POSLOVNI PREGLED BROJ 291

POSLOVNI PREGLED broj 291 23. - 29. studenoga 2002. SADRŽAJ: STOPOM OD 45 POSTO OPOREZIVATI DOHODAK VEĆI OD 21.000 KUNA MJESEČNO OSNOVICA ZA PLAĆE U IDUĆOJ GODINI ISTA KAO I U OVOJ - 4.232 KUNE RAČAN: VLADA NEĆE POPUSTITI PRITISCIMA ZA POVEĆANJEM PLAĆA HRVATSKA NA DOBROM PUTU DA NADOKNADI KAŠNJENA U PROVEDBI SSP-U PRIPREMA SE NOVI STEČAJNI ZAKON - U PRVOM PLANU DUŽNIK I ZAJEDNICA U VLADINOJ PROCEDURI NOVI ZAKON O ZAŠTITI POTROŠAČA RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE OD KOLOVOZA DO LISTOPADA 8,1 POSTO PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA RUJAN 3.673 KUNE UKUPNA AKTIVA BANAKA 163 MILIJARDE KUNA 60 MILIJUNA EURA SINDICIRANOG ZAJMA ZA ERSTE&STEIERMARKISCHE BANK RAIFFEISEN STAMBENA ŠTEDIONICA I DALJE NAJJAČA U HRVATSKOJ PLIVA U LONDONU ODRŽALA DAN ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA PROBLEM ŽELJEZARE RIJEŠITI U SKLADU S MOGUĆNOSTIMA I ZAKONOM HEP POTPISAO UGOVORE O ZAMJENI I OBNOVI TURBINA I GENERATORA U HE PERUĆA ŽUPANJSKA ŠEĆERANA JOŠ NEKO VRIJEME U DRŽAVNOM VLASNIŠTVU DELTA AIR LINES U HRVATSKOJ, SLOVENIJI I BIH U 2002. BILJEŽI 75 POSTO VEĆI PROMET GLOBALNET NAJAVIO PROMJENE NA ONLINE PORTALU HRVATSKI WEB PROSTOR OD 1. PROSINCA BOGATIJI ZA JOŠ JEDAN PORTAL RIJEČKA LUKA: NOVE DIZALICE POVEĆALE LUČKE KAPACITETE PLOČANSKA LUKA - 24 POSTO VIŠE PROMETA OVE GODINE U HRVATSKOJ 1,1 MILIJUN VISA KARTICA RAČAN S POTPREDSJEDNIKOM KINESKE VLADE MINISTAR JURČIĆ PRIMIO PREDSTAVNIKE IZRAELA SUSRET HRVATSKIH I SRPSKIH GOSPODARSTVENIKA INDUSTRIJE TEKSTILA MIMICA I MESIĆ IDUĆI TJEDAN U BEČU PREKO 24.000 METALACA PROSVJEDOM PODUPRLO RADNIKE ŽELJEZARE SINDIKATI DRŽAVNIH TVRTKI ODGODILI PROSVJED ODBOR BRODOGRADNJE: PROSVJEDE MOŽE ODGODITI JAMSTVO I NASTAVAK ULAGANJA SINDIKATI U METALSKOJ INDUSTRIJI NAJAVILI OPSEŽNE SINDIKALNE AKCIJE VIJEĆE ČLANICA HUP-A O PRORAČUNU ZA 2003. I NEKIM GOSPODARSKIM ZAKONIMA BEČKI INSTITUT O HRVATSKOJ PRERAĐIVAČKOJ INDUSTRIJI 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA STOPOM OD 45 POSTO OPOREZIVATI DOHODAK VEĆI OD 21.000 KUNA MJESEČNO Članovi Vlade odbili su u četvrtak prijedlog da se najviša stopa poreza na dohodak od 45 posto primjenjuje na mjesečni dohodak veći od 30.000 kuna, već će pred Sabor izići s prijedlogom da se tom stopom oporezuje dohodak veći od 21.000 kuna mjesečno. Vlada je utvrdila Konačni prijedlog izmjena Zakona o porezu na dohodak kojima se uz važeće stope poreza od 15, 25 i 35 posto predlaže i uvođenje nove četvrte stope od 45 posto. Predloženo je da se tom stopom oporezuje dohodak veći od 21.000 kuna mjesečno, a na sjednici Vlade potpredsjednik Goran Granić izišao je s prijedlogom da se ta granica povisi na 30.000 kuna. Pri tom se pozvao na sindikalne zahtjeve sa Gospodarsko-socijalnog vijeća i njihov prijedlog da se ta stopa primijeni na ekstremno visoke plaće. No, s takvim se prijedlogom nisu suglasili ni potpredsjednik Slavko Linić, ni ministar financija Mato Crkvenac. To je teško razumljiv prijedlog sindikata, istaknuo je Linić napominjući da plaća predsjednika države iznosi 21.000 kuna. Crkvenac pak kaže da bi se dizanjem iznosa na 30.000 kuna po najvećoj stopi oporezivao dohodak svega 1000 ili čak i manje osoba. U odnosu na prijedlog u prvom čitanju, Vlada sada kod poreznih razreda predlaže da se poreznom stopom od 25 posto oporezuju mjesečni dohoci do 6.750,00 kuna. Vlada će do saborske rasprave razmisliti o opravdanosti uvođenja knjige prometa za obrtnike. Protiv te nove obveze izjasnio se ministar obrta Željko Pecek tumačeći da sadašnje knjige daju dovoljno podataka o poslovanju obrtnika, da bi ih nova knjiga koštala najmanje 200 kuna. U konačnom je tekstu otpala i prvobitna ideja da građani sami moraju prijaviti svoju imovinsku karticu i promjenu imovine. Vladin je prijedlog da evidenciju o imovini građana ustroji porezna uprava. Odustalo se i od najave da će u poreznu olakšicu ući nabava lijekova, a Vlada je izišla s varijantom po kojoj bi u poreznu olakšicu, do 12.000 kuna godišnje, ulazili troškovi liječenja i nabave ortopedskih pomagala kod privatnika ili plaćanje dopunskog zdravstvenog osiguranja. Vlada je predložila i uvođenje novog poreza od 10 posto na premije kasko osiguranja automobila uz zadržavanje stope poreza od 15 posto na premije osiguranja od automobilske odgovornosti koja se plaća od početka ove godine. OSNOVICA ZA PLAĆE U IDUĆOJ GODINI ISTA KAO I U OVOJ - 4.232 KUNE Na sjednici Vlade u četvrtak predstavljena je politika plaća u idućoj godini, po kojoj bi osnovica za plaće ostala kao i u ovoj, znači 4.232 kune, izvijestio je potpredsjednik Vlade Goran Granić. U idućoj se godini ne bi mijenjali koeficijenti za plaće u državnim službama, a do minimalnih promjena došlo bi kod koeficijenata i znanosti i zdravstvu. Prioritet kod utvrđivanja visine plaća imali bi osnovno i srednje školstvo, ali ne dodatnim sredstvima i dodatnim povećanjem plaća, nego preraspodjelama i smanjivanjem stavki kod drugih proračunskih korisnika. Tako bi se osiguralo 200 milijuna kuna više za plaće učitelja i nastavnika u odnosu na sredstva iz ovogodišnjeg rebalansa proračuna, kazao je Granić. Granić je izvijestio da bi ove godine dar za djecu iznosio 400 kuna, a božićnica 500 kuna. Regres za godišnji odmor bio bi 600 kuna, a osnovica za jubilarne nagrade povećala bi se za iznos ovogodišnje inflacije. Dodatno poticanje znanosti i obrazovanja Vlada je utvrdila posebnim zaključcima. Slijedom njih kod nabave znanstvene opreme za znanstveno-istraživačku djelatnost iz proračuna bi se vraćao PDV. Ministarstva, HBOR i Fond za razvoj imaju obvezu podržati ulaganja u opremu. U idućoj godini proračun bi snosio polovicu troškova školovanja i specijalizacije mladih stručnjaka u inozemstvu, a takvih će, procjenjuje ministar financija Mato Crkvenac biti 200 do 300. Svojim amandmanima na proračun Vlada deficit opće države svodi na oko pet posto, a