti Komisiji, europskom parlamentu i Konvenciji mnogo je ambiciozniji od njenog čuvenog platna. Možda će biti rasparan no ostat će u spisima kao najpotpuniji doprinos radovima Konvencije koju vodi Valery Giscard D'Estaign. S iznenađujućim potezom, Romano Prodi je odlučio ući u raspravu glede arhitekture buduće Europe s pravim tekstom , s preambulom i člancima, 145 stranica podijeljenih u tri dijela, koji puni 'kostur' Ustava kojega je iznio Giscard prije mjesec dana. Nakon prijedloga Tonyija Blaira, u srpnju je predsjednik Povjerenstva zaposlio, u velikoj tajnosti, skupinu od pet stručnjaka koju vodi Francuz Francois Lamoureux, nekada bliski suradnik Jacquesa Delorsa. Rezultat je tekst s kojime će morati računati i Francuzi i Nijemci koji su za siječanj najavili njihov zajednički projekt. 'Prodijev Ustav' je laički ustav: radni tekst izbjegava ući u raspravu o kršćanskim korijenima. U preambuli se spominju 'europski socijalni model, 'ambijent i kulturalna baština', bolji životni uvjeti 'za buduće naraštaje'. I poglavito 'odgovornost svjetske sile koju je Europa pozvana preuzeti', što se prevodi i kao poziv na združene obrambene operacije Unije. U svojoj federalnoj Europi Prodi u središte stavlja ulogu predsjednika Povjerenstva, koji bi postao pravi europski predsjednik, biran od parlamenta dvotrećinskom većinom, na prijedlog barem tri četvrtine Europskog vijeća. Njegov bi zamjenik bio 'državni tajnik', pravi ministar vanjskih poslova, 'jedinstveni glas Europe prema van'. Nema superpredsjednika Vijeća, kako sanjaju Tony Blair, Jose Maria Aznar i Jacques Chirac. Što se tiče Vijeća Prodi ne smatra da se treba mijenjati turnusni šestomjesečni sustav predsjedavanja (osim u nekim pitanjima, za koje bi smjena bila godišnja). To je perspektiva koja dobiva pristanak samo manjih zemalja i koju su Nijemci primili na razmatranje uz mnogo distanci. Giscard je prije dva dana nazvao zamisao zadržavanja turnusnog smjenjivanja 'apsurdom' u Europi s 25 članica. U tekstu kojega je pripremio Prodi nestaje i pravo veta u Vijeću koje će odluke donositi većinski, osim u pitanjima koja su izričito isključena. Što će ostati od tog Prodijevskog platna je teško kazati. Sigurno ga se ne može zaobići, kako je jučer kazao glasnogovornik povjerenika Michela Barniera, Stefaan De Rynck: 'Ovo je potpuni radni dokument, razrađen na temelju pedeset godina povijesnog sjećanja i odrednica'", piše Gianna Fregonara.