SKV: SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 29. studenoga (Hina) ZAGREB - Pravni zastupnik hrvatske vlade u sporu s Haškim sudom u predmetu "Bobetko" Goran Mikuličić kazao je u petak kako je odluka Žalbenog vijeća konačna te će je vlada poštivati. On je napomenuo kako odluka Žalbenog vijeća o odbijanju dva hrvatska podneska, kojima se osporavala i optužnica i nalog za uhićenjem umirovljenog generala Janka Bobetka, ne zahtijeva aktivno postupanje vlade. ZAGREB - Hrvatska Vlada u petak je zaprimila odluku Žalbenog vijeća Haaškog suda, kojom se odbijaju njezina dva podneska u "slučaju Bobetko, priopćio je Vladin ured za odnose s javnošću. Vlada će odluku Žalbenog vijeća proslijediti nadležnom Županijskom sudu, navodi se u priopćenju. Hrvatska je, nakon što je u rujnu podignuta haška optužnica protiv generala Janka Bobetka u dva podneska zatražila da se preispitaju i nalog za njegovim uhićenjem, ali i optužnica. Haško tužiteljstvo tereti Bobetka za ratne zločine počinjene na području Medačkog džepa u 1993. godini. ZAGREB - Žalbeno vijeće Haškog suda, u odluci o odbijanju dva hrvatska podneska kojima se po više osnova osporavaju optužnica i nalog za uhićenje u predmetu "Bobetko", ocijenilo je da Hrvatska nema uporišta u odredbama Pravila tog suda o postupku i dokazima za obraćanje Žalbenom vijeću po pitanju naloga za uhićenje. Žalbeno vijeće zapisalo je i da pravila suda ne predviđaju pravo na žalbu na nalog za uhićenjem, kao i da Haška pravila definiraju i to da se podnesci mogu odnositi na odluke sudskog vijeća, ali ne i na odluku pojedinačnog suca. Nalog za uhićenjem potpisuje jedan sudac. Vijeće je u odluci napisalo i da potvrda optužnice nije interlokutorna odluka, jer postupak počinje tek nakon potvrde optužnice. ZAGREB - Hrvatska je, temeljem članka 59. Pravila o postupku i dokazima Haškog suda, obavijestila tajništvo tog suda da umirovljeni general Janko Bobetko iz zdravstvenih razloga nije sposoban za sudjelovanje u bilo kakvom sudskom postupku, kazao je u petak hrvatski veleposlanik u Nizozemskoj Jakša Muljačić. Službena obavijest o rezultatima medicinskog vještačenja u četvrtak je poslijepodne diplomatskim putem proslijeđena tajništvu Haškog suda. Vlada je u četvrtak od Županijskog suda u Zagrebu, putem Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, zaprimila izvješće istražnog suca tog suda po kojem je medicinskim vještačenjem utvrđeno kako general Janko Bobetko iz zdravstvenih razloga nije sposoban za sudjelovanje u bilo kakvom sudskom postupku. Članak 59. Pravilnika Haškog suda o postupku i dokazima propisuje da zemlja treba izvijestiti tajništvo Haškog suda o razlozima neispunjenja naloga tog suda o uručenju optužnice i uhićenju. ZAGREB - Glasnogovornik Haškog suda Jim Landale potvrdio je u petak da je taj sud primio službenu obavijest Hrvatske o rezultatima medicinskog vještačenja u predmetu "Bobetko". Landale je kazao kako se dokumentacija prevodi, jer nije dostavljena na službenim jezicima suda, te se stoga o njoj ne može ni očitovati. ZAGREB - Haški sud izrekao je u petak bosanskom Srbinu Mitru Vasiljeviću kaznu zatvora od 20 godina za zločine počinjene progonom muslimanskog stanovništva na području Višegrada 1992., priopćeno je iz Suda. Izričući presudu, australski sudac David Hunt kazao je da je Višegrad 1992. bio poprište jednog od najtemeljitijih i najokrutnijih slučajeva