deficit državnog proračuna na nešto manje od 2,5 posto, rekao je ministar financija Mato Crkvenac. Saborski su zastupnici na proračun podnijeli 429 amandmana, tražeći gotovo tri milijarde kuna dodatnih sredstava, te predlažući smanjenje rashoda za oko milijardu kuna. Vlada izrijekom ne prihvaća ni jedan zastupnički amandman, ali na razne načine prihvaća dijelove nekih amandmana, naveo je Crkvenac. RAČAN: VLADA NEĆE POPUSTITI PRITISCIMA ZA POVEĆANJEM PLAĆA Vlada neće popustiti nerazumnim pritiscima za povećanje plaća korisnika državnog proračuna, poručio je u četvrtak premijer Ivica Račan nakon sjednice Vlade na kojoj je utvrđen konačni prijedlog proračuna za iduću godinu. "O problemima razgovarati da, ali podleći nerazumnim pritiscima za povećanje plaća ne", čvrst je Vladin stav, rekao je Račan. Ponovio je da Vlada nije spremna zaustaviti razvojne projekte sudbonosne za Hrvatsku i umjesto eventualnog zaduživanja za te projekte, zaduživati se za potrošnju i nerealne apetite. To nije politika ove Vlade, možda je politika neke druge vlade, poručio je. HRVATSKA NA DOBROM PUTU DA NADOKNADI KAŠNJENA U PROVEDBI SSP-U Izvješće za listopad o provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i EU potvrđuje da je Hrvatska na dobrom putu da nadoknadi kašnjenja kojih je bilo proteklih mjeseci, rekao je u četvrtak na sjednici Vlade ministar europskih integracija Neven Mimica. Mimica je upozorio na "kampanju euroskeptika", odnosno stvaranja dojma da Hrvatska zaostaje na putu u Europu, ističući da za to nema osnove niti u Hrvatskoj, niti u EU. Nitko u Bruxellesu nije rekao da Hrvatska ne može postati dio članstva, rekao je. Podsjetio je i na neke važne, zacrtane datume. U prvoj polovici iduće godine Hrvatska bi podnijela službeni zahtjev za članstvo u EU, a pregovori o punopravnom članstvu mogli bi se završiti u 2007. Namjera je Hrvatske postati članicom EU u drugom krugu, rekao je Mimica. Potpredsjednik Vlade Goran Granić predlaže da Hrvatska s Rumunjskom i Bugarskom stvori interesnu koaliciju kako bi se utvrdio poželjan datum za prijem Hrvatske u Uniju. PRIPREMA SE NOVI STEČAJNI ZAKON - U PRVOM PLANU DUŽNIK I ZAJEDNICA U hrvatskoj se Vladi priprema novi zakon o stečaju, jer dosadašnja se rješenja nisu pokazala zadovoljavajućima, u kojem će se naglasiti interes zajednice, a u prvi plan će biti stavljen dužnik i njegov opstanak, odnosno opstanak i radnih mjesta, najavio je u srijedu potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Govoreći na okruglom stolu o "Stečaju kao investicijskoj šansi", koji su organizirali zaklada Konrad Adenauer i Europski krug Hrvatska, Linić je podsjetio da se do 2000. Zakon o stečaju baš i nije primjenjivao, jer je najveći problem bila insolventnost. Takva politika nepokretanja stečaja u tržišnoj ekonomiji bila je štetna, zbog čega je snažno porastao broj umirovljenika, a broj nezaposlenih povećan sa 150.000 na 350.000. Naglašavajući kako postoji dosta jak utjecaj pravne struke i lobija da sva pozornost bude usmjerena vjerovnicima, dogodilo se da vjerovnike ne zanima dužnik, odnosno njegova opstojnost i hoće li biti radnih mjesta. I radnici kao vjerovnici slično se ponašaju, što je i razumljivo jer nisu, primjerice, dobivali plaće, kaže Linić. No, nigdje u zakonskim rješenjima nije bilo interesa zajednice i interesa spašavanja dužnika i radnih mjesta, što će se sada promijeniti, a svi bi vjerovnici bili ravnopravni. Znam da će biti otpora i problema, ali primarni cilj mora biti pokušati očuvati dužnika i dio radnih mjesta, naglašava potpredsjednik Linić. Osvrnuo se i na, kako je rekao, vrlo loš i vremenski dug rad pravosuđa u vođenju stečaja, zbog čega će se dužina stečaja morati ograničiti, kaže Linić dodavši da se radi o neefikasnosti, nestručnosti a ponegdje i zlouporabama. U VLADINOJ PROCEDURI NOVI ZAKON O ZAŠTITI POTROŠAČA Cijene u maloprodaji obavezno bi se morale isticati kao konačne i sadržavati PDV i sva druga davanja, jedna je od novosti koje bi trebao donijeti novi zakon o zaštiti potrošača. Prijedlog tog Zakona tek prolazi Vladinu proceduru i neka rješenja tek će trebati usuglasiti, doznaje se u Vladi. Konačna cijena koja će se morati isticati u maloprodaji, mora će sadržavati PDV i sva druga davanja, tako da se više ne bi ponavljali slučajevi, da se najavljuje poskupljene od 9 posto, a da stvarno bude daleko više. Kad je riječ o potrošačkim zajmovima, potrošaču će se obavezno morati predočiti i realna kamata, dakle ona koja u sebi sadržava sav trošak zajma. U ugovoru će se morati navesti koliko će zajmoprimac morati u konačnici vratiti novca. To će pravilo, kako se doznaje vrijediti za sve vrste ugovora, dakle i za one kod kupnje stana, auta i slično, osim za beskamatne zajmove i one koji se vraćaju do četiri obroka. Zakon o potrošačima trebao bi snažnije zaštiti kupce kad kupuju robu izvan poslovnih prostora, ili na daljinu, telefonom, Internetom, televizijom. Deklaracije na proizvodima morale bi uz zemlju porijekla proizvoda, ime uvoznika i distributera, sadržavati i podatke o svojstvu proizvoda, podatke o eventualnim modifikacijama i upozorenje o opasnosti po zdravlje. U predloženom zakonu još uvijek, kako se doznaje nije usuglašeno rješenje o limitatorima potrošnje na telefonima. Ideja je da po uzoru na europsku praksu, i hrvatski potrošač može odlučiti koliko će mjesečno potrošiti za telefoniranje. Po predloženom tekstu moguća bi bila ugradnja mjerila za potrošnju toplinske energije. Kako bi njihovu ugradnju platio potrošač, ona ne bi bila obvezna. Predlagatelj zakona određuje da distributeri energenata i vode moraju potrošaču obračunati stvarnu cijenu po potrošnji očitanoj na mjerilu. No to, kako se doznaje, još uvijek ne znači da će nestati sadašnji paušali, jer će način obračuna naknadno propisati resorni ministar i druga nadležna tijela. