ZAGREB, 5. prosinca (Hina)BEČ - Austrija je velika zagovornica integriranja Hrvatske u Europu, a i razvoj hrvatske privrede nezamisliv je bez austrijskog kapitala, rekao je u četvrtak u Beču hrvatski predsjednik Stipe Mesić nakon
susreta s austrijskim kolegom Thomasom Klestilom."Austrija je najprisutnija zemlja u Hrvatskoj", dodao je Mesić kojem je ovo bio peti ovogodišnji susret s Klestilom."Austrija i Hrvatska sjajno se razumiju u politici i gospodarstvu", kazao je Klestil, naglasivši da je Austrija najveći izravni strani ulagač u Hrvatskoj i da podupire hrvatski put u Europu.Ujedno je najavio da će Austrija pomoći u reformi hrvatskog sustava zemljišnih knjiga koje datiraju još iz doba Marije Terezije.ZAGREB - Savjetnik hrvatskog predsjednika za vanjsku politiku Tomislav Jakić rekao je u četvrtak da se još uvijek usklađuje konačni tekst pisma u kojem će, na inicijativu makedonskog predsjednika Borisa Trajkovskog, predsjednici pet zemalja jugoistočne Europe od čelnika EU zatražiti potporu u približavanju Uniji.Dio hrvatskih medija objavio je, prenoseći vijest agencije AFP, da je Trajkovski u ime predsjednika pet zemalja Zapadnog Balkana - Makedonije, Hrvatske, BiH, Jugoslavije i Albanije - poslao pismo
ZAGREB, 5. prosinca (Hina)
BEČ - Austrija je velika zagovornica integriranja Hrvatske u
Europu, a i razvoj hrvatske privrede nezamisliv je bez austrijskog
kapitala, rekao je u četvrtak u Beču hrvatski predsjednik Stipe
Mesić nakon susreta s austrijskim kolegom Thomasom Klestilom.
"Austrija je najprisutnija zemlja u Hrvatskoj", dodao je Mesić
kojem je ovo bio peti ovogodišnji susret s Klestilom.
"Austrija i Hrvatska sjajno se razumiju u politici i gospodarstvu",
kazao je Klestil, naglasivši da je Austrija najveći izravni strani
ulagač u Hrvatskoj i da podupire hrvatski put u Europu.
Ujedno je najavio da će Austrija pomoći u reformi hrvatskog sustava
zemljišnih knjiga koje datiraju još iz doba Marije Terezije.
ZAGREB - Savjetnik hrvatskog predsjednika za vanjsku politiku
Tomislav Jakić rekao je u četvrtak da se još uvijek usklađuje
konačni tekst pisma u kojem će, na inicijativu makedonskog
predsjednika Borisa Trajkovskog, predsjednici pet zemalja
jugoistočne Europe od čelnika EU zatražiti potporu u približavanju
Uniji.
Dio hrvatskih medija objavio je, prenoseći vijest agencije AFP, da
je Trajkovski u ime predsjednika pet zemalja Zapadnog Balkana -
Makedonije, Hrvatske, BiH, Jugoslavije i Albanije - poslao pismo
danskom predsjedništvu EU u kojem traži potporu za integraciju tih
zemalja u Uniju.
"Riječ je o dezinformaciji. Trajkovski je u Bruxellesu smo najavio
da će poslati pismo", rekao je Jakić u Zagrebu za Hinu.
ZAGREB - Makedonsko veleposlanstvo u Zagrebu priopćilo je u
četvrtak da makedonski predsjednik Boris Trajkovski nije poslao
Europskoj uniji zajedničko pismo petorice predsjednika zemalja
jugoistočne Europe - Makedonije, Hrvatske, BiH, Jugoslavije i
Albanije - u kojem se traži potpora približavanju tih zemalja
Uniji.
Veleposlanstvo je priopćilo da "u potpunosti demantira"
informaciju preuzetu od agencije AFP, objavljenu nakon sastanka
Trajkovskog i visokog predstavnika EU za vanjsku politiku i
sigurnost Solane u utorak u Bruxellesu, prema kojoj je makedonski
predsjednik to pismo poslao danskom predsjedništvu EU.