etničkog čišćenja u BiH. Vasiljević je bio optužen za sudjelovanje u smaknuću skupine muslimanskih zatvorenika na obali Drine u lipnju 1992., kao i za zatvaranje 70 muslimanskih žena, djece i staraca u jednu kuću u Višegradu u kojoj su zatim živi spaljeni, ali je sud u posljednjem slučaju prihvatio kao vjerodostojan njegov alibi. LJUBLJANA - Slovensko ministarstvo vanjskih poslova u petak je u priopćenju za javnost upozorilo da će od 1. siječnja iduće godine režim prijelaza na malograničnim prijelazima s Hrvatskom biti potpuno prilagođen sporazumu o malograničnom prometu i suradnji. To znači da će pogranično stanovništvo te prijelaze moći koristiti samo uz malogranične propusnice koje izdaju općine u kojima osobe koje na propusnice imaju pravo imaju stalno boravište, a prestat će važiti svi bilateralni sporazumi koje su Hrvatska i Slovenija sklopile u 1991. i 1992. godini, a odnosili su se na pogranični režim u tom pojasu. LJUBLJANA - Slovenija pitanje obveza Ljubljanske banke prema štedišama u Hrvatskoj, BiH i Makedoniji i dalje drži sukcesijskim pitanjem i smatra da bi pregovore o modalitetima obeštećenja štediša trebalo tražiti u Baselu u okviru Banke za međunarodna poravnanja (BIS), kazao je u petak za slovensku tiskovnu agenciju STA Rudi Gabrovec, predstavnik vlade za sukcesiju. On je zanijekao tvrdnje zastupnika dijela štediša Božidara Vukasovića da su pregovori u Baselu završeni. Gabrovec je izjavio da su nakon prvog kruga razgovora u Baselu sve države nasljednice bivše SFRJ dobile pismo kojim se pozivaju da se izjasne o mogućem nastavku pregovora, a Makedonija i BiH, te naravno i Slovenija, na to su 0pozitivno odgovorile. LJUBLJANA - Slovenija vjerojatno neće prihvatiti prijedlog Danske kao predsjedavajuće Europskoj uniji da svih 10 država koje za desetak dana moraju završiti pregovore o učlanjenju pristanu na prijedlog o 10-godišnjem moratoriju na prodaju zemlje strancima. "To nije prijedlog Europske komisije, pa naše izaslanstvo nema mandat da pristane na danski prijedlog", izjavio je u petak nakon zatvorene sjednice vanjskopolitičkog odbora slovenskog parlamenta njegov predsjednik Jelko Kacin. On je dodao da je Slovenija u pregovorima s EU već zaključila poglavlje o slobodnom protoku kapitala u koje spada i prodaja zemljišta. ZAGREB - Zemlje članice Kvadrilaterale prihvatile su u petak u Zagrebu, na sastanku ministara rada, zajedničku izjavu kojom su istaknule potrebu učinkovitije prilagodbe sustava obrazovanja potrebama tržišta rada kao i spremnost na prilagodbu zakonodavstva fleksibilnijim oblicima radnih angažmana. U Zajedničkoj izjavi ministara rada Hrvatske, Italije, Mađarske i Slovenije ističe se da te zemlje teže većoj koordinaciji i komplementarnosti među državama članicama kada je riječ o produktivnom radu, socijalnom uključivanju, povećanju zaposlenosti i upravljanju gospodarskim promjenama prema suvremenim sektorima poslovanja. Hrvatska predsjedava Kvadrilateralom tijekom 2002. BEČ - Pod okriljem OESS-a u Beču se u petak održava trilateralni sastanak izaslanstava Republike Hrvatske, BiH i SR Jugoslavije o povratku izbjeglica i raseljenih osoba. Na tom konzultativnom sastanku u sklopu "Regionalne inicijative povratka" - Pakta u stabilnosti radnog stola 1, o demokratizaciji i ljudskim pravima, razgovara se o razmjeni podataka, zatim pitanjima mirovina i ostvarivanjima socijalnih prava, pitanjima