FRANC-LE MONDE OD 3.12.02. JAPAN PONOVNO U USPONU

FRANCUSKA LE MONDE 3. XII. 2002. 'Japan je opet uzor Sjedinjenim Državama!' Philippe Pons razgovarao je Robertom Boyerom, direktorom istraživačkog odjela u Državnom središtu za znanstvena istraživanja (CNRS): " - Dugo se mislilo da su metode američkog kapitalizma nužne i dovoljne za gospodarsku dinamiku. 'Čarobna formula' nije dala rezultata. Je li se kasnije prebrzo odustalo od 'japanskog obrasca'? = Kada se u ožujku 2000. rasprsnuo internetski balon, događaji koji su se zaredali u Sjedinjenim Državama doveli su do nove procjene utopija iz 1990-ih koje su se, kako se čini, temeljile na neprijepornom vodstvu Amerike. Prva je utopija učvršćivala vjerovanje da će informacijske tehnologije pokrenuti novi schumpeterski ciklus Šprema imenu austrijskog ekonomista XX. stoljeća, zagovarača poduzetničke odvažnostiĆ. No s padom prodaje računala i s padom ulaganja u servere, primijećeno je da su one bile sveprisutne, ali nisu bile toliko presudne, jer su tek nebitno povećavale produktivnost i kakvoću usluge. Elektronika je trebala pokretati gospodarstvo, ali od 2000. američki pokretački sektori jesu automobilska industrija i nekretnine. Mislilo se da je ostatak svijeta trajno nadmašen, ali nova procjena utjecaja informacijskih tehnologija ponovno pruža izglede europskim i japanskim inovacijskim sustavima. Druga se procjena tiče financija. Snažan američki rast nisu toliko pokretale informacijske tehnologije koliko financijske usluge. One su proizvele balon optimizma koji je doveo do zamaha burze, zajmova, nekretnina, potrošnje i vanjskog deficita SAD-a. Dok su američki stručnjaci s visine gledali na Japan koji nije uspijevao riješiti problem loših dugova, ovi pogađaju i SAD. Pogrješno je mišljenje da se sve može povjeriti financijskim tržištima: njihov zamah koji je trebao osigurati uspješno ulaganje kapitala, ide na ruku likvidnosti dionica koja povoljno utječe na špekulacije i pojavu financijskih balona. Treća procjena: Amerikanci su tvrdili da njihove ustanove simboliziraju dobro upravljanje poduzećima. No iza navodne jasnoće otkrila se epidemija pohlepe o kojoj svjedoči stečaj Enrona. Zemlja 'dobrog upravljanja' pati pak od bolesti za koje se vjeruje da su 'azijske' (korupcija, pajdaški kapitalizam, itd.), a bile su prisutne u času kada je izvozila svoj obrazac. I, vrhunac ironije, poslovni ljudi umiješani u škandale bili su zaduženi da nadziru uspješan rad burze i točnost računa. Tako je Amerika, koja tradicionalno nema povjerenja u državu, morala donositi zakone kojima će se u poduzeća uvesti javni nadzor računovodstva kako bi se zaustavila luda utrka 'pajdaškog kapitalizma', koji je srušio jedan od temelja transparentnosti, za zaradom. Ukratko, ruše se temelji napretka 1990-ih. Pouka Europljanima i Japancima je: američke ustanove iz 1990-ih nisu kanonski obrazac koji treba oponašati. Skandinavci su bili bolji: napredovali su u primjeni informacijskih tehnologija, sačuvavši socijalnu jednakost. - Je li na pomolu američki nazadak? = Tijekom 2000-ih pokazat će se ograničenost američkog 'obrasca', jer sadašnja recesija iznosi na vidjelo strukturne probleme koji su 1990-ih bili skriveni. Amerikanci će se možda morati naučiti skromnosti. No postoji prijetnja da Bushova uprava geopolitičkom strategijom želi nadoknaditi domaće gospodarske i institucijske slabosti. U tom smislu, rat protiv Iraka ima jasnu 'funkcionalnu' stranu. - Je li taj zaokret dobra prilika za Japan? = Svakako, ali to je i stupica. Glavna značajka Japana u zadnjih deset godina bila je iznimna sporost u prilagodbi globalizaciji, kako bi se sačuvale temeljne socijalne nagodbe i kako se ne bi uništilo čvrsto socijalno tkivo, pa i zaustavilo restrukturiranje industrije. Pritisci da se prihvati obrazac koji će poticati financije trebali bi se smanjiti, jer je u SAD-u pokazao svoju ograničenost. U tom smislu, američka kriza stiže u pravi čas. Loša strana je što bi američka kriza mogla skrenuti pozornost Japanaca s nužnih reforma. Japanski poslijeratni sustav ispunio je svoju zadaću, ali je dosegnuo svoje granice. No u Japanu supostoje dva reformistička pritiska: s jedne strane, međunarodna financijska zajednica traži da prihvati takozvane globalne norme; s druge, građani, ne tako glasno, traže da se zadovolje nove potrebe društva. (...) - Sigurni smo da Japan ima izglede za oporavak, ali zasad je zemlja u deflaciji... = Nije jedina. Mislilo se da je deflacija azijska posebnost i da je posljedica loše monetarne politike. No ujesen 2002., deflacija je postala velika prijetnja i za SAD, gdje mnoge promjene podsjećaju na promjene u Japanu 1990-ih. Prevelika produktivnost i loši dugovi mogli bi se nagomilati čim prsne balon nekretnina koji podupire aktivnost. Tako Japan opet postaje uzor SAD-u! Prije su Amerikanci uspoređivali krizu iz 1929. s tadašnjim balonom, a danas povlače paralelu između japanskog balona iz 1980-ih i tehnološkog balona u SAD-u 1990-ih. To je izjednačavanje jezičca na vagi koji poprima izgled japanskog 'ruganja' SAD-u."