FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

RU IZVESTIJA 4. 12. 2002. PUTIN U TADŽIKISTANU

RU-US-KG-POSJETI-Diplomacija-Obrana RU IZVESTIJA 4. 12. 2002. Putin u Tadžikistanu RUSIJAIZVESTIJA4. 12. 2002.Atlantik ide na IstokO tome kako Rusija brani svoju nazočnost u Srednjoj Aziji, pišu Valerij Volkov i Nikolaj Horunžij.U četvrtak će Vladimir Putin posjetiti Biškek, gdje bi mu suradnici trebali demonstrirati letove lovca Su-27, čiji raspon pokriva ne samo teritorij srednjoazijskih članica Ugovora o kolektivnoj sigurnosti (UKS), nego i određene teritorije Afganistana, Pakistana, Indije i Kine. Posjet ruskoga predsjednika znači i priznanje činjenice da regije Srednje Azije ostaje u zoni interesa zemalja Zajednice Nezavisnih Država, i prije svega same Rusije. A Biškek (Tadžikistan) je faktički predstraža ruske nazočnosti u regiji.Snage se povećavajuU Moskvi na sastanku ministara obrane zemalja Ugovora o kolektivnoj sigurnosti (Armenija, Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan, Rusija, Tadžikistan) prihvaćena je odluka o pojačanju vojnih grupacija u srrednjoazijskom području. Za deset dana ruski vojni vrh je objavio priopćenje o stvaranju ruske baze u blizini Biškeka. U listopadu na
RUSIJA IZVESTIJA 4. 12. 2002. Atlantik ide na Istok O tome kako Rusija brani svoju nazočnost u Srednjoj Aziji, pišu Valerij Volkov i Nikolaj Horunžij. U četvrtak će Vladimir Putin posjetiti Biškek, gdje bi mu suradnici trebali demonstrirati letove lovca Su-27, čiji raspon pokriva ne samo teritorij srednjoazijskih članica Ugovora o kolektivnoj sigurnosti (UKS), nego i određene teritorije Afganistana, Pakistana, Indije i Kine. Posjet ruskoga predsjednika znači i priznanje činjenice da regije Srednje Azije ostaje u zoni interesa zemalja Zajednice Nezavisnih Država, i prije svega same Rusije. A Biškek (Tadžikistan) je faktički predstraža ruske nazočnosti u regiji. Snage se povećavaju U Moskvi na sastanku ministara obrane zemalja Ugovora o kolektivnoj sigurnosti (Armenija, Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan, Rusija, Tadžikistan) prihvaćena je odluka o pojačanju vojnih grupacija u srrednjoazijskom području. Za deset dana ruski vojni vrh je objavio priopćenje o stvaranju ruske baze u blizini Biškeka. U listopadu na summitu ZND-a u Kišinevu članice UKS-a su potvrdile Konvenciju i Sporazum o pravnom položaju Organizacija UKS. Dokumenti su upućeni članicama radi ratifikacije u parlamentima. Računa se da ćemo u svibnju 2003. moći govoriti o pojavi nove međunarodne regionalne organizacije za sigurnost. Uzdizanje statusa Organizacije UKS pretvorit će je u vojno- politički blok, tvrde stručnjaci iz moskovskog Carnegie instituta, s nesagledivim posljedicama. Tim prije što je glavnina svjetskih prijetnja i tako koncentrirana u regijama Srednjeg i Bliskog Istoka. Ima i drugih motrišta: stručnjak iz instituta zemalja ZND-a Andrej Grozin smatra da je značenje regionalnih organizacija - Šangajske skupine, UKS-a, EurAzES-a - nesrazmjerno prema utjecaju SAD-a. A politolog Dmitriy Simes (SAD) dodaje: ujedinjavanje vojnih snaga zemalja ZND-a u regiji nije dovoljno za stvaranje stabilne situacije. Po mišljenju direktora Centra za obrambene informacije (Washington) Nikolaja Zlobina, interesi naftaplinskih kompanija zasad ne ovise o odlukama Washingtona, iako glede kaspijske nafte Rusija još nema jasne politike. A čime Amerika pomaže srednjoazijskim zemljama: mobiliziranjem njihove vojske i pojačanjem njezine komunikativnosti, pomoću helikoptera. A Rusija u tome zaostaje, pogotovo u pitanju helikoptera. Drugo, učvršćenje granica sa ciljem neširenja oružja za masovno uništavanje i sprečavanjem trgovine drogom. I u ovome Rusija ima ogromnih problema na svojim granicama sa ZND-om. Amerikanci uza sve daju i velike novce za humanitarnu pomoć: prošle godine 230 milijuna dolara, a ove već 600 milijuna. Džamije za Ben Ladena Dok velike države donose regiji vojnu pomoć, arapske zemlje dotad pomoću učvršćenju pozicije islama. Značajno se povećao bori džamija u Krigistanu, dok je u Uzbekistanu za deset godina izgrađeno pet tisuća džamija. (...) Stručnjaci smatraju da će arapske stotine tisuća dolara za gradnju džamija na strateškom planu dati puno veći dobitak nego američki milijuni, uloženi u vojsku. Jer će američko oružje držati ljudi u čijim glavama će biti ideali arapskog svijeta. To je odlično znao Tarik bin Laden, Osamin brat, koji je posjetio Rusiju ranih devedesetih prošlog stoljeća. Poslije njegova posjeta Čečeniji, Ingušetiji, Dagestanu i drugim kavkaskim republikama kao gljive posije kiše počeli su nicati muslimanski kulturni centri i škole, čiji su pročelnici u pravilu bili provjereni bin Ladenovi kadrovi. Zato je uloga Rusije u Srednjoj Aziji možda i ključna: Rusija je jedina zemlja s utjecajnom kulturnom snagom u regiji. Ovdje žive i stotine tisuća Rusa i ruskih govornika koji su studirali u Rusiji. Mjesne književne, umjetničke i znanstvene škole su tijesno povezane s ruskim. AKo se Rusija odstrani iz kulturnog prostora - onda će prazninu popuniti uvozni islam, pa i onaj radikalni. I mjesne vlasti će teško neutralizirati te tendencije, pa i američkim novcem. (...) Stariji u regiji Nekoliko je mjeseci u washingtonskim visokim krugovima trajala diskusija o tome treba li uključiti zemlje Srednje Azije u svoju zonu odgovornosti ili ne ne treba. Rezultat diskusije: SAD priznaju Rusiji pravo prvenstva u regiji, zbog toga što stoljetne veze mogu igrati veću ulogu nego povoljni krediti za pojačanje vojske. Ulogu 'mlađeg partnera', koja se predlaže Rusiji u novom svjetskom poretku (a ona bi je izgleda rado prihvatila), u Srednjoj Aziji uzima sama Amerika. I Washington i Moskva odlično znaju da suradnja vođa ovih zemalja s proeuropskim zemljama (a to su i Rusija i SAD) znači sprečavanje utjecaja radikalnih ideja. Tako sama Srednja Azija postaje civilizacijskom branom između radikalnog svijeta nestabilnosti i euroatlantskog bratstva razvijenih država."

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