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE OD KOLOVOZA DO LISTOPADA 8,1 POSTO Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj bilježi značajne stope rasta. Tako je u razdoblju od kolovoza do listopada ove godine u usporedbi s istom prošlogodišnjim razdobljem industrijska proizvodnja povećana za 8,1 posto. U odnosu pak na prethodna tri mjeseca - od svibnja do srpnja ove godine industrijska je proizvodnja u razdoblju od kolovoza do listopada povećana za 3,5 posto. Pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku izračunati na temelju indeksa trend-ciklus, koji je serija desezoniranih indeksa iz koje je isključen utjecaj slučajne sastavnice. PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA RUJAN 3.673 KUNE Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj je za rujan ove godine iznosila 3.673 kune, što je za 65 kuna ili 1,7 posto nominalno manje nego za kolovoz, dok realni pad iznosi 2 posto. Za razdoblje od siječanja do rujna ove godine, pak, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila je 3.679 kuna. Po podacima Državnog zavoda za statistiku u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje to je nominalno više za 4,6 posto, a realno za 2,6 posto. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE UKUPNA AKTIVA BANAKA 163 MILIJARDE KUNA Na dvije najveće od 46 banaka u Hrvatskoj (Zagrebačku i Privrednu banku Zagreb) odnosi se gotovo 45 posto ukupne aktive bankarskog sektora, a dobit koje one ostvaruju čini oko 55 posto ukupne dobiti svih banaka u državi. Prve četiri najveće banke, pak, sve dakako u stranom vlasništvu, sudjeluju u ukupnoj aktivi hrvatskog bankarskog sektora sa gotovo 60 posto, a ostvaruju više od dvije trećine ukupne dobiti svih banaka u Hrvatskoj. Ukupna aktiva poslovnih banaka u Hrvatskoj na kraju rujna ove godine, po privremenim nerevidiranim podacima koja je objavila Hrvatska narodna banka, iznosila je 163 milijarde kuna, što je za 9,8 posto više nego na kraju prošle godine. Više od 90 posto aktive imaju banke u stranom vlasništvu. Dobit prije oporezivanja svih banaka iznosila je 2,17 milijardi kuna, dok je na kraju prošle godine dobit prije oporezivanja bila 1,23 milijarde kuna. Po podacima koje su poslovne banke dostavile HNB-u, dobit su u prvih devet mjeseci ove godine iskazale 43, a gubitak tri banke. Vodeća banka i po veličini aktive i dobiti je Zagrebačka banka sa aktivom od 42,4 milijarde kuna (rast za 3,06 posto), što čini nešto više od 26 posto ukupne aktive bankarskog sektora. Zagrebačka banka (u vlasništvu talijanskog UniCredita), po nerevidiranim podacima za prvih devet mjeseci ove godine, ostvarila je i najveću dobit prije oporezivanja - u iznosu od 716,5 milijuna kuna, što je trećina (32,9 posto) ukupne dobiti svih banaka. Slijedi Privredna banka Zagreb (u većinskom vlasništvu talijanske IntesaBci) sa aktivom od 30,6 milijardi kuna, što je za 10,9 posto više nego na kraju prošle godine, i čini 18,8 posto ukupne aktive bankarskog sektora. Dobit PBZ-a prije oporezivanja iznosi 471,2 milijuna kuna, što predstavlja 21,6 posto od ukupne dobiti poslovnih banaka u Hrvatskoj. Tako na te dvije banke (u većinskom vlasništvu talijanskih bankarskih grupacija) otpada 44,8 posto ukupne aktive i 54,6 posto dobiti prije oporezivanja. Na treće se mjesto probila Raiffeisenbank Austria, čija je aktiva zabilježila rast od 33,6 posto, na 12,8 milijardi kuna, a ta je banka u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila dobit prije oporezivanja u iznosu od 160,2 milijuna kuna. Splitska banka (u većinskom vlasništvu Bank Austria Creditanstalt, članicom bankarske grupacije HVB) iskazala je aktivu od 9,4 milijarde kuna, što je smanjenje za 3,75 posto u odnosu na kraj prošle godine, a dobit joj iznosi 144,2 milijuna kuna. Visok rast aktive, za 46,1 posto iskazala je Hypo Alpe-Adria- Bank (članica austrijske Hypo grupe) čija je aktiva na kraju rujna iznosila 9,27 milijardi kuna, a dobit prije oporezivanja 113,3 milijuna kuna. 60 MILIJUNA EURA SINDICIRANOG ZAJMA ZA ERSTE&STEIERMARKISCHE BANK Erste&Sreiermarkische Banka (ESB) potpisala je u ponedjeljak sa sindikatom inozemnih banaka Ugovor o kreditu vrijednom 60 milijuna eura, namijenjenom redovnom poslovanju banke, posebice kreditiranju malog i srednjeg poduzetništva. Kako su izvijestili iz ESB-a, kredit je odobren na četiri godine, uz kamatnu stopu koja je ispod četiri posto godišnje, a banka agent u tom poslu bila je Standard Bank iz Londona. U sindikatu banaka sudjelovalo je ukupno 17 banaka, a zbog interesa tržišta i povoljnih uvjeta, ESB je umjesto prvotno traženih 40 milijuna eura sklopila Ugovor o kreditu od 60 milijuna eura. Zajednički aranžeri kredita, sa po upisanih 5,5 milijuna eura bile su Erste Bank der oesterrichischen Sparkassen Ag iz Austrije i londonska Standard Bank. RAIFFEISEN STAMBENA ŠTEDIONICA I DALJE NAJJAČA U HRVATSKOJ Raiffeisen stambena štedionica (RSŠ), sa danom 31. listopada, ima ukupno potpisanih 124.500 ugovora o stambenoj štednji, čiji je ugovoreni iznos dosegnuo 7,5 milijardi kuna (milijardu eura), objavili su predstavnici štedionice u srijedu u Zadru na obilježavanju trogodišnjice rada na tom području. Ukupno je uplaćeno 712 milijuna kuna štednih depozita, a u godinu dana ukupan broj ugovora povećan je za gotovo 45 tisuća, pri čemu je stanje depozita udvostručeno. Ugovorni iznos u godinu je dana povećan za više od 360 milijuna eura. U regiji Dalmacija i jug, broj potpisanih ugovora povećan je za više od 7 tisuća, na 17.820 ugovora, pri čemu je ugovorni iznos udvostručen sa 78 na 140 milijuna eura. Iznoseći podatke o poslovanju štedionice u zadnje tri godine, predsjednica Uprave Mandica Zulić istaknula je, kako je od početka ove godine do kraja listopada sklopljeno gotovo 27 tisuća ugovora, ugovornog iznosa 215 milijuna eura te da je RSŠ po svim pokazateljima i dalje najjača stambena štedionica u Hrvatskoj. Dodala je, kako će 2002. godinu završiti s potpisanih više od 40 tisuća novih ugovora, a trend rasta i potpisivanje isto toliko ugovora očekuje se i u narednoj godini, u kojoj se planira proširiti obuhvat stambene štednje i u suradnji s lokalnim zajednicama. 