FINANCIJSKI BILTEN OD 14. DO 21. STUDENOGA 2002.

FINANCIJSKI BILTEN OD 14. DO 21. STUDENOGA 2002. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Sjednica Vlade 8. Odluke sa zatvorene sjednice Vlade 9. Sabor raspravio zakon o izvršenju državnog proračuna za 2003. 10. HNB: Nova novčanica od 50 kuna 11. Deficit tekućeg računa platne bilance 1,46 milijardi dolara 12. Nepomireni nalozi krajem kolovoza 15,3 milijarde kuna 13. Pad nezaposlenosti i solidna turistička sezona povisili LEGSI indeks 14. Revizija VIN indeksa 15. ZIF Dom u prvoj kotaciji Varaždinske burze 16. Održana on-line dražba Zagrebačke burze 17. Završeno savjetovanje ekonomista u Opatiji 18. 3. OECD-ov okrugli stol o korporativnom upravljanju 19. PBZ grupa u prvih devet mjeseci ostvarila neto dobit od 552,8 milijuna kuna 20. Četiri nove banke u programu kreditiranja turizma "poticaj za uspjeh" 21. MMF upozorava na spori oporavak svjetskog gospodarstva 22. Statistika ooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Datum Potražnjau kunama Ponudau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) 15.XI 110.000.000 150.000.000 59.000.000 1,76 18.XI 60.000.000 100.000.000 57.000.000 1,46 19.XI 90.000.000 120.000.000 54.000.000 1,62 20.XI 61.000.000 100.000.000 61.000.000 1,50 21.XI 45.000.000 150.000.000 38.800.000 2,17 Prosječno 73.200.000 124.000.000 53.960.000 1,70 Ovoga su tjedna na Tržištu novca dobra stanja na računima depozitnih institucija značajnije podigli iznos ukupno ponuđenih slobodnih sredstava, dok je istodobno potražnja oslabila. Tako je primjerice, u usporedbi s prošlim tjednom, potražnja bila za trećinu manja dok je istodobno ponuda novca bila za 45 milijuna kuna veća od prošlotjedne. Međutim, iako je ovotjedna potražnja bila za oko 40 posto manja od ukupne ponude, podmireno je nešto više od 73 posto ukupno prijavljene potražnje iskoristivši time oko 43 posto ponude. Naime, dio ukupno prijavljene potražnje, unatoč dobroj ponudi novca, ostao je nepodmiren zbog iskorištenih kreditnih limita kreditora te insistiranja korisnika na nižim kamatnim stopama od ponuđenih. Povoljan odnos ponude i potražnje utjecao je i na ovotjednu cijenu novca. Tako je ona, u usporedbi s prošlotjednom, niža 0,69 postotnih bodova ili gotovo 29 posto te je prosječno iznosila 1,7 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu, ukupno je na rok od 35 dana pristiglo ponuda u iznosu od 1,406 milijardi, dok je ukupan iznos prihvaćenih ponuda iznosio 1,376 milijardi kuna. Najniža je ponuđena cijena pritom iznosila 2,00, a najviša 2,15 posto. Sukladno tome vagana je kamatna stopa iznosila 2,08 posto, a vagana diskontna cijena 99,801 kunu. Od 20. studenoga vrijednost ukupno upisanih blagajničkih zapisa HNB iznosi 5,342 milijarde kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 15. do 21. studenoga (cijene u kunama) Dionica NajnižaCijena Najvišacijena ZadnjaCijena UkupanPromet Pliva 480 498 482,56 4.666.565 Podravka 197,52 205 200 3.168.053 Arenaturist 45 45 45 5.671 Atlas 20 20 20 4.000 Badel 1862 36 36 36 1.836 Belišće 100 105 105 69.580 Croatia osiguranje-P 1.502 1.750 1.502 11.754 Croatia osiguranje-R 1.720 1.800 1.800 272.928 Nova banka 152 200 156 110.005 Dalekovod 91 104 104 30.600 Elka 61 68 64 221.165 Hotel Opera 112 112 112 4.480 Rabac ugost. i turizam 100 100 100 77.405 Istraturist 100 110 106,19 247.665 Jadran-turist 50 50 50 1.300 Jadranski naftovod 1.750 1.870 1.870 739.345 Karlovačka banka-R 47,50 47,60 47,50 33.775 Karlovačka pivovara 440 445 445 81.585 Končar 78,50 80 80 656.741 Kraš 211,21 225 220 2.184.337 Privredna banka 