NJ 25. XI. WELT: AUSTRIJA I EU

NJEMAČKA DIE WELT 25. XI. 2002. Nova austrijska vlada mora voditi računa o svom ugledu u istočnoj Europi List objavljuje prilog Paula Lendvaia, ravnatelja ORF-ova Europskog studija, o netom završenim izborima u Austriji i njihovom utjecaju na odnose sa susjednim zemljama. "Hoće li zemlja koja je zahvaljujući političarima u rasponu od Klausa i Kreiskog do Vranitzkog i Mocka smatrana graditeljem mostova par excellence postati odjednom u očima mnogih kočničarem procesa europske integracije općenito i proširenja EU konkretno? Predizborna borba u Austriji iznenađujuće je brzo razriješila tu dilemu. Povjerenik EU za proširenje Guenter Verheugen ispravno je izjavio da Austrija više ne predstavlja rizik te da FPO više ne može zaustaviti proširenje EU. Podjela, raspad i trajna kriza u redovima austrijskih slobodnjaka naznačili su da dva umjetno zaoštrena pitanja - riječ je o Benešovim dekretima i o atomskoj elektrani Temelin - nisu bila dovoljna za mobilizaciju birača. Kancelar Wolfgang Schuessel opetovano je vrlo jasno konstatirao da pristup susjednih zemalja Europskoj uniji ostaje ključnim pitanjem njegove vanjske politike te da u pogledu proširenja neprincipijelni kompromis nije moguć. Zalaganje čelnog kandidata FPO Herberta Haupta za dvije brzine pristupa EU te za odgodu prijema Češke zapravo je irelevantno. Usprkos tome, preokret je nastupio prekasno da bi zaustavio proces upravo dramatičnog gubitka značenja Austrije u većini susjednih zemalja. Ček i provjereni prijatelj Austrije poput nekadašnjeg poljskog ministra vanjskih poslova Wladyslawa Bartoszewskog požalio se nedavno u interviewu da Austrija stalno baca nove klipove pod noge kandidatima za pristup EU. Po jednoj anketi 47 posto Slovenaca i 44 posto Čeha steklo je dojam da Beč odugovlači njihov pristup. Dugogodišnji glavni tajnik austrijskog ministarstva vanjskih poslova, veleposlanik Albert Rohan nedavno je upravo nediplomatski otvoreno formulirao svoju spoznaju: zahvaljujući Haiderovim aktivnostima, umjetnoj dramatizaciji pojedinih tema, te prijetnjama FPO-a vetom na pristup pojedinih zemalja EU, Austrija je stekla status 'nepredvidivog' partnera. Mišljenje da je ne samo FPO već gotovo cijela Austrija u najboljem slučaju ravnodušni promatrač a u najgorem remetilački faktor u procesu europskog ujedinjenja dijeli danas - u vidu mučnog dojma - većina srednjeeuropskih i istočnoeuropskih zemalja. Pritom valja podsjetiti da - uz izuzetak Njemačke - nijedna zemlja nije toliko profitirala od novih tržišta na istoku kao Austrija. Od pada željezne zavjese austrijski izvoz u zemlje srednje i istočne Europe utrostručen je. Pozitivna trgovinska bilanca čini gotovo jedan posto austrijskog BDP-a. Pribrojimo li toj skupini Rusiju, Ukrajinu i balkanske zemlje, uvidjet ćemo da na spomenutu regiju otpada oko 30 posto izravnih austrijskih ulaganja. Ulaganja austrijskih poduzeća u zemlje-kandidate rezultirala su porastom broja zaposlenih u Austriji sa 70.800 na 190.400. Valja također napomenuti da je perspektiva pristupa EU jedan od uzroka stabilizacije mladih demokratskih država u srednjoj i istočnoj Europi. No, upravo nedavni izbori u najvažnijoj zemlji Poljskoj i slične tendencije u Češkoj i Slovačkoj signaliziraju da taj proces nije nepovratan. Ispadi Joerga Haidera i njegovih sljedbenika protiv Češke konkretno i stranaca općenito jačaju u tim zemljama one snage koje zastupaju, između ostalog, i populizam i nacionalizam, pomiješane često s nostalgijom za socijalizmom. Zato neočekivano raščišćavanje fronti u austrijskoj predizbornoj borbi dobiva na značenju i izvan austrijskih granica, u kontekstu politike prema istočnom dijelu kontinenta i u procesu europske integracije. Nakon što je FPO zabilježio osjetan pad potpore, vjerojatno će jenjati i popularnost politike poglavara Koruške i tvrde jezgre oslabljenog FPO, koja je bila usmjerena protiv EU. No, poboljšanje ugleda Austrije, koju po internim anketama čelnog kandidata SPO u Beču, diplomata Wolfganga Petritscha, 70 posto Austrijanaca očekuje od nove vlade, zahtijevat će puno vremena i velike napore: naime, u razdoblju od formiranja crno-plave vlade (koalicije FPO i OVP) prouzročeno je previše štete", zaključuje Paul Lendvai, ravnatelj ORF-ova Europskog studija i glavnog urednika publikacije "Europaeische Rundschau".