FRANC-LIBERATION OD 28.11.02. GUTMAN-RIEFFOV RATNI RJEČNIK

FRANCUSKA LIBERATION 28.XI.2002. Rat od A do Z "To je tužna početnica, ali i ratni popis, pedagoški i dotjeran. Djelo pod ravnanjem Royja Gutmana - velikog izvjestitelja iz američkog časopisa 'Newsday' i dobitnika Pulitzerove nagrade za 1993. za istinu o logorima u Bosni i Davida Rieffa - neovisnog novinara, prvotno je bilo objavljeno u Sjedinjenim Državama 1999., prije napadaja od 11.IX. Francusko izdanje govori o atentatima, ali se ne bavi svim njihovim posljedicama. Razlog je zacijelo nedostatak vremena, a vjerojatno i želja da se prednost dade raznolikosti a ne iscrpnosti u obradi tema. Od A, kao 'ratni čin' ('act de guerre') do Z, kao 'siva zona međunarodnog humanitarnog prava', knjiga istražuje dvjesto riječi i izraza koji upućuju na isto toliko sukoba, pravnih pojmova, povreda, stručnih pojmova, izvješća i analiza. Najmanje 170 pravnika, istraživača, profesora i novinara sudjelovalo je u tom projektu koji se uglavnom bavi sukobima u zadnjih četrdeset godina i govori o međunarodnom humanitarnom pravu koje je uvedeno 1945. Napokon, rječnik se ističe kvalitetnim fotografijama. Izabravši najsnažnije snimke (Corinne Dufka u Africi, Paul Lowe na Bliskom istoku, Ron Haviv u Bosni, itd.), autori su popis riječi osmislili snagom izravnog svjedočenja. Rezultat je u skladu s brojem suradnika i s predrasudama: obiluje različitim stajalištima, konkretnim i teoretskim podatcima, u neredu koji više potiče našu radoznalost i nuka nas da 'kopamo' po rječniku, nego što stvara zbrku. I to unatoč abecednom redu i svrstavanju po vrsti natuknice (zločin, pravo, ključna riječ i istraživanje slučaja). Tako se zaustavljamo na pravnoj natuknici 'genocid', a onda dolazimo do istraživanja slučaja 'Pinochet: raspra o genocidu' i strelice koja upućuje na 'Ruandu' i 'Kambodžu'. Kod 'ratnih zatočenika' nailazimo na prava zatočenika utvrđena Ženevskim konvencijama, a onda skrećemo prema stupcu Zločin (Crime) s izrazom 'Bez milosti' i prema ključnoj riječi 'Sjećanje' (Memoire) sa svim njezinim neodređenostima. Vraćamo se na svjedočenje novinara Franka Smitha iz Zaljevskog rata, a onda se zadržavamo na natuknici 'koncentracijski logori' koja brzopleto uspoređuje nacističke logore u Europi i logore u Bosni. Ta oštroumna mješavina stilova 'ima iznimnu pedagošku snagu', kako u predgovoru ističe Robert Badinter. Jer, u toj knjizi nije toliko riječ o popisivanju najnovijih ratnih strahota, koliko o 'osvješćivanju javnosti koje pak ovisi o poznavanju temeljnih podataka o ratnim zakonima', pišu Gutman i Rieff. I podsjećaju da je omjer vojnih i civilnih žrtava u dvama svjetskim ratovima općenito bio 90:10. Danas se taj omjer u potpunosti izokrenuo. Tako dvojica novinara, obraćajući se civilima koji su u prvim redovima ratnih zločina, parafraziraju Clemenceaua: 'Kao što je rat preozbiljna stvar da bi se povjerila vojnicima, tako je medijsko praćenje rata preozbiljna stvar da bi se bez zadrške povjerila glasilima'", piše Arnaud Vaulerin.