ZAGREB, 28. studenoga (Hina) - Predloženim izmjenama i dopunama Kaznenog zakona želi se izbjeći mehaničko gomilanje kaznenih djela, uspostaviti jedinstveni kazneni sustav kako bi se ocijenila društvena opasnost od kaznenih djela, te
podigao autoritet i značaj kaznenog zakonodavstva, kazala je danas u Saboru ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović predstavljajući Vladin prijedlog izmjena KZ-a u prvom čitanju.
ZAGREB, 28. studenoga (Hina) - Predloženim izmjenama i dopunama
Kaznenog zakona želi se izbjeći mehaničko gomilanje kaznenih
djela, uspostaviti jedinstveni kazneni sustav kako bi se ocijenila
društvena opasnost od kaznenih djela, te podigao autoritet i značaj
kaznenog zakonodavstva, kazala je danas u Saboru ministrica
pravosuđa Ingrid Antičević Marinović predstavljajući Vladin
prijedlog izmjena KZ-a u prvom čitanju.#L#
Predloženim izmjenama produljili bi se rokovi zastare, umjesto
dugotrajnog uveo doživotni zatvor, proširio pojam zločinačke
organizacije, počinitelji kaznenih djela odijelili od sudionika
itd..
Doživotni bi zatvor bio iznimna kazna predviđena za 20 teških
kaznenih djela, primjerice teška ubojstva, ratne zločine,
međunarodni terorizam, otmice zrakoplova.
Po riječima ministrice, takva kazna nužna je za počinitelje
najtežih kaznenih djela "jer dok oni postoje društvo se mora
braniti na ovaj način".
Vlada predlaže da kazneno djelo postane i izvrgavanje ruglu
predsjednika države, za što bi se mogla izreći kazna zatvora od tri
mjeseca do tri godine. Potrebu za uvođenjem ovog kaznenog djela
ministrica je obrazložila činjenicom da se do sad kažnjavalo
vrijeđanje stranih dužnosnika, te je stoga nelogičnim ocijenila da
takva kazna ne bude predviđena i za hrvatske državnike.
Ista se kazna predviđa i za novo kazneno djelo - veličanje bivših
fašističkih država ili organizacija.
Posjedovanje manjih količina droge ne bi se tretiralo kao kazneno,
već kao prekršajno djelo.
Ministrica Antičević Marinović napomenula je da je sudska praksa
pokazala kako su kaznenim progonom zbog zlouporabe droga
posjednici i uživatelji droga bili obuhvaćeni u 80 posto postupaka,
dok su izvan domašaja pravosuđa ostajali "dileri" i
"narkobossovi".
"Predloženom dekriminalizacijom uživanje droga se ne želi
prikazati kao društveno prihvatljivo ponašanje i ne slažem se s
tvrdnjama da uživatelji lakih droga uvijek prijeđu na teže droge,
ali kazneno se zakonodavstvo ne smije iscrpljivati sitnim kaznama
jer pri tome gubi na oštrini", naglasila je.
Izmjenama KZ-a bolje se definira uvjetna osuda i uvjeti pod kojima
se izriče, predlaže se obveza suda da oduzme imovinsku korist koju
je počinitelj stekao kaznenim djelima, ispuštaju se odredbe o
amnestiji, a umjesto kaznenog djela teškog ubojstva uvodi se
umorstvo.
Jasnije su određene odredbe o kršenju prava radnika, pa i ona za
neisplatu plaća i vraćanje radnika na posao, a predviđeno je i
oštrije kažnjavanje za nedopuštenu uporabu osobnih podataka,
trgovinu ljudima, krađe, oštećenje i uporabu tuđih podataka
(računalni kriminal), te prijevare.
U kaznenim djelima međunarodnog terorizma kažnjavale bi se i
pripremne radnje, a kao nova kaznena djela uvode se zapovjedna
odgovornost, računalna prijevara, te zlouporaba povjerenja koja
se, ustvrdila je ministrica, odnosi na odgovorne osobe u
gospodarstvu. Pod udar pravosuđa padaju članovi Uprava i direktori
poduzeća, te članovi društava kojima je povjerena odgovornost za
tuđu imovinu, za koje se predviđa kazna do 15 godina zatvora.
Kao novo kazneno djelo uvodi se i protupravna eksploatacija rudnog
blaga i minerala, a teže kazne predviđaju se za prikrivanje
protuzakonito stečenog novca, krivotvorenje novca, izazivanje
prometnih nesreća.
Strože bi se kažnjavala (do 10 godina zatvora) i zlouporaba
stečaja, te utaja poreza i drugih davanja.
Uvodi se jača zaštita svjedoka i drugih sudionika u kaznenom
postupku, a kod sprječavanja dokazivanja neće se kažnjavati samo
oni koji potiču svjedoke na lažni iskaz, već i oni koji ih
zastrašuju.
U tijeku je rasprava po klubovima o predloženim izmjenama i
dopunama KZ-a.
(Hina) tr/daju az