231,50 240 236 1.090.998 Plava laguna 580 600 600 37.100 Riječka banka 150 150 150 22.499 Riviera 132 136 136 356.297 Slavonska banka 855 855 855 8.550 SN Holding 42 43 43 36.344 Sunčani Hvar 37 40 40 102.779 Tvornica duhana Zagreb 800 80 800 4.000 Varaždinska banka 200 200 200 80.000 Varteks 45 47 47 72.424 Zagrebačka banka C 760 760 760 1.520 Zagrebačka banka 0 1.070 1.100 1.070 233.147 PIF Pleter 42,06 42,07 42,06 12.241 PIF Sunce 25 27,10 27 28.311 ZIF Dom 58,50 62 61,50 2.042.254 ZIF Expandia 42 44 43 49.996 ZIF Slavonski 27,52 29,50 27,52 79.965 ZIF Velebit 56,16 59 57 110.058 DAB-O03CA*1 105,00 105,00 105,00 23.496.504 DAB-O03CArep/pri*2 104,85 105,00 - 16.439.130 DAB-O03CAinst*3 104,75 104,85 - 21.889.793 DAB-O05CA*4 111,40 111,45 111,45 16.647 HZZO-O-047A*5 107,00 107,20 107,20 4.019.778 HZZO-O-047Ainst*6 106,90 106,90 - 3.995.657 PODR-M-320inst*7 98,29 98,53 - 8.861.300 RHMF-O-049Arep/pri*8 104,00 104,00 - 15.520.456 RHMF-O-049Ainst*9 103,95 103,95 - 7.761.025 RHMF-O-08CA*10 107,05 107,60 107,60 175.367 RHMF-O-08CArep/pri*11 107,70 107,70 - 9.730.026 RHMF-O-08CAinst*12 107,30 107,60 - 71.374.353 RHMF-O-125A*13 107,30 107,55 107,55 922.986 RHMF-O-125Arep/prij*14 106,50 108,00 - 44.935.580 RHMF-O-125Ainst*15 107,30 108,05 - 35.367.553 RHMF-A-A*16 29,06 31,00 29,06 125.629 RHMJ-A-A*17 29,50 29,50 29,50 101.918 281.553.817 *1obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine - cijena u % nominale *2obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *3obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *4obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale *5obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale *6obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *7komercijalni zapisi Podravke d.d., treća tranša od 52 mln kn, s kamatnom stopom od 3,5% i dospijećem 16. svibnja 2003. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *8obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *9obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *10obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. godine - cijena u % nominale *11obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *12obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *13obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. *14obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze. *15obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *16Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale *17Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale OTVORENI FOND Kupnja u kn*+ Podaja u kn* CAIN-U-SEBO 1* 10,53 - CAIN-U-SEUR 2* 7,72 - ERSI-U-ERIN 3* 74,23 76,09 EUIN-U-ICFE 4* 94,35 94,58 EUIN-U-ICFF 5* 106,52 106,79 EUIN-U-ICFM 6* 100,29 - FOIN-U-VICF 7* 20,41 21,43 PBZI-U-EURN 8* 103,47 - PBZI-U-GLBF 9* 104,91 - PBZI-U-HRKN 10* 101,03 - PBZI-U-NVCF 11* 105,54 - RBAI-U-RBAL 12* 103,46 - RBAI-U-RBON 13* 105,97 - TTIN-U-A 14* 42,07 43,33 ZBIN-U-BOND 15* 108,80 - ZBIN-U-EURP 16* 112,10 - ZBIN-U-GLBL 17* 97,48 - ZBIN-U-PLUS 18* 114,20 - 1*Otvoreni fond SELECT EUROBOND (CAIB Invest d.o.o.);2*Otvoreni fond SELECT EURROPE (CAIB Invest d.o.o.);3*Otvoreni fond Erste international;4*Otvoreni fond ICF Equity Income (Euro Invest d.o.o.);5*Otvoreni fond ICF Fixed Income (Euro Invest d.o.o.);6*Otvoreni fond ICF Money Market (Euro Invest d.o.o.);7* Otvorni fond VICTORIAFOND (Found Invest d.o.o.);8*Otvoreni fond Privredne banke Zagreb-Euro novčani fond;9*Otvoreni fond Privredne banke Zagreb-Global fond;10*Otvoreni fond Privredne banke Zagreb-Kunski novčani fond;11*Otvoreni fond Privredne banke Zagreb-Novčani