RU-US-KG-POSJETI-Diplomacija-Obrana RU IZVESTIJA 4. 12. 2002. Putin u Tadžikistanu RUSIJAIZVESTIJA4. 12. 2002.Atlantik ide na IstokO tome kako Rusija brani svoju nazočnost u Srednjoj Aziji, pišu Valerij Volkov i Nikolaj Horunžij.U
četvrtak će Vladimir Putin posjetiti Biškek, gdje bi mu suradnici trebali demonstrirati letove lovca Su-27, čiji raspon pokriva ne samo teritorij srednjoazijskih članica Ugovora o kolektivnoj sigurnosti (UKS), nego i određene teritorije Afganistana, Pakistana, Indije i Kine. Posjet ruskoga predsjednika znači i priznanje činjenice da regije Srednje Azije ostaje u zoni interesa zemalja Zajednice Nezavisnih Država, i prije svega same Rusije. A Biškek (Tadžikistan) je faktički predstraža ruske nazočnosti u regiji.Snage se povećavajuU Moskvi na sastanku ministara obrane zemalja Ugovora o kolektivnoj sigurnosti (Armenija, Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan, Rusija, Tadžikistan) prihvaćena je odluka o pojačanju vojnih grupacija u srrednjoazijskom području. Za deset dana ruski vojni vrh je objavio priopćenje o stvaranju ruske baze u blizini Biškeka. U listopadu na
RUSIJA
IZVESTIJA
4. 12. 2002.
Atlantik ide na Istok
O tome kako Rusija brani svoju nazočnost u Srednjoj Aziji, pišu
Valerij Volkov i Nikolaj Horunžij.
U četvrtak će Vladimir Putin posjetiti Biškek, gdje bi mu suradnici
trebali demonstrirati letove lovca Su-27, čiji raspon pokriva ne
samo teritorij srednjoazijskih članica Ugovora o kolektivnoj
sigurnosti (UKS), nego i određene teritorije Afganistana,
Pakistana, Indije i Kine. Posjet ruskoga predsjednika znači i
priznanje činjenice da regije Srednje Azije ostaje u zoni interesa
zemalja Zajednice Nezavisnih Država, i prije svega same Rusije. A
Biškek (Tadžikistan) je faktički predstraža ruske nazočnosti u
regiji.
Snage se povećavaju
U Moskvi na sastanku ministara obrane zemalja Ugovora o kolektivnoj
sigurnosti (Armenija, Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan, Rusija,
Tadžikistan) prihvaćena je odluka o pojačanju vojnih grupacija u
srrednjoazijskom području. Za deset dana ruski vojni vrh je objavio
priopćenje o stvaranju ruske baze u blizini Biškeka. U listopadu na
summitu ZND-a u Kišinevu članice UKS-a su potvrdile Konvenciju i
Sporazum o pravnom položaju Organizacija UKS. Dokumenti su upućeni
članicama radi ratifikacije u parlamentima. Računa se da ćemo u
svibnju 2003. moći govoriti o pojavi nove međunarodne regionalne
organizacije za sigurnost.
Uzdizanje statusa Organizacije UKS pretvorit će je u vojno-
politički blok, tvrde stručnjaci iz moskovskog Carnegie instituta,
s nesagledivim posljedicama. Tim prije što je glavnina svjetskih
prijetnja i tako koncentrirana u regijama Srednjeg i Bliskog
Istoka.
Ima i drugih motrišta: stručnjak iz instituta zemalja ZND-a Andrej
Grozin smatra da je značenje regionalnih organizacija - Šangajske
skupine, UKS-a, EurAzES-a - nesrazmjerno prema utjecaju SAD-a. A
politolog Dmitriy Simes (SAD) dodaje: ujedinjavanje vojnih snaga
zemalja ZND-a u regiji nije dovoljno za stvaranje stabilne
situacije.
Po mišljenju direktora Centra za obrambene informacije
(Washington) Nikolaja Zlobina, interesi naftaplinskih kompanija
zasad ne ovise o odlukama Washingtona, iako glede kaspijske nafte
Rusija još nema jasne politike. A čime Amerika pomaže
srednjoazijskim zemljama: mobiliziranjem njihove vojske i
pojačanjem njezine komunikativnosti, pomoću helikoptera. A Rusija
u tome zaostaje, pogotovo u pitanju helikoptera. Drugo, učvršćenje
granica sa ciljem neširenja oružja za masovno uništavanje i
sprečavanjem trgovine drogom. I u ovome Rusija ima ogromnih
problema na svojim granicama sa ZND-om.
Amerikanci uza sve daju i velike novce za humanitarnu pomoć: prošle
godine 230 milijuna dolara, a ove već 600 milijuna.
Džamije za Ben Ladena
Dok velike države donose regiji vojnu pomoć, arapske zemlje dotad
pomoću učvršćenju pozicije islama. Značajno se povećao bori
džamija u Krigistanu, dok je u Uzbekistanu za deset godina
izgrađeno pet tisuća džamija. (...)
Stručnjaci smatraju da će arapske stotine tisuća dolara za gradnju
džamija na strateškom planu dati puno veći dobitak nego američki
milijuni, uloženi u vojsku. Jer će američko oružje držati ljudi u
čijim glavama će biti ideali arapskog svijeta. To je odlično znao
Tarik bin Laden, Osamin brat, koji je posjetio Rusiju ranih
devedesetih prošlog stoljeća. Poslije njegova posjeta Čečeniji,
Ingušetiji, Dagestanu i drugim kavkaskim republikama kao gljive
posije kiše počeli su nicati muslimanski kulturni centri i škole,
čiji su pročelnici u pravilu bili provjereni bin Ladenovi kadrovi.
Zato je uloga Rusije u Srednjoj Aziji možda i ključna: Rusija je
jedina zemlja s utjecajnom kulturnom snagom u regiji. Ovdje žive i
stotine tisuća Rusa i ruskih govornika koji su studirali u Rusiji.
Mjesne književne, umjetničke i znanstvene škole su tijesno
povezane s ruskim. AKo se Rusija odstrani iz kulturnog prostora -
onda će prazninu popuniti uvozni islam, pa i onaj radikalni. I
mjesne vlasti će teško neutralizirati te tendencije, pa i američkim
novcem. (...)
Stariji u regiji
Nekoliko je mjeseci u washingtonskim visokim krugovima trajala
diskusija o tome treba li uključiti zemlje Srednje Azije u svoju
zonu odgovornosti ili ne ne treba. Rezultat diskusije: SAD priznaju
Rusiji pravo prvenstva u regiji, zbog toga što stoljetne veze mogu
igrati veću ulogu nego povoljni krediti za pojačanje vojske. Ulogu
'mlađeg partnera', koja se predlaže Rusiji u novom svjetskom
poretku (a ona bi je izgleda rado prihvatila), u Srednjoj Aziji
uzima sama Amerika. I Washington i Moskva odlično znaju da suradnja
vođa ovih zemalja s proeuropskim zemljama (a to su i Rusija i SAD)
znači sprečavanje utjecaja radikalnih ideja. Tako sama Srednja
Azija postaje civilizacijskom branom između radikalnog svijeta
nestabilnosti i euroatlantskog bratstva razvijenih država."