IMOVINSKE KARTICE USTROJIT ĆE POREZNA UPRAVA, BEZ OLAKŠICA NA

IMOVINSKE KARTICE USTROJIT ĆE POREZNA UPRAVA, BEZ OLAKŠICA NA LIJEKOVE Imovinske kartice trebala bi ustrojiti Porezna uprava, a ne bi ih trebali prijavljivati sami građani, nabava lijekova ne bi mogla biti porezna olakšica, a uvela bi se još jedna, četvrte stope poreza na dohodak od 45 posto na mjesečni dohodak iznad 21.000 kuna, neki su od amandmana koje će Vlada predložiti na izmjene Zakona o porezu na dohodak. Hrvatski sabor već je raspravio predložene izmjene, a posebno oštre kritike doživio je koncept imovinskih kartica prema kojemu bi sami porezni obveznici trebali prijaviti svoju imovinu. Vlada će stoga svojim amandmanima predložiti da se Porezna uprava obveže da ustroji evidenciju o imovini i to iz svojih evidencija i evidencija tijela državne uprave i tijela lokalne samouprave. To će potrajati, ali definitivno se odustalo od koncepta da sami građani prijavljuju svoju imovinu, istaknuo je zamjenik ministra financija Damir Kuštrak na današnjem susretu s novinarima. Objasnio je, naime, da ovisno o kakvoj je imovni riječ, o njoj već postoji evidencija. Kod nekretnina za svaki ugovor, npr. o kupoprodaji ili nasljeđivanju, postoji evidencija u Poreznoj upravi. Za objekte koji porezni obveznici grade postoji evidencija u tijelima lokalnih jedinica, pokretnine, kao što su automobili, jahte i sl. podliježu registraciji i oporezivanju, dok o udjelima u trgovačkim društvima postoji baza podataka u Središnjoj depozitarnoj agenciji, na trgovačkim sudovima. Kod poreznih olakšica Vlada će amandmanima predložiti da se osnovica može smanjiti u slučajevima plaćanja privatnog zdravstvenog osiguranja ili za iznos troškova zdravstvenih usluga i nabavu ortopedskih pomagala, što građani trebaju potkrijepiti računima. Porezna osnovica time bi se mogla smanjiti do najviše 12.000 kuna u jednoj godini. Nasuprot prvom prijedlogu, porezna se olakšica ne bi mogla ostvarivati za nabavu lijekova. Kuštrak to objašnjava teškoćama u provedbi, odnosno teškoćama pri dokazivanju potrebitosti za nabavom određenog lijeka, i sl. Amandmanom će Vlada predložiti uvođenje još jedne, najviše stope poreza na dohodak od 45 posto za mjesečni dohodak iznad 21.000 kuna. Kuštrak je izvijestio da se kod poreznih razreda predlaže mjesečni dohodak do 3000 kuna oporezivati po stopi od 15 posto, dohodak do 6.750 kuna po stopi od 25 posto, do 21.000 kuna po stopi od 35 posto, a preko tog iznosa po stopi od 45 posto. Izmjenama Zakona o porezu na dohodak, uz to se predlaže povećanje osnovnog osobnog odbitka sa sadašnjih 1.250 kuna na 1.500 kuna mjesečno, a u porezne olakšice ušle bi i kamate na stambene kredite (do 12.000 kuna godišnje). Računice, kaže Kuštrak, pokazuju da bi temeljem izmjena Zakona o porezu na dohodak i jedinstvenog zakona o obveznim doprinosima neto plaće porasle od 2,5 posto do 3,25 posto. Vlada će amandmanima reagirati i na prijedlog zakona o doprinosima za obvezno osiguranje. Tako bi se predložilo da minimalna plaća od 1.850 kuna bude i osnovica za uplatu doprinosa, umjesto kao što se ranije predlagalo da ta osnovica bude 2.120 kuna. Vlada će prihvatiti i amandman HSS-a prema kojemu bi poljoprivrednici koji dobivaju dohodovnu potporu doprinos plaćali po povlaštenoj stopi. Oni bi doprinose za zdravstveno i mirovinsko plaćali po upola manjim stopama. Kuštrak je najavio da će Vlada amandmanom predložiti i da zaposlenici mirovinskog i zdravstvenog fonda koji rade na obradi i naplati doprinosa postupno prijeđu u Poreznu upravu, jer bi provedba jedinstvenog zakona bila upravo u toj upravi. Predloženi bi zakon stupio na snagu 1. siječnja 2003., a primjenjivao bi se na plaće za siječanj koje se isplaćuju u veljači. Kako bi se promjene Zakona o porezu na dohodak odrazile i na prihode lokalnih jedinica, izmjenama zakona o financiranju lokalnih jedinica povećao bi se njihov udio u distribuciji poreza na dohodak. Tako bi se udio županija u porezu na dohodak sa sadašnjih 8 povećao na 10 posto, a udio gradova i općina sa 32 na 34 posto.