4. TVRTKE PLIVA U LONDONU ODRŽALA DAN ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA Farmaceutska tvrtka Pliva d.d. u četvrtak je u Londonu organizirala Dan istraživanja i razvoja, u sklopu kojega je investitore i analitičare informirala o razvoju novih proizvoda te prezentirala svoju strategiju istraživanja i razvoja, izvijestili su iz Plive. Ovogodišnji Plivin Dan istraživanja i razvoja u Londonu održava se treću godinu za redom, a prezentirajući korporativnu strategiju tvrtke predsjednik Uprave Željko Čović naglasio je njenu uravnoteženost u istraživanju i razvoju, koja obuhvaća generičke tako i vlastite nove lijekove. Time se u Plivi, napomenuo je Čović, stvaraju dobri temelji za dalji rast tvrtke, pri čemu je cilj dodatno ojačati rast prihoda proizvodnjom novih, vlastitih proizvoda, koji će zajedno sa kupljenim asortimanom umanjiti predviđeno smanjenje prihoda i operativne dobiti nakon isteka patenta za lijek azitromicin u Americi u studenome 2005. godine. U ovom se trenutku u Plivinom konsolidiranom asortimanu nalaze proizvodi koji se temelje na više od 60 generičkih molekula, među kojima su 22 molekule za koje Pliva očekuje registraciju te 14 molekula koje su veće registrirane i plasirane na tržište. PROBLEM ŽELJEZARE RIJEŠITI U SKLADU S MOGUĆNOSTIMA I ZAKONOM Potpredsjednik Vlade Goran Granić izjavio je u utorak da se problem sisačke Željezare mora riješiti u skladu s mogućnostima i Zakonom. "Neka se problem riješi u skladu s mogućnostima i zakonom", izjavio je Granić nakon sjednice Gospodarsko-socijalngo vijeća koje je uz ostalo, raspravljalo i o stanju u Željezari Sisak. Raspravu o Željezari tražili su sindikati koji smatraju da se u rješavanje tog problema mora uključiti najviše nacionalno tripartitno tijelo. Po riječima predsjednika Hrvatske udruge sindikata Zdenka Mučnjaka, GSV će se ubuduće uključivati u rješavanje teškoća pojedinih tvrtki prije nego što problemi eskaliraju. HEP POTPISAO UGOVORE O ZAMJENI I OBNOVI TURBINA I GENERATORA U HE PERUĆA Hrvatska elektroprivreda (HEP) potpisala je u četvrtak dva ugovora, sa slovenskom tvrtkom Litostroj E.I. i zagrebačkim Končarom, o isporuci opreme i izvođenju radova na revitalizaciji Hidroelektrane Peruća (HE Peruća), ukupne vrijednosti 93,6 milijuna kuna. Po završetku tih radova, za vrijeme kojih će se što minimalnije prekidati proizvodnja, u HE Peruća bi se, po riječima direktora te hidroelektrane Josipa Macana, povećala prosječna godišnja proizvodnja za 15 posto. Ugovor o zamjeni i obnovi turbina, ukupne vrijednosti 7,6 milijuna eura (57 milijuna kuna), potpisan je sa ljubljanskim Litostrojem E.I., dok je sa Končarom potpisan ugovor o zamjeni i obnovi generatora, u vrijednosti 36,68 milijuna kuna. ŽUPANJSKA ŠEĆERANA JOŠ NEKO VRIJEME U DRŽAVNOM VLASNIŠTVU Iako su se ispunili uvjeti za privatizaciju, županjska "Sladorana" još će neko vrijeme ostati u državnom vlasništvu jer hrvatska država proizvodnju šećera smatra starteški važnom, izjavio je u srijedu tijekom posjeta županjskoj "Sladorani" ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić. Podsjetio je da se trećina ukupnoga hrvatskog izvoza u zemlje Europske unije odnosi na šećer. Pankretić je izrazio zadovoljstvo prošlogodišnjom bruto dobiti županjske "Sladorane", koja je bila veća od 300 milijuna kuna, te rezultatima ovogodišnje prerade šećerne repe u "Sladorani" o kojima ga je izvijestio predsjednik Uprave Marinko Pauković. Županjska "Sladorana" ove će godine preraditi 420.000 tona šećerne repe i proizvesti 49.000 tona šećera. Uz 11,5 tona šećera prerađenog od trske u srpnju, ove će godine županjska "Sladorana" proizvesti više od 60.000 tona šećera, što je dosad njezina najveća proizvodnja, rekao je Pauković. Podsjetio je da se nakon sloma Županjske banke prije nekoliko godina u teškom položaju našla i županjska "Sladorana". Intervencijom hrvatske države "Sladorana" je prošle godine uspješno sanirana, te su ispunjeni svi uvjeti za njezino pozitivno poslovanje. DELTA AIR LINES U HRVATSKOJ, SLOVENIJI I BIH U 2002. BILJEŽI 75 POSTO VEĆI PROMET Američka zrakoplovna tvrtka Delta Air Lines na hrvatskom je i tržištima Slovenije i Bosne i Hercegovine u prvih deset mjeseci ove godine ostvarila 75 posto veći promet nego u istom lanjskom razdoblju, izvijestili su iz zagrebačke tvrtke Kompas Delta, koja je predstavnik Delte za Hrvatsku, Sloveniju te Bosnu i Hercegovinu. Porast prometa Delte u Hrvatskoj i susjednim zemljama u Kompasu Delta pojašnjavaju dobrom turističkom sezonom kao i porastom ukupnog zračnog prometa u Hrvatskoj ove godine. GLOBALNET NAJAVIO PROMJENE NA ONLINE PORTALU Prvi hrvatski privatni pružatelj Internet usluga Globalnet najavio je u srijedu da od početka prosinca prekida suradnju s cijelom redakcijom portala Online, te da će nove usluge na tom portalu uvesti tijekom siječnja iduće godine. U priopćenju Globalnet ističe da je prekidanje suradnje s dosadašnjom redakcijom portala Online rezultat različitih koncepcija budućnosti tog portala. Sastavljena je nova ekipa, a ciljevi Globalneta su da Online pretvore u portal bogat interaktivnim, originalnim i prepoznatljivim sadržajima koje, kažu, sada ne nudi niti jedan drugi hrvatski portal. Online portal korisnicima nudi besplatnu uslugu elektronske pošte koja, navode, broji više od pet tisuća korisnika, pretraživanje baze automobila i zbirke recepata, kao i redovite multimedijalne prijenose raznih zbivanja. Ističu da portal Online dnevno posjeti više od 20 tisuća osoba. Stara redakcija Online pokrenula je novi portal na Internet stranici www.index.hr. HRVATSKI WEB PROSTOR OD 1. PROSINCA BOGATIJI ZA JOŠ JEDAN PORTAL Hrvatski mrežni prostor početkom će prosinca biti