RFE 30. XI. MESIĆ ZAGOVARA DRUKČIJE GOSPODARSTVO OD RAČANA

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 30. XI. 2002. Profesionalni pesimisti: Hrvatska i Balkan. Prilog Milana Gavrovića. U Hrvatskoj se ovog tjedna konačno pokazalo da predsjednik Stjepan Mesić zagovara drukčiji koncept gospodarskog razvitka od vlade i premijera Ivice Račana. Unatoč profesionalnim pesimistima Vlada ostaje čvrsto na svom programu! U toj aktualnoj izjavi hrvatskog premijera Ivice Račana nova je samo sintagma 'profesionalni pesimisti' koja je zamijenila katastrofičare i zastarjele mozgove. Tim profesionalnim pesimistima ovog se tjedna otvoreno priključio i predsjednik Stjepan Mesić. Teško je, naime, i zamisliti pesimističniju ocjenu od one koja se čula u Predsjedničkim dvorima na skupu ekonomista, na kojem je predstavljena analiza čuvenog Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije. Pod tim imenom krije se ustanova koja sustavno prati razvitak u bivšim komunističkim zemljama. Spomenuta analiza nastala je na temelju dugoročnog sporazuma instituta s Uredom predsjednika, a financiralo ju je austrijsko Ministarstvo vanjskih poslova. Najzanimljivija je u njoj usporedba Hrvatske s drugim bivšim komunističkim zemalja. Najkraće rečeno, Hrvatska je bolja od onih na jugoistoku Europe, ali je znatno lošija od zemalja srednje Europe; prošlih je godina bila uspješnija od Jugoslavije, Makedonije, Bugarske ili Rumunjske, ali izrazito neuspješna u usporedbi s Mađarskom, Slovačkom, Češkom ili Slovenijom. To je hladan tuš za ovdašnje političare koji drže da je svrstavanje na Balkan za Hrvatsku uvredljivo i ponižavajuće. Za razliku od Hrvatske, kako pokazuje analiza, zemlje srednje Europe nadoknadile su pad industrijske proizvodnje do kojeg je došlo poslije rušenja Berlinskog zida 1989. godine, a u prošloj su godini već proizvodile 15 posto više nego prije. Hrvatska još uvijek proizvodi 40 posto manje. U prošlih sedam godina gospodarski je rast u zemljama srednje Europe iznosio prosječno 5,8 posto. U Hrvatskoj točno upola manje; 2,9 posto. Proizvodnja u Hrvatskoj je znatno skuplja nego u zemljama srednje Europe. Po podacima bečkog instituta, njeni troškovi iznose 67 do 96 posto austrijskih, a u proizvodnji transportnih sredstava, električne i optičke opreme, kao i proizvoda od kože, troškova rada - viši su čak i od onih u Zapadnoj Europi. Zato Hrvatska izvozi malo, i to otprilike sličnu vrstu proizvoda kao Bugarska i Rumunjska. Jučer je predsjednik Mesić posjetio drvnu industriju u Gorskom kotaru i nakon toga izjavio da Hrvatska ne može živjeti samo od dva mjeseca turizma, već da mora obnoviti svoju prerađivačku industriju. Ali ključeve gospodarske politike drži u rukama samo vlada. (RFE)