U PRVIH DESET MJESECI IZVOZ PORASTAO 2,3 POSTO, A UVOZ 14,4 POSTO

U PRVIH DESET MJESECI IZVOZ PORASTAO 2,3 POSTO, A UVOZ 14,4 POSTO Hrvatska je u prvih deset mjeseci ove godine izvezla roba u vrijednosti 4,02 milijarde američkih dolara, što je 2,3 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je istodobno uvoz porastao za 14,4 posto i dosegnuo vrijednost od 8,77 milijardi dolara, objavio je Državni zavod za statistiku. Blagi rast izvoza i osjetno veći rast uvoza rezultirao je povećanjem deficita u robnoj razmjeni s inozemstvom, a taj je deficit iznosom premašio vrijednost robnog izvoza. Naime, deficit robne razmjene u prvih je deset mjeseci ove godine iznosio 4,75 milijardi dolara. Statistički podaci ukazuju i na daljnji pad pokrivenosti uvoza izvozom, a taj se podatak spustio na svega 45,8 posto. Promatrano po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, daleko najveći dio robnog izvoza ostvaruje prerađivačka industrija. U prvih deset mjeseci ove godine prerađivačka je industrija izvezla roba u vrijednosti 3,84 milijarde dolara, što je 2,6 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. No, zamjetno je pritom da neke važne izvozne grane bilježe pad izvoza. Tako je, primjerice, vrijednost izvoza proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava, pod čime statistika vodi i brodogradnju, u prvih deset mjeseci iznosila 532,67 milijuna dolara, što je 16,6 posto manje nego u istom razdoblju lani. Manji izvoz nego u deset mjeseci prošle godine, za 4,2 posto, bilježi i proizvodnja električnih strojeva i aparata (160,2 milijuna), zatim drvna industrija (osim proizvodnje namještaja) - za 2,9 posto (158,7 milijuna dolara) te prerada kože (za 2 posto, na 326,5 milijuna dolara). S druge pak strane, po znatno višim stopama od prosječnih raste izvoz nekih grana prerađivačke industrije. Tako je, primjerice, u prvih deset mjeseci ove godine izvoz u proizvodnji duhanskih proizvoda iznosio 302,2 milijuna dolara, što je 25 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. Izvoz koksa, naftnih derivata i nuklearnog goriva, pak, povećan je za 22,3 posto, i to na 33,8 milijuna dolara. Sve veći debalans robne razmjene nastavlja se kod poljoprivrede, a ta je djelatnost u deset mjeseci izvezla roba u vrijednosti 69 milijuna dolara, što je 7,5 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz povećan za 15 posto i veći je od 259,5 milijuna dolara. Značajan rast uvoza i drastičan pad izvoza bilježi se i kod djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom. Uvoz je električne energije u deset mjeseci ove godine porastao za 46,1 posto, na 101,3 milijuna dolara, dok je izvoz pao za čak 71,4 posto, na tek 1,9 milijuna dolara. Najveći dio robne razmjene Hrvatska ostvaruje sa zemljama EU, a glavni su vanjskotrgovinski partneri Italija (izvoz 948,5 milijuna, uvoz 1,54 milijarde dolara), Njemačka (izvoz 493,3 milijuna, uvoz 1,4 milijarde dolara), Austrija (izvoz 308,3 milijuna, uvoz 592,5 milijuna dolara). U zemlje članice CEFTA-e, pak, u prvih je deset mjeseci Hrvatska izvezla robe u vrijednosti 480,6 milijuna dolara (porast od 1,9 posto), dok je uvoz iz tih zemalja iznosio 1,4 milijardi dolara ili 23,8 posto više nego u istom razdoblju lani. Suficit u robnoj razmjeni, uz i dalje visoke stope rasta bilježi se u robnoj razmjeni s BiH (rast izvoza 23,2 posto, a uvoza 28 posto), i SR Jugoslavijom (rast izvoza 14,5 posto, a uvoza 32,5 posto).