fond;12*Otvoreni fond Reiffeisen banke Zagreb- Balance;13*Otvoreni fond Reiffeisen banke Zagreb-Bond;14* Otvoreni fond -TTInvest;15* Otvoreni fond Zagrebačke banke - ZABA Bond;16* Otvoreni fond Zagrebačke banke - ZABA Europlus;17* Otvoreni fond Zagrebačke banke - ZABA Global;18* Otvoreni fond Zagrebačke banke - ZABA Plus *+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet za više od tri puta veći od prošlotjednog - 281,5 milijuna kuna, ponovno ponajviše zahvaljujući trgovini obveznicama. Inače, uz obveznice aktivno je bilo 38 dionica, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Ponovno je najveći dio ovotjednog prometa ostvaren izvanburzovnom institucionalnom trgovinom obveznicama RHMF08 (71,3 milijuna), RHMF125 (35,3 milijuna), DAB03 (21,8 milijuna), RHMF049 (7,6 milijuna) i Komercijalnim zapisima Podravke304 (8,8 milijuna) te izvanburzovnom trgovinom obveznicama RHMF125 (44,9 milijuna), DAB03 (16,4 milijuna), RHMF049 (15,5 milijuna) i RHMF08 (9,7 milijuna) kao i burzovnom trgovinom obveznicama DAB03 (23,4 milijuna) i HZZO (četiri milijuna kuna). Također je značajniji promet ostvaren dionicama Plive (4,6 milijuna), Podravke (3,1 milijun), Kraša (2,1 milijun), ZIF-a Dom (dva milijuna) te Privredne banke (više od milijun kuna). Inače, vodeće je mjesto među dobitnicama, s dobitkom od 119 kuna, zauzela dionica Jadranskog naftovoda. Slijedila ju je, s rastom cijene od 74 kune, dionica Slavonske banke. Cijena pak obične dionice Zagrebačke banke porasla je 65 kuna. Značajnije su na vrijednosti dobile dionice Nove i Riječke banke. Naime, cijena je prvoj viša 46 kuna ili gotovo 42 posto, a drugoj 30 kuna ili 25 posto. Dionica Karlovačke pivovare poskupila je 30, Plave lagune 20, Kraša osam, Istraturista 6,19, a Belišća pet kuna. Dionica pak Dalekovoda skuplja je četiri, Sunčanog Hvara, Varteksa i ZIF-a Dom dvije, a ZIF-a Expandia 1,5 kune. Rast cijene od po jedne kune zabilježile su dionice Badela 1862, Končara, Privredne banke, Riviere, SN Holdinga te PIF-a Sunce. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 90 odnosno 40 lipa, našle su se dionice ZIF-ova Velebit i Slavonski. Na vrijednosti su, 0,15 postotnih bodova od nominalne cijene, dobile obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine. Vrijednost pak obveznica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te obveznica Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. viša je 0,1 postotni bod od nominalne cijene. Među gubitnicama, ponovno je kao i prošloga tjedna, neslavno vodeće mjesto zauzela povlaštena dionica Croatia osiguranja. Naime, cijena joj je potonula čak 398 kuna ili gotovo 21 posto. Cijena pak dionice Hotela Opera pala je osam, dok je cijena redovne dionice Karlovačke banke niža šest kuna. Dionica Plive pojeftinila je 4,44, Elke četiri, a Jadran-turista 2,5 kuna. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od dvije kune, našla se dionica Arenaturista. Na vrijednosti su, čak 5,5 postotnih bodova ili gotovo 16 posto, izgubila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Vrijednost pak Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija pala je 0,2 postotna boda od nominalne cijene. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, CROBEX indeks porastao je u odnosu na tjedan ranije 13 bodova - na 1.124 boda Vrijednost pak indeksa CROBIS i ovoga je tjedna - 100 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinske burze Varaždinska burza: Aktivne dionice od 15. do 21. studenoga (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja Cijena Ukupan Promet ACI Opatija 360 360 360 2.880 Anita 1.311 1.311 1.311 28.842 Belišće 96 96 96 11.809 Bilokalnik 45 50 50 24.750 Nova banka 152 152 152 488.832 ZIF Dom 58,67 62 61,40 9.435.360 Elka 68 68 68 6.800 Elektropromet 36,33 36,33 36,33 1.453 ZIF Expandia 43 45 44 617.896 Hotel Opera 120 120 120 118.080 Hoteli Rabac 100 100 100 78.601 Infosistem 140 140 140 28.000 Istraturist 104 104 104 19.968 Jadran Hoteli 50 50 50 4.951 Jadranka 650 650 650 7.150 Jadranski naftovod 1.750 1.750 1.750 2.733.500 Končar 81 81 81 7.290 Kraš 218 220 220 68.906 Laguna 281 290 290 61.408 Osijek-Petrol 150 150 150 7.650 Privredna banka 229 229 229 1.145 Podravska banka-R 130 202 161,10 2.934 Podravka 199 201 200 1.046.504 PIK Rijeka 120 120 120 1.800 Puris 132 180,53 180,53 27.065 Riviera 135 135 135 9.855 Slavonska banka 806 806 806 1.612 Sloboda Osijek 340 350 350 17.304.850 ZIF Slavonski 28,50 29,95 28,51 1.840.398 Slatinska banka-P 92,07 125 95 21.443 Slatinska banka-R 110,08 111,09 111,09 6.868 SN Holding 42,60 43,97 43,61 965.233 Štedionica Sonic-P 120 130 130 23.867 Sunčani Hvar 40 40 40 24.000 Tankerska plovidba 200 200 200 1.800 Viadukt 30 30 30 4.400 ZIF Velebit 57 59,50 59 710.765 Varaždinska šted. kovanica 20 20 20 3.600 PPK Valpovo 200 200 200 14.400 PIF Pleter 42 43,76 42 1.996.901 PIF Sunce 25,83 27,50 27 452.067 DAB-O-03CA*1 105,00 105,00 105,00 4.705.074 RHMF-O125CA*2 107,30 107,40 107,30 1.363.707 RHMF-A-A*3 29,00 30,50 29,20 8.316.591 55.628.073 *1obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine - cijena u % nominale *2obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. *3Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale Na Varaždinskoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 55,6 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini dionicama Slobode Osijek (17,3 milijuna), ZIF-a Dom (9,4 milijuna), Jadranskog naftovoda (2,7 milijuna), PIF-a Pleter (1,9 milijuna) i ZIF-a Slavonski (1,8 milijuna) te obveznicama DAB03 (4,7 milijuna) i RHMF125 (1,3 milijuna) kao i Pravima RHMF (8,3 milijuna kuna). Inače, aktivna je bila čak 41 dionica, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Među dobitnicama čak su četiri dionice značajnije dobile na vrijednosti. Tako je vrijednost dionice Slavonske bane porasla 106 kuna ili više od 15 posto, Purisa 54,53 kuna ili više od 43 posto, Nove banke 42 kune ili više od 38 posto te Hotela Opera 20 kuna ili 20 posto. Slijedila ih je, s rastom cijene od 17,5 kuna, dionica Kraša. Rast cijene od po deset kuna zabilježile su dionice Slobode Osijek te redovna dionica Slatinske banke. Dionica pak Istraturista poskupila je devet, Anite osam, Lagune pet, a povlaštena dionice Slatinske banke 3,5 kuna. Dionica ZIF-a Velebit skuplja je 2,5, ZIF-a Dom 2,4, Podravke 1,5, a Belišća i PIF-a Sunce jednu kunu. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 61, 20 odnosno deset lipa, našle su se dionice SN Holdinga, Elektroprometa i ZIF-a Expandia. I među gubitnicama četiri su dionice značajnije izgubile na vrijednosti. Tako je cijena dionice ACI Opatije potonula 190 kuna ili više od 34,5 posto, PIK Rijeke 57 kuna ili više od 32 posto, Podravske banke 40,9 kuna ili više od 20 posto te Sunčanog Hvara 14 kuna ili gotovo 26 posto. Dionica pak Privredne banke pojeftinila je tri, Bilokalnika dvije, a ZIF-a Pleter 1,55 kuna. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 28 odnosno 13 lipa, našle su se dionice ZIF-a Slavonski i Viadukta. Na vrijednosti su, 0,79 postotnih bodova od nominalne cijene, izgubila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija. Vrijednost pak obveznica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine pala je 0,2 postotna boda od nominalne cijene. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, VIN indeks porastao je ovoga tjedna devet bodova - na 612 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 14. studenoga 21. studenoga Promjena u % New York/DJIA 8.542,13 8.845,15 3,55 Tokyo/Nikkei 8.303,39 8.668,06 4,39 London/FTSE-100 4.053,10 4.190,00 3,38 Frankfurt/DAX 30 3.188,39 3.304,63 3,65 Niske kamatne stope, očekivanja boljih korporativnih zarada u posljednjem ovogodišnjem tromjesečju, nada u oporavak najvećeg svjetskog gospodarstva ovoga su tjedna ponovno ohrabrili ulagače na kupovinu dionica, posebice tehnološkog sektora. Taj trend proširio se i na ostala svjetska tržišta dionica, tako da su burzovni indeksi zabilježili rast. Njujorški je Dow Jones indeks tako ojačao u proteklih tjedna dana 3,55 posto, dosegnuvši 8.845 bodova. Dow Jones indeks poskočio je tako za više od 20 posto u odnosu na najnižu razinu u pet godina zabilježenu 9. listopada. "Imamo potencijalno eksplozivnu kombinaciju na ovome tržištu", izjavio je glavni investicijski strateg pri State Street Global Advisors, Ned Riley. "Imamo niske kamatne stope, korporativne se zarade poboljšavaju u četvrtom tromjesečju, te stranku na vlasti koja će biti dobra za samo gospodarstvo". S druge strane, najnoviji gospodarski pokazatelji umanjili su djelomice strahovanja ulagača od moguće deflacije u SAD-u. Indeks potrošačkih cijena za listopad pokazao je njihovo povećanje od 0,3 posto, nakon 0,2 posto zabilježenog mjesec dana ranije, i u skladu je s očekivanjima analitičara. Ulagači pokazuju optimizam i glede potrošnje u vrijeme nadolazećih blagdana koja će poticajno djelovati na gospodarstvo. Najveći su dobitnici bili u tehnološkom sektoru, ponajviše s područja proizvodnje čipova i telekomunikacija. Pritom su se najviše isticale dionice Cisco Systemsa, Intela, Applied Materialsa te Microsofta. Cijene dionica znatno su ojačale i Hewlett-Packardu, koji je objavio da je ostvario neto dobit u trećem tromjesečju. Dobitnika je bilo i u financijskom sektoru, pri čemu je vrijednost dionica J.P. Morgan Chase & Co. skočila osam posto, povukavši za sobom i ostale pripadnike sektora, među ostalim, američkih divova te industrije Citigroupa i American Expressa. Ipak, do sredine tjedna nije bilo tako. Činilo se, naime, da da je dobro raspoloženje ulagača nestalo. "Imali smo vijesti o snižavanju rejtinga dionicama AT&T-a i Wal-Marta, a tu je i Irak koji nam visi nad glavama. Stvarno nema nikakvih dobrih vijesti", kazao je u ponedjeljak voditelj trgovine pri Robert W. Baird, Barry Berman. Značajni gubitnik bila je dionica američkog lanca maloprodaje Home Depot, izgubivši na vrijednosti 13 posto, nakon što je objavio da bi mu prodaja u četvrtom ovogodišnjem tromjesečju mogla pasti i do pet posto, te da će mu ukupni godišnji prihodi biti ispod dugoročnih ciljeva rezultata poslovanja. Na europskim su burzama također ostvareni veliki dobici. Pritom je vrijednost londonskog Ftse indeksa porasla 3,4 posto, na 4.190 bodova, dok je frankfurtskom DAX-u porasla za 3,7 posto, dosegnuvši 3.304 boda. Po rastu cijena također je predvodio tehnološki sektor, a najviše su profitirale dionice proizvođača čipova poput nizozemskog ASML- a, za 7,2 posto te njemačkog Infineona, 7,1 posto. Skočila je i cijena finske Nokie, za 4,2 posto, a u prosjeku su europske tehnološke dionice ojačale oko četiri posto. Strateg za dionice pri Bank of America Securities, Robert Kerr tvrdi da sve dok tehnološki sektor slijepo prati