"Točno je da je zajedničko pismo predsjednika spomenutih država u
fazi usuglašavanja, te da će konačna verzija biti dostavljena
europskim institucijama i predstavnicima, u susret njihovog
summita u Kopenhagenu", priopćilo je veleposlanstvo.
BEČ - Trend recesije i porasta nezaposlenosti u Hrvatskoj je
zaustavljen, naglasio je ministar javnih radova, obnove i
graditeljstva Radimir Čačić na kongresu pod nazivom "Hrvatska na
putu prema EU" u bečkom dvorcu Schoenbrunn.
"U posljednje dvije godine udvostručene su hrvatske devizne
rezerve, udvostručena je i štednja građana, a kamate su
prepolovljene, te su time najniže u svim tranzicijskim zemljama",
rekao je Čačić. Dodao je da je broj nezaposlenih na Zavodu za
zapošljavanje u zadnjih šest mjeseci smanjen za 40 tisuća.
"Osobno nisam zadovoljan dinamikom gospodarskog rasta, ali ovo su
nesumnjivo pozitivni pokazatelji", zaključio je Čačić.
BEOGRAD - Jugoslavenski Nacionalni savjet za suradnju s Haškim
tribunalom zatražio je od Međunarodnoga kaznenog suda da preuzme
"slučaj Lora", objavio je u četvrtak beogradski dnevnik "Glas
javnosti".
Tu odluku je Nacionalni savjet, na čijem je čelu jugoslavenski
ministar vanjskih poslova Goran Svilanović, donio - kako tvrdi taj
list - na prijedlog jugoslavenskog Komiteta za ratne zločine,
osnovanog u okviru savezne vlade još za režima Slobodana
Miloševića.
Komitet za ratne zločine, piše "Glas javnosti", još je bivšoj
haškoj tužiteljici Luise Arbour, u ožujku 1997. godine, predložilo
da "zločinima u Lori Tužiteljstvo da prioritet", a u više navrata
Komitet je Haškom sudu dostavio "opsežnu dokumentaciju, o čemu
postoje pisani tragovi. I pored toga, o valjanosti te dokumentacije
i potrebi da se eventualno dopuni, nikad nije dobivena bilo kakva
informacija", rečeno je "Glasu javnosti" u Komitetu.
SARAJEVO - Međunarodne organizacije koje djeluju u Bosni i
Hercegovini krajnje su nezadovoljne dosadašnjim rezultatima
istrage o poslovanju Zrakoplovnog zavoda "Orao" iz Bijeljine s
Irakom te su odlučile izravno nadzirati dalji tijek ovog procesa,
izjavio je u četvrtak u Sarajevu glasnogovornik Ureda Visokog
predstavnika (OHR) Julian Braithwaite.
On je novinarima kazao kako su najistaknutiji dužnosnici
međunarodne zajednice u BiH u srijedu pismom izvjestili
predsjendika Republike Srpske Dragana Čavića kako će dalja
provjera poslovanja "Orla" biti pod nadzorom te da cijela istraga
mora biti okončana najkasnije do 3. siječnja naredne godine.
Posebnu radnu skupinu zaduženu za nadzor nad istragom o trgovini s
Irakom kojom se prekršene sankcije što ih je režimu u Bagdadu
nametnulo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, u ime međunarodne
zajendice predvodit će SFOR.
BEOGRAD - Ministar vanjskih poslova Slovenije Dimitrij Rupel
danas, na poziv jugoslavenskog kolege Gorana Svilanovića, dolazi u
radni posjet Beogradu, gdje će danas zajedno svečano otvoriti
trgovački centar "Merkator".
Osim razgovora o situaciji u jugoistočnoj Europi, u SR Jugoslaviji
i pitanju Kosova, te ustavne povelje zajednice Srbije i Crne Gore,
bit će riječi i o nizu međudržavnih sporazuma, o slobodnoj
trgovini, izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i redovnom zračnom
prometu, najavljeno je u Saveznom ministarstvu vanjskih poslova.
BEOGRAD - U Srbiji u ponoć počinje predizborna šutnja pred
ponovljene predsjedničke izbore koji se održavaju u nedjelju, na
kojima su se kandidirali aktualni jugoslavenski predsjednik i
predsjednik Demokratske stranke Srbije Vojislav Koštunica i
predsjednici Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj i Stranke
srpskog jedinstva Borislav Pelević.