bogatiji za još jedan portal - www.index.hr, a pokrenut će ga raniji autori i kompletna redakcija portala Online koja je napustila tvrtku Globalnet. Direktor i urednik novog online portala Matija Babić u četvrtak je na konferenciji za novinare pojasnio koncepciju novog portala koji bi trebao startati 1. prosinca u nedjelju, ali i povijest razilaska s Globalnetom s kojim, kaže, nisu mogli naći zajednički jezik. Novi će portal, kaže Babić, koncepcijski biti sličan Onlineu s velikom količinom autorskih tekstova. Želimo biti što ažurniji u objavljivanju vijesti, rekao je Babić, najavivši da bi mjesečno pokretali jedan do dva servisa na portalu, a do ožujka 2003. i servis za susjednu BiH. Pružatelj Internet usluga portala je tvrtka Vodatel, koja im je, kaže Babić, omogućila bržu vezu. Dodao je da portal financiraju sami bivši djelatnici Onlinea, te nekoliko manjih investitora koji će dobiti 15 posto vlasničkog udjela. RIJEČKA LUKA: NOVE DIZALICE POVEĆALE LUČKE KAPACITETE Dva nova kontejnerska mosta (dizalice), vrijedna 35 milijuna dolara, nosivosti 50 tona, nedavno su počela s radom na riječkom lučkom kontejnerskom terminalu Sušak, čime je prekrcajni kapacitet riječke luke povećan s 20 na 80 kontejnerskih jedinica na sat. Na prigodnoj svečanosti u riječkom hotelu Bonavia u ponedjeljak je ravnatelj Lučke Uprave Bojan Hlača kazao da je time ostvaren prvi dio Samsungovog projekta modernizacije riječke luke. Riječ je o početku desetogodišnjeg plana razvoja, kazao je Hlača te dodao da je nabavom tih dizalica riječka luka postala konkurentna. Zamjenik ministra pomorstva, prometa i veza Pavao Komadina kazao je da osim prijevoza roba riječka luka mora udovoljavati i potrebama turizma. Istakao je da će tome doprinijeti završetak autoceste Rijeka- Zagreb do kraja 2004. Elektrifikacija, pak, željezničke pruge Rijeka-Moravice udvostručit će kontejnerski promet u riječkoj luci, kazao je Komadina. Prošloga tjedna u bakarsku luku za rasute terete je dopremljen novi brodoiskrcivač - dizalica za neprekidno iskrcavanje rudača. Riječ je o trećem dijelu opreme u okviru Samsungova projekta obnove teške mehanizacije za ukrcaj i iskrcaj rasutih tereta na bakarskom terminalu za rasute terete. Nova dizalica za ukrcaj tereta i skladišni most dopremljeni su sredinom ove godine, a sva bi oprema, vrijedna oko 15 milijuna dolara, trebala biti u uporabi u ožujku 2003. PLOČANSKA LUKA - 24 POSTO VIŠE PROMETA OVE GODINE Preko vezova pločanske luke u prvih deset mjeseci ove godine prekrcano je 902.595 tona tereta, što je 24 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Po riječima Tome Krilića, komercijalnog direktora pločanske luke, stvoreni su svi uvjeti da luka na ušću Neretve prvi put u samostalnoj hrvatskoj državi prekrca u ovoj godini milijun tona tereta. U navedenom razdoblju preko najveće dalmatinske luke prekrcane su 332.494 tone generalnih roba. Istodobno je prekrcano 394.387 tona sipkih tereta, što je čak za 44 posto više nego lani u isto doba. Sa 175.716 tona tekućih tereta pločanska je luka prekrcala 23 posto više tekućih tereta nego prošle godine u isto doba. Posebno je zabilježen dobar promet ulja za loženje, motornog benzina, dizelskog goriva i drugih naftnih derivata vagonskim i kamionskim cisternama. U HRVATSKOJ 1,1 MILIJUN VISA KARTICA Hrvatske su banke, po zadnjim podacima, dosad izdale više od 1,1 milijun Visa kartica, a po prihvaćanju kartice na 31.392 prodajna mjesta hrvatsko je tržište jedno od vodećih u srednjoj Europi, istaknula je u četvrtak u Zagrebu Anne Cobb, predsjednica Visa CEMEA (za srednju i istočnu Europu, Bliski istok i Afriku). Podsjetivši da je u sustavu Visa Internationala 21.000 banaka te da se Visa karticama ostvari godišnji promet veći od 2.300 milijardi američkih dolara, Cobb je kazala da je prvu Visa karticu u samostalnoj Hrvatskoj izdala 1992. Splitska banka. Od tada do danas 23 hrvatske banke postale su članicama Vise, a samo u trećem kvartalu 2002. ukupno je izdano 200.000 kartica, odnosno 360 kartica po satu radnog vremena banaka, ističe Jean Marc Tonti, manager Vise za Hrvatsku. Od 1,1 milijuna kartica izdanih u Hrvatskoj, najviše je, 67 posto, Visa Electron kartica, čijim se plaćanjem odmah tereti korisnikov račun. Visa pak kreditna kartica omogućuje 8-tjedno beskamatno kreditiranje, nakon čega korisnik račun treba platiti odjednom ili prvu ratu u dogovorenom postotku, rečeno je. 5. MEĐUNARODNA SURADNJA RAČAN S POTPREDSJEDNIKOM KINESKE VLADE Premijer Ivica Račan razgovarao je u ponedjeljak u Zagrebu s prvim potpredsjednikom kineske vlade Li Lanqingom o razvoju hrvatsko- kineskih odnosa, posebice gospodarskih, priopćio je vladin ured za odnose s javnošću. U razgovoru je, kaže se u priopćenju, naglašena želja dviju zemalja za što boljim odnosima i suradnjom. Račan je, govoreći o hrvatskom gospodarstvu, napomenuo da Hrvatska, kao mala zemlja, kroz regionalnu suradnju nastoji potencijalnim stranim ulaganjima ponuditi šire tržište. Li Lanqing, koji je u posjet RH doputovao u subotu, naglasio je vrlo pozitivne dojmove o Hrvatskoj i njezinim naporima u razvoju gospodarstva. Račan i potpredsjednik kineske vlade su zaključili kako postoji još mnogo prostora za veću gospodarsku suradnju dviju zemalja. MINISTAR JURČIĆ PRIMIO PREDSTAVNIKE IZRAELA Dogovor o osnivanju mješovitog odbora za gospodarsku suradnju, o posjetu ministra gospodarstva Ljube Jurčića Izraelu, te izraelske delegacije Zagrebu kako bi počele konzultacije o sklapanju ugovora o slobodnoj trgovini, rezultati su razgovora ministra Jurčića s veleposlanikom Izraela Davidom Granitom i šefom izraelskog gospodarskog izaslanstva Rami Guttom održanih u utorak. Izraelsko gospodarsko izaslanstvo boravi u Hrvatskoj od 24. do 26. studenoga u organizaciji Federacije izraelskih gospodarskih komora. Obje strane suglasne su da postoje velike mogućnosti za unapređenje bilateralne gospodarske