trendove na Wall Streetu, on ostaje skeptičan glede održivosti rasta cijena dionica. "I dalje sam skeptičan jer dionice koje nose dobre prinose u New Yorku poput IBM-a, Della i Hewlett-Packarda ne postoje u Europi", kazao je. Ojačale su i dionice naftnih kompanija, potaknute rastom cijena sirove nafte na svjetskom tržištu za jedan posto, nakon što je američki predsjednik George Bush upozorio iračkog predsjednika Saddama Husseina da ako bude nastavio nijekati gomilanje oružja za masovno uništenje da će mu to biti zadnji dani na čelu Iraka. No, bilo je i gubitnika. Najviše je razočarao njemački osiguravatelj Allianz, jer mu je snižen kreditni rejting njemačkom Allianzu, zbog čega su mu dionice oslabile 3,5 posto. Ta je vijest snizila i cijene ostalih europskih osiguravatelja i reosiguravatelja. "Ideja da se mogu kombinirati bankarski s poslovima životnog osiguranja kako bi se ograničio rizik u poslovanju dokazala se pogrešnom. Upravo tako rizici su koncentrirani na jednom mjestu", ustvrdio je globalni strateg za dionice pri Nomuri, Anais Faraj. Razočarao je i švedski tehnološki div Ericcson, zbog pada investicijskog rejtinga, što mu je cijene dionica spustilo oko tri posto. Lošem raspoloženju ulagača tijekom tjedna doprinijela je i vijest iz francusko-američke medijske tvrtke Vivendi Universal da je američka Komisija za vrijednosne papire intenzivirala istragu o računovodstvenim metodama te kompanije. Na medijske dionice negativno je utjecala i neformalna istraga Komisije u drugoj po veličini svjetskoj reklamnoj tvrtki Interpublic u vezi njezinih ispravaka poslovnih izvješća. U prosjeku su se cijene dionica u tome sektoru spustile za gotovo dva posto. Na Tokijskoj burzi ovoga je tjedna Nikkei indeks porastao 4,4 posto, na 8.845 bodova. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 14. studenoga 21. studenoga Promjena u % Euro/USD 1,0040 1,0012 -0,28 Euro/JPY 120,94 122,83 1,56 USD/JPY 120,45 122,66 1,83 Blagi pad tečaja eura prema dolaru, te rast tečaja jena prema ostalim najvažnijim svjetskim valutama obilježio je ovotjedno poslovanje na deviznim tržištima. Na kretanje tečaja utjecali su najnoviji gospodarski pokazatelji te očekivanja da će Europska središnja banka (ECB) idućeg mjeseca ipak sniziti kamatne stope. Euro je u spomenutom razdoblju oslabio neznatnih 0,3 posto prema dolaru, na 1,0012 američka dolara, što je njegova najniža razina u devet dana. Ponajviše je to posljedica očekivanja tržišnih sudionika da će ECB sniziti ključne kamatne stope idući mjesec, i tako smanjiti stope povrata na depozite iskazane u eurima. Iz ECB-a, od glavnog ekonomiste Otmara Issinga pa do člana Odbora Sirkka Haemaelaeinena, u posljednjih se tjedan dana moglo čuti kako očekuju da će usporavanje gospodarskih aktivnosti obuzdati rast stope inflacije u 12-članoj eurozoni. Takve su izjave potakle spekulacije da će ECB sniziti kamatne stope sa sadašnjih 3,25 posto, te tako smanjiti razliku u odnosu na američke, koje trenutno iznose 1,25 posto, i na najnižim su razinama u posljednjih 40-tak godina. "Snižavanje kamatnih stopa pogodit će euro jer upravo argument o visini prinosa od ulaganja pokreće valutna tržišta", kazao je šef istraživanja kretanja na deviznim tržištima pri Credit Agicole Indosuez, Mitul Kotecha. Od značajnijih gospodarskih izvješća izdvajaju se ona o većem od očekivanja rastu osobne potrošnje u Francuskoj u listopadu, kao i podatak koji govori da se potrošačko povjerenje u Italiji u studenome zadržalo oko najnižih razina u posljednjih pet godina. Osim toga, prema podacima njemačkog statističkog