stanovanja i povratka imovine, kako na razini država tako i na regionalnom nivou, te pravnoj pomoći i prioritetima za 2003. godinu. ZAGREB - Zaključna konferencija ESCADA-e (Extending Security Cooperation and Defence Arrangements in Southeast Europe) na temu "Proširivanje sigurnosne suradnje i obrambeni mehanizmi u Jugoistočnoj Europi", na kojoj sudjeluje i hrvatsko izaslanstvo, održava se u Bukureštu od 28. studenog do 1. prosinca. Kako je priopćila saborska Služba za odnose s javnošću, u radu Zaključne konferencije sudjeluju i zemlje jugoistočne Europe: Albanija, Slovenija, Srbija, Rumunjska, Bugarska i Makedonija, a glavna rasprava vodit će se na temu "Regionalna stabilnost i suradnja te perspektiva nakon Praga". TIRANA - Glavni tajnik NATO-a George Robertson poručio je u petak balkanskim zemljama izostavljenima iz najnovijeg kruga širenja Sjevernoatlantskog saveza da trebaju jačati borbu protiv kriminala i povećati ekonomsko blagostanje. Za posjeta Albaniji i Makedoniji Robertson je pohvalio napredak u tim zemljama i rekao da su vrata NATO-a za njih i dalje otvorena. Albanija i Makedonija, kao i Hrvatska, izostavljene su iz poziva koji su dobile sedam drugih zemalja na summitu u Pragu ovog mjeseca. Robertson je predložio da te tri zemlje formiraju zajednički forum, nazvan Skupina Jadran- Ohrid, kako bi koordinirale napore za priključenjem NATO-u te dodao fda se takav pristup isplatio Rumunjskoj i Bugarskoj. On je dodao da bi NATO mogao produljiti i proširiti svoju prisutnost u Makedoniji. ZAGREB/STRASBOURG - Ivan Jakovčić izabran je u petak u Napulju za potpredsjednika Skupštine europskih regija (AER), priopćeno je iz sjedišta organizacije u Strasbourgu. Za predsjednicu AER-a opća skupština te organizacije izabrala je dosadašnju predsjednicu Liese Prokop (61), inače potpredsjednicu Zemaljske vlade Donje Austrije, koja je dobila drugi dvogodišnji mandat zaredom. Za njezine potpredsjednike izabrani su Ivan Jakovčić (45), kao predsjednik Istarske regije te Adrien Zeller (62), kao predsjednik Regionalnog vijeća Alsacea. Dvodnevna opća skupština AER-a u Napulju bila je posvećena skorašnjem proširenju Europske unije i izazovima koje ono donosi za europske regije. Utemeljena 1985., AER je politička organizacija osnovana radi promicanja interesa europskih regija na europskoj i međunarodnoj razini. Sada okuplja 250 regija iz 28 europskih zemalja i 12 međuregionalnih organizacija a od 1987. ima status promatrača pri Vijeću Europe. PARIZ - Izvori francuske obavještajne službe rekli su u petak da se vjeruje kako bi jemenski imam mogao stajati iza terorističkog napada na izraelski hotel u Mombasi u kojem je poginulo 15 osoba. Samoubilački bombaški napad na hotel i pokušaj napada projektilom na izraelski zrakoplov u četvrtak vjerojatno je planirao jemenski imam Šeik Ali Chii, objavili su izvori. Ali Chii predvodi Vijeće imama i propovjednika Kenije (CIPK), tvrdolinijašku muslimansku organizaciju, koja je, vjeruje se, u svoje redove unovačila brojne Somalijce, Jemence i Sudance koji žive u Keniji. On je vodio CIPK posljednjih 10 godina, tijekom kojih je razvijena mreža al-Qaide u Keniji. BEOGRAD - Čelnici vladajućeg DOS-a, na za večeras najavljenom sastanku u Beogradu, odlučit će o podršci te koalicije predsjedničkom kandidatu Demokratske stranke Srbije Vojislavu Koštunici, kazao je novinarima predsjedavajući večerašnjeg