suradnje, posebice na područjima visoke tehnologije, zaštite okoliša, gospodarenja vodom i pročišćavanja voda, navodnjavanja, telekomunikacija i softwarea, medicinskih usluga i opreme, sigurnosti i osiguranja (kontrola granica, luka i zračnih luka). SUSRET HRVATSKIH I SRPSKIH GOSPODARSTVENIKA INDUSTRIJE TEKSTILA Aktualna problematika tekstilne, odjevne i kožne industrije Hrvatske i Srbije, njihovo poslovanje te mogućnosti međusobne suradnje, teme su susreta gospodarstvenika industrije tekstila, odjeće, kože i obuće Hrvatske i Srbije koji se održao u četvrtak u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Susret je okupio predstavnike 50-ak hrvatskih i 20-ak tvrtki iz Srbije, a kako je istaknuto, obje strane očekuju sklapanje i nekih konkretnih poslova. Također, razgovaralo se i o mogućnostima uključivanja hrvatskih tekstilnih tvrtki u proces privatizacije u Srbiji. Zastarjela oprema i tehnologija, mali asortiman proizvoda te nerazvijeni marketing, samo su neki od problema s kojima je suočena tekstilna, odjevna i kožno-prerađivačke industrija Hrvatske, istaknula je tajnica Udruženja tekstilne i odjevne industrije pri HGK Mirjana Gambiroža Jukić. Stoga su, dodala je, nužne promjene i to sa ciljem restrukturiranja i pronalaženja strateškog partnera. Također, ove industrije svoju poziciju i budućnost trebaju tražiti na vanjskim tržištima, trebaju se orijentirati na specijaliziranu proizvodnju te razvoj vlastitih robnih marki. Za ostvarenje tih ciljeva, kazala je Gambiroža-Jukić, nužna je pomoć države i to putem izvoznih poticajnih mjera. I tekstilna, odjevna i kožno-prerađivačka industrija Srbije suočena je sa sličnim problemima: zastarjelom tehnologijom, velikim brojem zaposlenih, padom proizvodnje i izvoza, kazao je tajnik Udruženja tih industrijskih grana Blagomir Jovanović. Društvena poduzeća su u procesu privatizacije koja teče vrlo sporo, istaknuo je. Najveći broj vrtki će se privatizirati putem aukcijske privatizacije, a jedan broj na tenderskoj prodaji. Do sada su privatizirane samo četiri tekstilne tvrtke od čega su tri kupili domaći investitori, a jednu kupac iz Slovenije. Govoreći o tijeku privatizacije tvornica tekstila, odjeće, kože i obuće u Srbiji Gordana Vlajković-Morača iz Ministarstva za privredu i privatizaciju kazala je kako nisu zadovoljni jer se odvija vrlo sporo. Istaknula je kako do sada nije bilo zainteresiranih kupaca iz Hrvatske već samo iz Slovenije. MIMICA I MESIĆ IDUĆI TJEDAN U BEČU Hrvatski ministar za europske integracije Neven Mimica idući će tjedan sudjelovati na više konferencija i skupova u Beču, među kojima i na konferenciji posvećenoj pitanjima proširenja Europske unije i poslovanja, a u glavnom austrijskom gradu će, u sklopu konferencije "Hrvatska na putu u EU", boraviti i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Konferenciji "Utjecaj proširenja EU na poslovanje - rizici i prilike na proširenom europskom tržištu", koju organizira ugledni časopis "The Economist", cilj je, prema najavama, potaknuti diskusiju između menadžera i političara- dužnosnika zemalja članica EU-a i Europske komisije, ministara za europske integracije i glavnih pregovarača s EU budućih članica te kandidata za članstvo u Uniji o utjecaju proširenja tog bloka na poslovanje. 6. SINDIKATI PREKO 24.000 METALACA PROSVJEDOM PODUPRLO RADNIKE ŽELJEZARE Preko 24.000 metalaca prosvjedovalo je u utorak širom Hrvatske u znak potpore radnicima sisačke Željezare, objavio je Sindikat metalaca Hrvatske (SMH). Radnici "Uljanika", "Đure Đakovića", "Končara", "Dalekovoda" i brojnih manjih tvrtki obustavili su u podne rad na petnaestak minuta prosvjedujući protiv nedavne policijske intervencije tijekom sindikalnih demonstracija u Sisku. Po dosad prikupljenim podacima, u prosvjedu "Poziv na solidarnost" sudjelovalo je 24.584 radnika od ukupno 64.000 zaposlenih u hrvatskoj metalskoj industriji. Osim podrške radnicima Željezare, željeli smo upozoriti Vladu na neprihvatljiv tempo i način restrukturiranja državnih tvrtki, izjavio je Hini predsjednik SMH-a Ivo Marjanović. Prosvjed je bio upozorenje i trgovačkim sudovima da njihova sporost u vođenju stečajnih postupaka ne rezultira preustrojem nego stečajem tvrtki, dodao je predsjednik SMH-a. Po sindikalnim procjenama, u metalskim je tvrtkama ugroženo više od 30.000 radnih mjesta. Oko 4.000 radnika zaposleno je u tvrtkama u stečaju, a 6.400 u tvrtkama koje kasne s isplatom plaće od jednog do deset mjeseci. SINDIKATI DRŽAVNIH TVRTKI ODGODILI PROSVJED Sindikati nekoliko velikih državnih tvrtki odgodili su prosvjed najavljen za četvrtak, 28. studenoga, jer su za idući utorak dogovorili razgovor s predstavnicima Vlade o načinu otkupa sedam posto dionica Hrvatskog telekoma (HT). Ako potpredsjednik Vlade Goran Granić na sastanku 3. prosinca ne ponudi prihvatljiviji način otkupa radničkih dionica, sindikati HT-a, Hrvatske pošte (HP), INA-e i HEP-a organizirat će prosvjed ili čak opći štrajk, najavljeno je na konferenciji za novinare. Sindikati zahtijevaju da se dionice prodaju radnicima po istim uvjetima koji su bili utvrđeni Zakonom o pretvorbi 1991. - na otplatu od 20 godina uz osnovni popust od 20 posto, plus jedan posto popusta za svaku godinu staža, tako da bi najveći popust iznosio 60 posto. Vlada je nedavno odlučila ponuditi prodaju sedam posto dionica HT-a bivšim i sadašnjim radnicima HP-a i HT-a po cijeni koju je Deutsche Telekom (DT) platio pri kupnji drugoga, skupljeg, paketa od 16 posto dionica, uz najveći popust do 25 posto. ODBOR BRODOGRADNJE: PROSVJEDE MOŽE ODGODITI JAMSTVO I NASTAVAK ULAGANJA Odbor hrvatske brodogradnje (OHB) pri Sindikatu metalaca Hrvatske uputio je u četvrtak otvoreno pismo predsjedniku Vlade Ivici Račanu u kojemu se navodi da "industrijske akcije i prosvjede koje zahtijevaju radnici brodogradilišta 'Viktor Lenac' može odgoditi samo državno jamstvo i nastavak ulaganja u to brodogradilište". U