Proteklih dana brojne organizacije i pojedinci uputili su javni
poziv građanima da izađu na izbore, jer je za njihov uspjeh potrebno
da u prvom krugu na birališta izađe polovina ukupnog, oko 6,5
milijuna, broja upisanih birača. Beogradska "Politika" i "Večernje
novosti" danas su objavile i autorski tekst visokog predstavnika
Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Javiera Solane,
kojim on građanima poručuje da je potrebno da izbori za
predsjednika 8. prosinca uspiju, "kako bi bila osigurana neophodna
unutrašnja stabilnost u zemlji".
BERLIN - Njemački je parlament u četvrtak odobrio produženje
mandata njemačkih snaga u Makedoniji do sredine 2003., ali smanjio
je broj vojnika u tim snagama za više od pola.
Ukupno 577 zastupnika Bundestaga, donjega doma parlamenta, glasalo
je za, šestero protiv, a dvoje je bilo suzdržano.
Trenutačni njemački kontingent od dvjesto vojnika bit će smanjen na
70 nakon što 15. prosinca završi ovaj mandat. Novi će mandat biti
šestomjesečni.
Njemačke su snage u Makedoniji dio NATO-ove misije Jantarna lisica
koja je počela u rujnu 2001. godine.
PRIŠTINA - Glavni tajnik i 19 veleposlanika NATO-a morali su
odgoditi današnji posjet Kosovu zbog loših vremenskih prilika.
Posjet Georgea Robertsona otkazan je jer njegov zrakoplov nije
mogao sigurno sletjeti na kišom poplavljenu pistu prištinske
zračne luke. Robertson i veleposlanici u Pištini su se trebali
sastati s čelnim predstavnicima međunarodne zajednice i političkih
vlasti na Kosovu.
Zbog jake kiše i poplavljene piste odgođeni su svi današnji letovi i
slijetanja na prištinsku zračnu luku.
NEW YORK - Američki državljani, bez obzira na to što ih vlast smatra
neprijateljskim borcima, imaju pravo na odvjetničku pomoć u
suđenju, odlučio je federalni sud u New Yorku.
U odgovoru na žalbu odvjetnice Josea Padille, osumnjičenog da je
kanio podmetnuti tzv. prljavu bombu negdje u SAD, sudac Michael
Mukasey odbacio je tvrdnje državnog tužiteljstva da bi pravo na
obranu ugrozilo nacionalnu sigurnost SAD.
Potvrđeno je pravo predsjednika Georgea W. Busha da se američkim
državljanima koji su bili pripadnici terorističkih skupina sudi
kao neprijateljskim borcima.
GAZA - UN-ova agencija za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA)
uputila je u četvrtak prosvjed izraelskom ministarstvu vanjskih
poslova zbog novih pravila putovanja nametnutih njezinim
djelatnicima u pojasu Gaze.
UNRWA je priopćila da joj je rečeno kako će odsad njezini djelatnici
moći putovati iz Gaze u Izrael samo u parovima ili više od dvoje u
jednom vozilu.
U priopćenju se navodi da će nova ograničenja putovanja naškoditi
njezinim operacijama budući da organizacija ima samo trojicu
vozača koji nisu lokalci za cijelu Zapadnu obalu i Gazu.
ANKARA - Američki predsjednik George W. Bush pozvao je čelnika
turske vladajuće Stranke pravde i razvitka (AKP) Recepa Tayyipa
Erdogana da posjeti Washington.
Erdoganu su taj pismeni poziv uručili zamjenik američkog ministra
obrane Paul Wolfowitz i pomoćnik američkog državnog tajnika Marc
Grossman, koji su srijedu završili dvodnevni službeni posjet
Turskoj.
Bushov poziv Erdoganu tumači se u Turskoj kao dio novih napora da se
u slučaju pokretanja vojne invazije na Irak osigura puna logistička
i vojna potpora Turske. Prema pisanju uglednog istanbulskog lista
Milliyet (narod), u slučaju otpočinjanja nove "Pustinjske oluje"
Turska je zatražila finacijsku pomoć od 25 milijardi dolara. Od
Zaljevskog rata 1991. do danas ta velika euroazijska zemlja je,
zbog iračkog gospodarskog embarga, pretrpjela goleme gubitke koji
dostižu 40 milijardi dolara.
(Hina) sv