ureda, rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u najvećem je europskom gospodarstvu u trećem ovogodišnjem tromjesečju iznosio 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, kada je porastao revidiranih 0,2 posto. Na godišnjoj je razini, pak, u spomenutom razdoblju njemački BDP uvećan za 0,9 posto. No, najnoviji podaci koji se očekuju iz američkog gospodarstva, posebice onaj o vjerojatnom rastu broja nezaposlenih koji su po prvi puta tražili naknade za nezaposlene, mogli bi poslužiti kao novi dokaz da se najveće svjetsko gospodarstvo i dalje bori sa slabim oporavkom aktivnosti. "Ne očekujemo povratak recesije u Sjedinjenim Državama, no i dalje u većoj mjeri očekujemo slabljenje dolara", izjavio je Matthew Tatnell, iz Morley Fund Management. Očekuje da će dolar pasti na 1,02 dolara za euro do kraja godine. Američki je trgovinski deficit u ovogodišnjem rujnu ostao blizu rekordnih 38,5 milijardi dolara zabilježenih u prethodnom mjesecu. Za razliku od Japana i Europe, koji bilježe trgovinske viškove, Sjedinjene Države moraju privući dovoljno kapitala kako bi nadoknadile manjak i održavale vrijednost dolara. Podatak o inflaciji, čija se objava također iščekuje, trebao bi pokazati rast stope inflacije u listopadu, kažu analitičari. "Sve što bude upućivalo na višu inflaciju pogodit će dolar", komentirao je direktor prodaje na valutnim tržištima pri Nomura International Plc., Neil Jones. S druge strane, jen je gubio na vrijednosti budući je japanska središnja banka po prvi put u 11 mjeseci snizila svoje procjene rasta gospodarstva, obrazloživši to usporavanjem rasta američkog gospodarstva i drugdje, što će priječiti rast japanskog izvoza i industrijske proizvodnje. Njegovu tečaju nije moglo pomoći nakon što je u japanskom tisku objavljeno da će japanska vlada otkupiti loše zajmove od tamošnjih banaka po cijeni većoj od tržišne. Golemi teret zajmova koja nije moguće naplatiti u velikoj mjeri pogađa japanski bankarski sustav i gospodarski oporavak zemlje. "Slabost japanskog bankarskog sustava i dalje zadaje velike brige, i negativno utječe na jen", kazala je glavna analitičarka financijskih tržišta pri tokijskom uredu J.P. Morgan Chase & Co., Minori Takeuchi. Jen je u odnosu na dolar oslabio 1,83 posto, na 122,7 jena za dolar. Prema euru je potonuo 1,56 posto, na 122,83 jena. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1 tjedanŠ%Ć 1 mjesecŠ%Ć 3 mjesecaŠ%Ć 6 mjeseciŠ%Ć 14.11.02 USLIB 1,38 1,38 1,40 1,40 14.11.02 EULIB 3,30 3,29 3,14 3,03 21.11.02 USLIB 1,31 1,38 1,42 1,44 21.11.02 EULIB 3,30 3,22 3,08 2,99 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 15. do 22. studenoga 2002. Valuta Tečaj Tečaj Promjena I jedinica 15. studenoga 22. studenoga u % Euro 1 7,4732 7,4431 -0,40 USD 1 7,4257 7,4275 0,02 GBP 1 11,7893 11,6938 -0,81 JPY 100 6,1711 6,0661 -1,70 CHF 1 5,0984 5,0692 -0,57 SIT 100 3,2592 3,2431 -0,49 Ovoga je tjedna, prema tečajnici HNB-a, kuna ojačala u odnosu na većinu promatranih valuta. Tako je tečaj eura u odnosu na kunu, u posljednjih 14 dana, oslabio 0,53 posto. Slovenski je pak tolar u proteklih mjesec dana u odnosu na kunu oslabio 0,86 posto, dok je tečaj švicarskog franka u tri tjedna, također, niži 0,86 posto. U posljednjih je sedam dana kuna ojačala u odnosu na britansku funtu 0,81 posto. S druge ja pak strane kuna ovoga tjedna u odnosu na američki dolar oslabila 0,02 posto. 