pismu stoji da 1200 radnika prvi put u stotinu godina postojanja tog brodogradilišta nije u cijelosti primilo plaću za listopad te da se pitaju jesu li to njihova posljednja primanja. Brodogradilište "Viktor Lenac", uz remont brodova, razvilo je i tehnologiju manjih novogradnji - preinaka brodova i offshore poslova što mu daje strateško značenje, stoji u pismu. Njegovo daljnje funkcioniranje moguće je samo nastavkom ulaganja na gradilištu Vela kava i sanacijom trenutačne nelikvidnosti brodogradilišta. Stoga, zbog potpune neizvjesnosti i osjećaja napuštenosti, radnici preko svojih predstavnika i sindikata kao krajnju metodu rješenja problema zahtijevaju organiziranje prosvjeda. SINDIKATI U METALSKOJ INDUSTRIJI NAJAVILI OPSEŽNE SINDIKALNE AKCIJE Vodstvo Hrvatske udruge sindikata najavilo je u četvrtak u Šibeniku da će organizirati opsežne sindikalne akcije za spas industrije u Hrvatskoj. "Hrvatska udruga sindikata zahtijeva da se Vlada aktivno i izravno uključi u rješavanje pitanja metalske i ostalih industrijskih grana i da se zaustavi deindustrijalizacija države. Vlada to ne bi smjela prepustiti trgovačkim sudovima i stečajnim upraviteljima. To nisu isključivo gospodarska i pravna pitanja nego i socijalna i regionalna, dakle i politička i moraju se rješavati političkim putem", kazao je predsjednik HUS-a Zdravko Mučnjak. On i Zdravko Burazer, predsjednik Sindikata metalaca, naveli su da se sjedinjuju svi sindikati i zainteresirane udruge kako bi se zaštitila metalska industrija i radnici. Počet će zajedno nastupati u javnosti i organizirati prosvjede, a ako socijalni partner zanemari njihove zahtjeve, odgovorit će najradikalnijim oblicima sindikalne borbe, upozoreno je. Nakon jučerašnjeg razgovora s ministrom gospodarstva Ljubom Jurčićem, koji je najavio da će se Vlada uključiti u rješavanje tih pitanja, smatram da radikalne sindikalne akcije neće biti potrebne, rekao je Mučnjak. No ako prevlada stajalište potpredsjednika Vlade Slavka Linića, kako je kazao, dogovor neće biti moguć i one će biti nužne. Sindikalni vođe kažu da su im događaji u sisačkoj Željezari izravan povod da od Vlade zatraže promjenu ponašanja kako bi se "spriječio protektorat stranog kapitala i interesa nad Hrvatskom i zaštitilo ono što je ostalo od hrvatske industrije". Smatraju da Vlada mora raspravljati o odgovornosti svojih dužnosnika, nadzornih odbora i uprava u trgovačkim društvima i odustati od imenovanja uprava i nadzornih odbora po načelu političke pripadnosti kao sada. 7. UDRUGE VIJEĆE ČLANICA HUP-A O PRORAČUNU ZA 2003. I NEKIM GOSPODARSKIM ZAKONIMA Vijeće članica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) raspravljalo je na svojoj redovitoj sjednici o prijedlogu državnog proračuna za 2003. godinu te o HUP-ovim aktivnostima u pripremi zakonskih projekata koji se tiču gospodarstva, izvijestili su u ponedjeljak iz HUP-a. Član Ekonomskog savjeta HUP-a Žarko Miljenović upoznao je Vijeće sa HUP-ovom analizom prijedloga državnog proračuna za 2003. godinu, ocijenivši Vladin prijedlog nedovoljno stručno objašnjenim, tako da je teško dati cjelovitu ocjenu ovog dokumenta. Ipak, rekao je Miljenović, može se nazrijeti dobar smjer fiskalne prilagodbe, ali njezin intenzitet nije dovoljno jak. Također, kako prenose iz HUP-a, Miljenović smatra da je u prijedlogu učinjen ozbiljan propust, jer je predviđeno stimuliranje (kroz subvencije) tradicionalnih gospodarskih djelatnosti koje nisu propulzivne. To, mišljenja je Miljenović, ugrožava uvjete za slobodnu tržišnu utakmicu koja rezultira povećanjem konkurentnosti i kvalitete. Miljenović smatra da je takav prijedlog posljedica nedovoljnog administrativnog kapaciteta državne uprave, što se očituje ne samo pri izradi prijedloga državnog proračuna nego i pri izradi zakonskih prijedloga. I po mišljenju članova Vijeća, plan raspodjele subvencija pogrešno je usmjeren što, smatraju, svjedoči o nedostatku gospodarske strategije i gospodarskih ciljeva. Ponovno imamo distributivno - potrošački proračun, umjesto razvojnoga, odnosno da proračunska sredstva ponovno odlaze u nerazvojne sektore, rečeno je na Vijeću. U sklopu rasprave o HUP- ovim aktivnostima oko aktualnih zakonskih projekata za gospodarstvo, rečeno je da je na Prijedlog zakona o doprinosima za obvezna osiguranja Udruga novinskih izdavača dostavila pisane primjedbe. Uspjeh je postignut kod prijedloga zakona o izmjenama i dopunama općeg poreznog zakona, jer je Odbor za gospodarstvo prihvatio HUP-ove primjedbe. U vezi zakona o jednokratnom porezu na imovinu, HUP će Odboru uputiti pisane primjedbe, a mišljenje HUP-a o zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak oblikovat će se nakon što se izrade simulacije njegovih učinaka, naglašavaju u HUP-u. 9. POSEBAN PRILOG BEČKI INSTITUT O HRVATSKOJ PRERAĐIVAČKOJ INDUSTRIJI Ukupna industrijska proizvodnja Hrvatske dosegla je 2001. godine tek 60 posto one iz 1989., pri čemu prerađivačka industrija tek 54 posto. Relativno slaba uspješnost hrvatske prerađivačke industrije i pad njezine međunarodne konkurentnosti nameću se kao glavni zaključak analize Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW) o "Novijim gospodarskim kretanjima i konkurentnosti hrvatske prerađivačke industrije". Analitičari Bečkog instituta upozoravaju i da vanjsku trgovinu Hrvatske obilježava golemi i rastući deficit, te da noviji razvoj vanjske trgovine postaje sve više zabrinjavajući s obzirom na mnogo viši rast uvoza nego izvoza. Izaslanstvo Bečkog instituta predstavilo je u četvrtak predsjedniku Republike Hrvatske Stjepanu Mesiću, njegovim suradnicima i skupini hrvatskih ekonomskih stručnjaka rezultate te nove studije o ekonomskoj tranziciji u Hrvatskoj, izrađene za potrebe Ureda predsjednika Republike Hrvatske. U sklopu dogovorene suradnje s Bečkim institutom do sada su bile izrađene dvije analize ekonomskih kretanja u Hrvatskoj. Suradnja Bečkog