BBC 3. XII. TISAK

BRITANSKI RADIO - BBC 3. XII. 2002. Tisak Glavna domaća tema u jutrošnjim izdanjima britanskih listova je odluka sindikata vatrogasaca da otkaže za sutra najavljeni novi osmodnevni štrajk i nastavi pregovore s poslodavcima. Iako sindikalni čelnici to odlučno demantiraju, većina komentatora drži da je otkazivanje štrajka pobjeda vlade koja je odbila pomisao da se vatrogascima značajno povećaju plaće. Veliku pozornost privlače i negativne reakcije na dossier o stanju ljudskih prava u Iraku. The Times primjećuje da se dossier britanskoj vladi vratio kao bumerang. List upozorava da sa iskazima prikupljenim iz druge ruke i od oporbenjaka treba biti oprezan, posebice imajući u vidu iskustvo s Balkana. Svojedobno je, podsjeća list, britanska vlada Slobodana Miloševića uspoređivala s Polom Potom, pa čak i s Hitlerom, optužujući ga za masovna umorstva i genocid. Dosadašnji tijek procesa pred haaškim sudom potvrdio je, međutim, da je takve optužbe teško dokazati. The Independent u uredničkom komentaru primjećuje da Blairova vlada ulaže veliku energiju za progon Sadama Huseina dok prijateljima, kada su u pitanju ljudska prava, gleda kroz prste. Sjedinjene Države i Europa gotovo šuteći prelaze preko zloporabe izraelske vojske na okupiranim područjima, zločina afganistanskog generala Dostama ili zvjerstava u alžirskom građanskom ratu. Još se manje kritika čuje na račun strateških saveznika i velikih trgovačkih partnera poput Saudijske Arabije, Kine ili Uzbekistana. Da se ne spominje ponašanje prema zatvorenicima u američkoj bazi Gvantanamo Bay ili londonska politika prema izbjeglicama koji nisu baš model liberalne prakse. The Guardian tom popisu dodaje Ameriku - osim što raspolaže opasnim oružjem, ta zemlja još uvijek ima smrtnu kaznu, njena policija je brutalna, a broj zatvorenika veći nego bilo gdje u svijetu. Možda bi Jack Straw mogao razmisliti o mogućnosti promjene režima u Washingtonu, preporučuje list. Isti list piše da je njemački kancelar Schroeder na prošlom NATO- ovom summitu u Pragu pokazao da njegovo protivljenje američkom ratu protiv Iraka nije bilo samo podilaženje biračima. Schroederova odluka da američku vanjsku politiku pretvori u unutarnje predizborno pitanje bila je ispravna. Pokazalo se da građani snažno podržavaju samostalniju njemačku vanjsku politiku. Nakon dvije generacije nekritičkog proamerikanizma Nijemci su se odlučili za nacionalizam s europskim likom, zahtijevajući od čelnika da se, kada je to potrebno, suprotstave Washingtonu. Uz pomoć francuskog predsjednika Chiraca, Schroeder je u Pragu natjerao Ameriku da prihvati da NATO nikada neće kao savez krenuti u agresivnu vojnu akciju. Bush od sada može računati samo na koaliciju s istomišljenicima. Zahvaljujući Schroederu pojavila se i koalicija onih koji drugačije misle, zaključuje list. (BBC)