sastanka, lider Nove Srbije i gradonačelnik Čačka Velimir Ilić. Na večerašnjoj sjednici, kako je izjavio Ilić, vladajuća koalicija trebala bi se "izjasniti želi li uspjeh predsjedničkih izbora" 8. prosinca, kao i o tome hoće li stranke koje su najavile bojkot - Liga socijaldemokrata Vojvodine i Demokršćanska stranka Srbije - voditi aktivnu antiizbornu kampanju. SKOPLJE - Makedonija je odlučila Haškom sudu (ICTY) proslijediti dosje o Aliju Ahmetiju, bivšem vođi albanskih gerilaca kojeg makedonsko pravosuđe tereti za zločine protiv čovječnosti. Dosje o Ahmetiju ICTY je zatražio 4. listopada zajedno s još četiri dosjea koji se odnose na zločine počinjene 2001. u sukobu makedonskih snaga i albanskih gerilaca bivše Nacionalnooslobodilačke vojske (UCK). Bivši gerilski vođa Ali Ahmeti sada je predsjednik političke stranke Demokratska unija za integraciju, koja je nakon izbora 15. rujna ove godine ušla u makedonsku vladu. BEČ - Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) pozvala je u petak Sjevernu Koreju da "bez odgode" pristane na inspekciju svojeg nuklearnog programa. Direktor IAEA-e Mohamed ElBaradei pozvao je Sjevernu Koreju da poštuje svoje međunarodne obveze i "bez odgode" dopusti dolazak ekipe inspektora. ElBaradei je već u listopadu sjevernokorejskoj vladi poslao pismo kojim je tražio inspekcije. Sjedinjene Države objavile su u listopadu da su im sjevernokorejske vlasti priznale da su nastavile razvijati program nuklearnog naoružanja, čime su prekršile sporazum iz 1994. ŽENEVA - UN-ova agencija za izbjeglice (UNHCR) zatražila je u petak od Rusije da odgodi svoje planove za zatvaranjem šatorskih logora u kojima se nalaze deseci tisuća izbjeglih Čečena, ustvrdivši da se izbjeglice na bi trebalo silom tjerati na povratak u njihove domove. Rusija želi poslati kući oko 70.000 čečenskih izbjeglica koje žive u ingušetijskoj regiji od 1999. godine, kad je Kremlj postao vojsku da uguši separatističku pobunu u susjednoj Čečeniji. Moskovski dužnosnici već mjesecima pokušavaju poslati izbjeglice kućama, a svoje su napore pojačali nakon što su čečenski gerilci izazvali talačku krizu u moskovskom kazalištu. ANKARA - Cilj nove turske vlade je usvojiti nekoliko reformi u iduća dva tjedna nadajući se da će na taj način osigurati da EU odredi datum za početak pregovora o prijemu Turske u članstvo, izjavio je u petak ministar zadužen za odnose s Europskom unijom. Stranka pravde i razvoja (AKP), koja je došla na vlast na izborima 3. studenoga, traži od EU-a da odredi datum početka pregovora na summitu u Copenhagenu 12. prosinca. Međutim, EU smatra da Turska još mora provesti reforme na području ljudskih prava. Potpredsjednik vlade Ertugrul Yalcinbayir rekao je za Reuters da će idućeg tjedna parlament dobiti paket reformi kojima se, među ostalim, proširuje sloboda izražavanja i uvode se sankcije za mučenja. SOFIJA - Bugarska vlada preživjela je u petak dva parlamentarna glasovanja o povjerenju, koje je tražila oporba zbog toga što je Bugarska popustila pritisku EU i pristala zatvoriti dva nuklearna reaktora. Vladajuća koalicija premijera Simeona Saxe-Coburškog, koja ima većinu u 240-članom parlamentu, nadglasala je oporbu sa 134 prema 98, odnosno 132 prema 100 glasova. Kandidat za EU Bugarska pristala je prošlog tjedna zatvoriti do 2006. godine reaktore 3 i 4 u svojoj jedinoj nuklearnoj elektrani sovjetskog tipa Kozloduj. (Hina) rt