ZAGREB, 27. studenoga (Hina) - U hrvatskoj se Vladi priprema novi zakon o stečaju, jer dosadašnja se rješenja nisu pokazala zadovoljavajućima, u kojem će se naglasiti interes zajednice, a u prvi plan će biti stavljen dužnik i njegov
opstanak, odnosno opstanak i radnih mjesta, najavio je danas potpredsjednik Vlade Slavko Linić.
ZAGREB, 27. studenoga (Hina) - U hrvatskoj se Vladi priprema novi
zakon o stečaju, jer dosadašnja se rješenja nisu pokazala
zadovoljavajućima, u kojem će se naglasiti interes zajednice, a u
prvi plan će biti stavljen dužnik i njegov opstanak, odnosno
opstanak i radnih mjesta, najavio je danas potpredsjednik Vlade
Slavko Linić.#L#
Govoreći na okruglom stolu o "Stečaju kao investicijskoj šansi",
koji su organizirali zaklada Konrad Adenauer i Europski krug
Hrvatska, Linić je podsjetio da se do 2000. Zakon o stečaju baš i
nije primjenjivao, jer je najveći problem bila insolventnost.
Takva politika nepokretanja stečaja u tržišnoj ekonomiji bila je
štetna, zbog čega je snažno porastao broj umirovljenika, a broj
nezaposlenih povećan sa 150.000 na 350.000.
Naglašavajući kako postoji dosta jak utjecaj pravne struke i lobija
da sva pozornost bude usmjerena vjerovnicima, dogodilo se da
vjerovnike ne zanima dužnik, odnosno njegova opstojnost i hoće li
biti radnih mjesta. I radnici kao vjerovnici slično se ponašaju,
što je i razumljivo jer nisu, primjerice, dobivali plaće, kaže
Linić.
No, nigdje u zakonskim rješenjima nije bilo interesa zajednice i
interesa spašavanja dužnika i radnih mjesta, što će se sada
promijeniti, a svi bi vjerovnici bili ravnopravni. Znam da će biti
otpora i problema, ali primarni cilj mora biti pokušati očuvati
dužnika i dio radnih mjesta, naglašava potpredsjednik Linić.
Osvrnuo se i na, kako je rekao, vrlo loš i vremenski dug rad
pravosuđa u vođenju stečaja, zbog čega će se dužina stečaja morati
ograničiti, kaže Linić dodavši da se moo neefikasnosti,
nestručnosti a ponegdje i zlouporabama.
Spomenuo je primjere sinjske Dalmatinke gdje u stečaju prvo svih
800 ljudi ide na burzu, pa se mijenja stečajni sudac koji ipak
zapošljava 400 radnika, pa kad se pronađe novi vlasnik traži se
smjene ravnateljice Zavoda za zapošljavanje jer se oprašta dug. A
dug se u preustroju mora zaboraviti i ne može ga platiti novi
vlasnik, već se može možda namiriti iz stečajne mase. Kod
Čazmatransa je situacija takva da je osiguran vrlo brzo novi
vlasnik, ali su svi protiv njega zbog niske cijene, a dug je tvrtke 3
ili 4 puta veći od imovine.
Što se pak tiče sisačke Željezare, Linić kaže da je novi vlasnik bio
devet mjeseci u željezari. Nije išlo i sada se, po zakonskoj
proceduri, može tražiti novi vlasnik. Sindikati, ne poštujući
Zakon o radu i Zakon o stečaju, vode ulične borbe. Željezara u
preustroju može uspjeti, ali treba poštovati zakonsku proceduru,
naglašava Linić ocjenjujući kako smo kao društvo infiltrirani
sukobima i ulicom.
Na okruglom je stolu razmotren trenutni hrvatski zakonodavni
okvir, posebice dio koji se odnosi na stečaj, a prof. Bruno
Schonfelder, sa Ekonomskog fakulteta u Freibergu, dao je usporedbu
stečajnih rješenja u tranzicijskim zemljama te govorio o
mogućnostima investiranja u takva poduzeća.
(Hina) db ds