ZAGREB, 23. studenoga (Hina) - Spomen-ploča zagrebačkom biskupu Maksimilijanu Vrhovcu (1752-1827.) otkrivena je danas, na 250. obljetnicu njegova rođenja, u parku Maksimiru, podno Vidikovca.
ZAGREB, 23. studenoga (Hina) - Spomen-ploča zagrebačkom biskupu
Maksimilijanu Vrhovcu (1752-1827.) otkrivena je danas, na 250.
obljetnicu njegova rođenja, u parku Maksimiru, podno
Vidikovca.#L#
Biskup Vrhovac je na biskupskom zemljištu dao planski urediti taj
poznati zagrebački park. Godine 1794. park je svečano otvoren, a
nakon biskupove smrti nosi po njemu ime.
Spomen-ploču, čije je su postavljanje organizirali Društvo
Karlovčana i prijatelja Karlovca u Zagrebu, uz supokroviteljstvo
poglavarstava Zagreba i Karlovca, otkrili su pročelnica Ureda za
zaštitu spomenika kulture i prirode pri Poglavarstvu grada Zagreba
Doris Kažimir, dogradonačelnik Karlovca Martin Šimunić, te
dogradonačelnik Zagreba Milan Bandić. Na svečanosti je, među
ostalim, bio i pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić.
Idejni projekt spomen-ploče rad je Vanje i Miljenka Cvjetka,
hortikulturu je projektirala Jadranka Janjić, dok su uređenje
hortikulture izvele Hrvatske šume. Kiparsku pripremu obavio je
Stipe Divković, ploču je u bronci odlila ljevaonica "Ujević", kamen
je obradilo klesarstvo "Nestić",
Maksimilijan Vrhovac (Karlovac, 23. 11. 1752. - Zagreb, 16. 12.
1827.) bio je biskup zagrebački od 1786. pa sve do smrti. Preteča je
ilirizma i jedna od istaknutijih pojava prosvjetiteljstva, a osim u
Zagrebu školovao se i na europskim sveučilištima.
Vrhovac se borio protiv mađarizacije i za uvođenje hrvatskog jezika
u službenu uporabu. Godine 1794. u Vlaškoj ulici u Zagrebu u
vlastitoj kući osnovao je i tiskaru. Kao mecena Vrhovac je pomagao i
izgradnju prve javne bolnice u Zagrebu, a 1813. pozvao je preko
svećenstva hrvatski puk na skupljanje narodnih riječi, poslovica,
pjesama i rukopisa čime je udario temelje Nacionalnoj i
sveučilišnoj knjižnici.
(Hina) sdju mć