SARAJEVO, 2. prosinca (Hina) - Sarajevska Hagada, jedan od najstarijih poznatih prijepisa Starog zavjeta na hebrejskom jeziku, izložen je u ponedjeljak u Sarajevu nakon višegodišnjeg restauriranja.
SARAJEVO, 2. prosinca (Hina) - Sarajevska Hagada, jedan od
najstarijih poznatih prijepisa Starog zavjeta na hebrejskom
jeziku, izložen je u ponedjeljak u Sarajevu nakon višegodišnjeg
restauriranja.#L#
Projekt restauriranja vodila je Andrea Pataki iz Državne akademije
likovnih umjetnosti iz Stuttgarta.
U posebno osiguranoj i klimatiziranoj prostoriji, posjetitelji
Zemaljskog muzeja BiH ubuduće će moći razgledati originalni
rukopis za kojega se pretpostavlja kako je nastao između 1350. i
1370. godine u Španjolskoj odakle su ga Židovi-sefardi sa sobom
donijeli u Bosnu bježeći iz svoje domoveine pred vjerskim
progonima.
Prema procjenama stručnjaka, ovaj manuskript sada vrijedi najmanje
sedam milijuna američkih dolara, no istinska vrijednost Hagade
zapravo je u njezinom svjedočenju o bosanskoj povijesti, njezinoj
teškoj stvarnosti ali i trajnom suživotu, plemenitosti i
žrtvovanju za drugoga.
"Današnje postojanje ove knjige dokaz je da se u Bosni oduvijek
živjelo zajedno i da ovo nije zemlja u kojoj su se ljudi mrzili u
ubijali", kazao je povodom izlaganja Hagade predsjednik Židovske
zajednice BiH Jakob Finci.
Hagada je doista autentični svjedok bosanske povjesti. Otkako se
1510. godine pojavio prvi pisani trag o njezinom postojanju u
Bosni, ona je tu zemlju napustila samo jednom. Bilo je to put u
Zagreb kada je u glavnom gradu Hrvatske postavljena izložba o
Židovima na tlu tadašnje Jugoslavije.
Suvremena povijest govori kako je proteklih 108 godina ona
vlasništvo Zemaljskog muzeja u Sarajevu a javnosti je prvi puta
pokazana 1965. u povodu 400 obljetnice osnutka Židovske općine u
Sarajevu.
Ostalo razdoblje uglavnom je provela u depoima muzeja ili pak na
skrovitim mjestima koja su je trebala zaštiti od uništenja što su
joj prijetila zbog ratnih kataklizmi.
Legenda kaže kako je bogato opremljena knjiga u kožnom povezu s
ilustracijama pozorno izrađenim u zlatu i bakru te oslikanim živim
bojama darovana mladom bračnom paru u Barceloni odakle se 1492.
godine otisnula na neizvjesno putovanje najprije u Italiju a onda
preko Dalmacije u Bosnu.
Ta fascinantna knjiga koja priča svoju priču od početka svemira do
smrti Mojsija po mnogo čemu je jedinstvena.
Ona svijet krajem 14. stoljeća promatra kao okrugao - krajnje
heretički pogled za to doba. Legenda također govori kako su crkveni
cenzori pozorno proučavali Hagadu kao mogući heretički spis 1609.
godine. Ona je tada pomilovana uz konstataciju kako u njoj ništa ne
proturječi crkvenom nauku.
Govoreći o sarajevskoj Hagadi, voditelj misije Ujedinjenih naroda
u BiH Jacques Klein podsjeća kako i sam dolazak španjolskih Židova u
Bosnu odnosno Sarajevo novi posebnu poruku.
"Bježeći od progona, oni (Židovi) stigoše u multikulturalno
Sarajevo koje bijaše svjetionik tolerancije u Europi. Za razliku od
drugih europskih gradova gdje Židovi bijahu zatvoreni u geta, ovdje
su živjeli slobodno u zajednici kao poslovni ljudi i zanatlije te su
slobodno ispovjedali svoju vjeru. Jer zakon a ne vjera bili su
temelj građanskog društva", kaže Klein čijim je osobnim zalaganjem
prikupljen značajan iznos inozemnih donacija kojim je osiguran
trajan smještaj i zaštita Hagade.
"Za to je doista isključivo i prije svih zaslužan veleposlanik
Klein", priznat će i ravnateljica Zemaljskog muzeja Đenana
Buturović.
No Klein i suvremene mecene nisu prvi koji su pomogli da Hagada
preživi i svjedoči o prirodi Bosne i njezinih ljudi. Takav je recimo
Jozo Petrović koji je bio ravnateljem Zemaljskog muzeja u vrijeme
nacističke okupacije u Drugom svjetskom ratu. Osobnom hrabrošću on
je 1941. godine spriječio pokušaj Nijemaca da Hagadu odnesu iz
Sarajeva. Hagada je krišom prenesena iz Muzeja dočekavši kraj rata
skrivena ispod praga kuće jednog Muslimana.
Povijest se na neki način ponovila 1992. godine kada su se Zemaljski
muzej a s njim i Hagada našli na prvoj crti bojišnice. Tadašnji
ravnatelj muzeja Enver Imamović organizirao je njezino
spašavanje.
Hagada je rat provela u trezoru Narodne banke BiH a svjetlo dana
nakratko je ugledala 1995. godine kada je u prigodi blagdana Pesaha
prenesena u prostorije Židovske općine.
Cilj je bio pokazati kako su netočne tvrdnje srpske propagande da je
vlada tadašnje Republike BiH prodala Hagadu i za te novce kupila
oružje.
"Sarajevska Hagada je preživjela. Ali više od 230 tisuća ljudi u BiH
nije", podsjetit će Klein.
Za utjehu ostaje stari spis koji je sada siguran i ostaje svjedokom
trajne hrabrosti i trijumfa pred licem zla. On ostaje kao simbol
Sarajeva koje je izdržalo.
Američki diplomat koji krajem godine definitivno odlazi iz BiH
priznat će kako spašavanje sarajevske Hagade drži svojim
najvažnijim postignućem.
Čuvar Hagade, Zemaljski muzej BiH što ga je 1888. godine izgradila
Austro-Ugarska, još čeka sličnu pomoć. Zamisao je da obnova te kuće
omogući izlaganje sličnih vrijednosti drugih naroda koji žive u
BiH. Baš kao što se u istoj sobi gdje je smještena Hagada nalazi grb
kralja Tvrtka I Kotromanića, Hrvojev misal i džuz Mehmed-paše
Sokolovića. Ravnateljica Buturović kaže kako sanacijski projekti
za Muzej postoje. Kao i obično problem je samo u - novcu.
Za cjelovitu obnovu najznačajnije kulturne institucije u BiH treba
gotovo 10 milijuna dolara.
(Hina) rm nab