ZAGREB, 24. studenoga (Hina) - Udaljenje nasilnika iz obiteljske zajednice neposredno nakon počinjenog nasilja, kao i zabrana pristupa žrtvi, najvažnije su odredbe prijedloga Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, ocjenjuju u ženskim
nevladinim udrugama.
ZAGREB, 24. studenoga (Hina) - Udaljenje nasilnika iz obiteljske
zajednice neposredno nakon počinjenog nasilja, kao i zabrana
pristupa žrtvi, najvažnije su odredbe prijedloga Zakona o zaštiti
od nasilja u obitelji, ocjenjuju u ženskim nevladinim
udrugama.#L#
U prijedlogu zakona, koji je Vlada prihvatila na prošloj sjednici,
propisano je da nasilnik uz prisutnost policijskog službenika mora
odmah napustiti stambeni prostor u kojem živi sa svojim žrtvama
"ako sud ocijeni da postoji opasnost da bi počinitelj bez
provođenje ove mjere mogao ponovno počiniti nasilje".
Mjera udaljenja ne može trajati kraće od jednog niti dulje od tri
mjeseca. Nasilniku može biti izrečena i sudska zabrana
približavanja žrtvi u trajanju od najmanje mjesec dana, a najdulje
jedne godine.
Za nasilničko ponašanje u obitelji Kaznenim zakonom propisana je
kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine, dok je u okviru
Obiteljskog zakona nasilje u obitelji sankcionirano kao prekršaj
kažnjiv zatvorom od 30 dana.
No, s obzirom na porast nasilja u obitelji u zadnjih deset godina,
dijelom uzrokovanog militarizacijom društva uslijed rata,
frustracijama zbog nezaposlenosti i poratnim psihološkim
traumama, bilo je nužno donošenje zakona koji bi pružio cjelovitu
zaštitu žrtvama.
Po podacima MUP-a, lani su podnijete prekršajne prijave protiv
5.004 počinitelja nasilničkog ponašanja u obitelji, a među 7.159
žrtava toga nasilja 67 posto su žene.
Pružajući zaštitu žrtvama nasilja u obitelji policija reagira
prosječno s 29 intervencija dnevno.
Zakon o zaštiti od obiteljskog nasilja predviđa novčane kazne od
jedne do 10.000 kuna i zatvorske kazne do 60 dana za one koji se
služe nasiljem.
Za ponovljeno nasilje zatvorska kazna ne može biti manja od 15 dana,
a ako je nasilje počinjeno u nazočnosti djeteta ili maloljetne
osobe, kazna je najmanje 30 dana zatvora.
Novčanom kaznom od 1.000 do 10.000 kuna kaznit će se djelatnici u
zdravstvu, socijalnoj skrbi i odgojno-obrazovanim ustanovama koji
ne prijave policiji ili Državnom odvjetništvu nasilje u obitelji za
koje su saznali obavljajući svoju dužnost.
Zakon predviđa zaštitne mjere obveznog psihoterapijskog tretmana
nasilnika ili cijele obitelji, te zabranu uznemiravanja ili
uhođenja osobe izložene nasilju.
Radi djelotvorne zaštite obitelji, propisano je da sud o zahtjevu
za izricanje mjera odlučuje odmah, a najkasnije u roku 12 dana.
U Ministarstvu rada i socijalne skrbi smatraju da se iz nekih
odredbi ne mogu jasno razlučiti zaduženja pojedinih tijela za
zaštitu žrtava obiteljskog nasilja.
Ostaje upitnim i mogućnost provedbe psihoterapijskog tretmana
zlostavljača budući da kod nas nema dovoljno školovanog kadra koji
bi se time bavio.
(Hina) ntk md