instituta s Uredom predsjednika Republike ima za cilj dati neutralan i stručni pogled na hrvatsku ekonomsku politiku na komparativnoj osnovi, izvješeno je iz Ureda Predsjednika. Temeljni nalazi ove analize upozoravaju kako se u posljednjem desetljeću odvijao proces deindustrijalizacije u hrvatskom gospodarstvu, kao posljedica poremećaja izazvanih ratom i gubitkom bivših značajnih jugoslavenskih i sovjetskih tržišta. Udio industrije u bruto domaćem proizvodu (BDP) se smanjio, udio prerađivačke industrije u BDP pao je s oko 26 posto u 1990. na 19 posto u 2001., njezin udio u zaposlenosti pao je s 37 posto na 24 posto. Nakon godina negativnog rasta u prvoj polovici 1990-ih godina, stope rasta industrije i prerađivačke industrije postale su pozitivne od 1995., odnosno 1996. Stope rasta u industriji bile su više u usporedbi s manje razvijenim jugoistočnim europskim zemljama, ali znatno niže nego u zemljama središnje i istočne Europe u posljednjim godinama. Ukupna industrijska proizvodnja Hrvatske dosegla je lani tek 60 posto razine iz 1989., dok je industrijska proizvodnja pet zemalja središnje i istočne Europe (CEEC-5) dosegla 115 posto. Proizvodnja prerađivačke industrije Hrvatske ostala je u 2001. godini na 54 posto razine iz 1989. godine. Proizvodnja prerađivačke industrije padala je u svim granama do 1995. godine. U 2001. godini, prvi put, kako ukupna industrijska proizvodnja tako i proizvodnja prerađivačke industrije porasla je po višoj stopi (6,4 posto) nego BDP (4,1 posto). Također, to je prva godina u kojoj je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj (6 posto), rasla brže nego u zemljama središnje i istočne Europe (3 posto). U usporedbi s zemljama Europske unije i zemljama središnje i istočne Europe, struktura proizvodnje hrvatske prerađivačke industrije sličnija je onoj manje razvijenih zemalja juga Europske unije, kao i Bugarske i Rumunjske nego onoj razvijenijih zemalja u tranziciji. Također gledano kroz izvoz u EU Hrvatska pokazuje veliku sličnost s Bugarskom i Rumunjskom, koje sve tri iskazuju visoki udio radno intenzivnih i marketinški ovisnih industrija s gotovo potpunom odsutnošću tehnološki propulzivnih industrija u njihovoj strukturi izvoza u zemlje EU. Faktori konkurentnosti, uključujući i plaće, proizvodnost i troškove rada znatno su nepovoljniji nego u drugim zemljama centralne i istočne Europe. Hrvatska je po uslugama jedna od najrazvijenijih među zemljama u tranziciji, s gotovo 60 posto doprinosa usluga ukupnoj dodanoj vrijednosti, zapošljavajući 58 posto ukupne radne snage. Glavni nedostaci sastoje se u nižoj efikasnosti i kvaliteti usluga (npr. turizma) u Hrvatskoj i dominaciji sektora tradicionalnih usluga nad sektorima usluga s višom dodanom vrijednošću. Važnost tercijarnog sektora postaje očitija u vanjskoj trgovini, gdje oko polovice ukupnog izvoza čine usluge, prije svega turizam. Nasuprot stalno visokim deficitima u robnoj trgovini, kod usluga se pokazuje najveći višak u usporedbi s drugim zemljama u tranziciji, s 14,5 posto BDP u 2001. godini (u Mađarskoj, koja je odmah iz Hrvatske, odgovarajući udio je bio 4,2 posto). Vanjsku trgovinu Hrvatske obilježava golemi i rastući deficit: neznatno pozitivna trgovinska bilanca u 1992. godini, pomakla se u krajnje negativan položaj (deficit) od oko 4,4 milijarde američkih dolara u 2001. godini. Dok se izvoz koleba oko prosjeka od 4,4 milijarde američkih dolara od 1992. godine, uvoz se je udvostručio na devet milijardi američkih dolara u 2001. godini. Hrvatska je bila u stanju da svojim izvozom pokrije približno polovicu svog uvoza. U usporedbi s pet zemalja središnje i istočne Europe (CEEC-5) hrvatski izvoz je bio najniži (u apsolutnom iznosu i kao udio u BDP), a trgovinski deficit je najveći u regiji. Ako se trgovinski deficit stavi u odnos prema BDP, Hrvatska je prva po tom pokazatelju od 1995. godine, s dvoznamenkastim udjelima. U 2001. godini on je iznosio gotovo 22 posto BDP. Noviji razvoj vanjske trgovine postaje sve više zabrinjavajući, budući da Hrvatska bilježi u prošloj godini i u početku 2002. godine mnogo viši rast uvoza nego izvoza. Realna aprecijacija deviznog tečaja u posljednje tri godine među najvažnijim je faktorima koji objašnjavaju pogoršanje trgovinskih rezultata, ocjena je Bečkog instituta. Više od polovice hrvatskog izvoza ide u Europsku uniju, s Italijom kao najvažnijim trgovinskim partnerom Hrvatske u 2001. Od sredine 1990-ih bivše jugoslavenske republike ponovno dobivaju važnost za hrvatski izvoz. To ne vrijedi za uvoz, u kojem se je udio uvoza iz Rusije jako povećao (u velikoj mjeri ovisno od cijena nafte). Udio EU, iako još iznosi više od polovice ukupnog uvoza, donekle se smanjio. Najvažnija grupa roba u hrvatskom izvozu su strojevi i transportni uređaji (29 posto) koja je zadnjih godina zabilježila snažan porast kao posljedica veće, ali kolebljive, proizvodnje u brodogradnji. Međutim, to je također glavna grupa u uvozu s čak višim udjelom od jedne trećine u 2001. godini, djelomično zbog visokog uvoza automobila. Stoga su strojevi i transportna sredstva zabilježili najveći trgovinski deficit od više od 1,8 milijardi američkih dolara u 2001. godini. Od deset robnih grupa u Hrvatskoj, samo dvije grupe, i to pića i duhan, i sirovi materijali (nejestivi) osim goriva, imala su nešto pozitivniju trgovinsku bilancu u 2001. godini. Na tržištu EU hrvatski izvoz prerađivačke industrije smanjio je svoje značenje između 1995. i 2000. godine - njegov je tržišni udio (u uvozu Europske unije iz zemalj izvan EU) značajno pao sa 0,42 posto na 0,26 posto. Hrvatska je zabilježila sve veći trgovinski deficit s EU u tom razdoblju, s time da je pogoršanje bilo vidljivo u većini grana prerađivačke industrije, što ukazuje na sveprisutno slabljenje hrvatske međunarodne konkurentnosti, zaključuje se u analizi Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije.