VOA 3. XII. EUROPA I TURSKA

GLAS AMERIKE - VOA 3. XII. 2002. Europski 'trenutak istine': s Turskom ili bez nje? Iz Bruxellesa izvješćuje Roger Wilkison. Europska unija se približava trenutku istine zbog vrlo osjetljivog pitanja - hoće li Turskoj odrediti datum da započne pregovore usmjerene prema učlanjenju u Europsku uniju. Nastojanja Turske koja ima s većinsko muslimansko stanovništvo da se pridruži Europskoj uniji pokrenula su raspravu u Europi - je li Turska uopće europska zemlja i ispunjava li uvjete da postane članica onog što je, bar zasad, 'klub kršćanskih zemalja'. Nova turska vlada požuruje radikalne reforme zbog ljudskih prava kako bi one bile usvojene do 12. prosinca u nadi da će od Europske unije dobiti datum za započinjanje pregovora o pridruženju. To je dan kad se očekuje da će se na kopenhagenskom summitu unije objaviti da su pregovori o pridruženju s deset istočnoeuropskih i mediteranskih zemalja okončani i da je za njih utrt put da se pridruže Europskoj uniji do 2004. godine. No što učiniti s Turskom - ostaje i dalje dvojba zemljama članicama. Čelnik nove vladajuće stranke u Turskoj Recep Tayyip Erdogan obilazio je glavne gradove članica Europske unije prošlog mjeseca u pokušaju zadobivanja njihove potpore za članstvo Turske. Unatoč nedavno usvojenih zakona o ukidanju smrtne kazne u mirnodopskim uvjetima i unatoč davanju kulturnih prava kurdskoj manjini u Turskoj, čelnici Europske unije dali su do znanja kako Ankara mora učiniti mnogo više kako bi zadovoljila kriterije o ljudskim pravima koje traži Europska unija. Vlada premijera Abdulaha Gula izradila je nacrt zakona koji olakšava da se pripadnici policije mogu optužiti za zlostavljanje uhićenika, što Bruxelles drži jednom od glavnih prepreka turskom članstvu. U istom nastojanju vlada je ukinula 15 godina staro izvanredno stanje u jugoistočnom dijelu zemlje u kojem živi kurdska manjina. Iako i dalje tvrde da žele vidjeti provedbu tih zakona prije nego Turskoj daju zeleno svjetlo za početak pregovora, diplomati u Bruxellesu kažu da se približavaju odluci o tome da se Turskoj odredi uvjetni datum za početak pregovora. Ispitivanja turske javnosti pokazuju da 70 posto Turka želi da njihova zemlja postane članicom Europske unije. Sami Kohen novinar je turskog dnevnog lista Milliyet. On kaže da su Turci svjesni da bi moglo proći i do deset godina da Turska postane članica, no ono što oni u ovom trenutku žele jest datum kad će početi pregovori o pridruženju. = Možda datum neće biti objavljen, no moglo bi doći do najave da će konkretan datum biti obznanjen sljedeće godine. On također primjećuje da pet najvećih članica unije - Britanija, Francuska, Njemačka, Italija i Španjolska - podupiru to da se Turskoj uputi neki pozitivni signal. To mišljenje dijeli i analitičarka Heather Grabbe iz londonskog Centra za reformu Europe. On kaže kako Europska unija shvaća da mora učiniti nešto kako bi nagradila napredak koji je Turska postigla u nekoliko posljednjih mjeseci, u vezi poboljšanja ljudskih prava: = Sad je pitanje da li da se ide na tzv. klauzulu o određivanju datuma kasnije ili da se odmah odredi datum početka pregovora. Klauzula u osnovi predstavlja sporazum da se održi novi sastanak 2003. godine, možda i 2004. godine, i da se na njemu raspravlja o napretku koji je postigla Turska i da se tada odredi datum. Dakle, to bi otprilike značilo da se odredi datum kad će se odrediti datum. No postoji i struja u Europskoj uniji koja drži da bismo trebali ići brže i odmah odrediti datum za početak pregovora. To bi bio privremeni datum, uvjetovan turskim ispunjavanjem političkih uvjeta, ali datum koji bi bar toj zemlji dao nešto prema čemu može težiti. No postoje i oni u uniji koji drži da Turska ne bi uopće trebala postati članicom. Bivši francuski predsjednik Valery Giscard d'Estaing, koji se nalazi na čelu konvencija koja radi na nacrtu ustava Europske unije, prošli je mjesec izjavio kako Turska ni zemljopisno ni kulturno nije europska zemlja i da bi njeno pridruživanje zapravo značilo i kraj Europske unije. Analitičarka Heather Grabbe kaže da je gospodin d'Estaing zaigrao na osjećaj koji dijeli veći dio europske javnosti, a to je da je Turska outsajder. = Giscardovo mišljenje odražava stajališta mnogih o tome da je Turska, iako može ispuniti sve uvjete za učlanjenje, jednostavno odviše različita od ostatka Europske unije. A to je zbog njene zemljopisne lokacije i zbog toga što je njeno stanovništvo većinom muslimansko. A to je i zbog toga što Turska ima i veliki poljoprivredni sektor i velika je zemlja sa 69 milijuna stanovnika, koja bi mogla nadmašiti Njemačku u tom smislu već i prije učlanjenja. Stavovi bivšeg francuskog predsjednika izazvali su žustre rasprave o identitetu i konačnim granicama Europe. Isto tako potakle su čelnu osobu izvršne vlasti Europske unije - Romana Prodija - da izjavi da zemlje poput Rusije, Ukrajine, Izraela, Egipta i Maroka ne bi nikad smjele postati članice unije, već da bi im se moglo ponuditi posebne odnose s ovim blokom. Međutim u slučaju Turske dužnosnici Europske unije priznaju da je u načelu već donesena odluka. Jedino je pitanje kad će početi razgovori o pridruživanju, a to - po njima - ovisi o tome koliko brzo Turska može ispuniti kriterije Europske unije. (VOA)