7. Sjednica Vlade Hrvatska će 5. prosinca na skupu u Zagrebu, na razini resornih ministara potpisati Ugovor o pristupanju srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini (CEFTA-i), najavio je ministar gospodarstva Ljubo Jurčić, u četvrtak na sjednici Vlade. Vlada je prihvatila izvješće o pregovorima o pristupanju CEFTA-i. Usuglašeni tekst ugovora Hrvatska je sa zemljama članicama CEFTA- e, parafirala koncem listopada ove godine. Hrvatska će potpisom ugovora postati osma država članica CEFTA-e, u kojoj su zasad: Bugarska, Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovenija i Slovačka. Ministar Jurčić ističe kako je pristup Hrvatske CEFTA-i važan korak za povećanje robne razmjene s njenim državama članicama. U ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatske sa svijetom zemlje članice CEFTA-e sudjeluju sa oko 15 posto. Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku, ukupna robna razmjena Hrvatske sa zemljama CEFTA-e je u prošloj godini iznosila oko dvije milijarde američkih dolara, pri čemu je hrvatski izvoz bio 566 milijuna, a uvoz 1,4 milijarde dolara. U prvih osam mjeseci ove godine robna razmjena Hrvatske sa zemljama članicama CEFTA-e iznosila 1,4 milijarde dolara, što je 15 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Uz jedan ministarski glas protiv, Vlada je s današnje sjednice u saborsku proceduru poslala Konačni prijedlog Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u kojemu nije precizno uredila izbor manjinskih zastupnika u Sabor, nego je ostavila da se to pitanje uredi izbornim zakonom. Premijer Ivica Račan rekao je da je to rješenje kakvo-takvo jamstvo da će Ustavni zakon u Saboru dobiti potrebnu dvotrećinsku većinu, odnosno 101 zastupnički glas. Pretpostavljam da tu formulaciju nitko ne bi mogao osporiti, osim ako nije riječ o lošoj političkoj volji, rekao je premijer te napomenuo da bi se, ako se u Saboru postigne dvotrećinska suglasnost, u Ustavni zakon mogla ugraditi i preciznija formulacija o načinu izbora manjinskih zastupnika. Izbornim bi se zakonom, pored općeg biračkog, pripadnicima manjina moglo osigurati i posebno pravo da biraju svoje zastupnike, stoji u prijedlogu Ustavnog zakona protiv kojega je bio ministar znanosti Gvozden Flego. Predloženi Ustavni zakon pripadnicima manjina jamči pravo da se slobodno služe svojim jezikom i pismom, pravo na kulturnu autonomiju, na slobodno održavanje veza s matičnim narodom. Uređuje izbor manjinskih samouprava, odnosno manjinskih predstavnika u lokalnim jedinicama, predviđa osnivanje Savjeta za nacionalne manjine, tijela koje bi razmatralo, predlagalo i rješavalo pitanja važna za ostvarivanje i zaštitu prava i sloboda manjina. 8. Odluke sa zatvorene sjednice Vlade U četvrtak je na zatvorenom dijelu sjednice hrvatska Vlada prihvatila Prijedlog strategije "Hrvatska u 21. stoljeću - Makroekonomija". U priopćenju Ureda za odnose s javnošću stoji da je Vlada također prihvatila izmjene i dopune Zakona o sigurnosti na cestama, te je utvrdila Konačni prijedlog zakona i proslijedila ga Hrvatskom saboru na drugo čitanje. Također Hrvatskom saboru je uputila mišljenje da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika, predlagatelja Ante Markova. Vlada je odlučila raspisati javni natječaj za dodjelu koncesije za gradnju i korištenje lučke infrastrukture i suprastrukture u luci Plomin. Vlada je donijela i Odluku o općim uvjetima i mjerilima za davanje koncesija za osnivanje slobodnih zona na području Grada Vukovara. Tom odlukom određuju se djelatnosti koje se mogu obavljati unutar slobodne zone, što slobodna zona mora ispuniti radi početka i oslobođenja obveze plaćanja dijela godišnje naknade za koncesiju koja je prihod državnog proračuna, za razdoblje od deset godina od dana početka rada zone. Vlada je pokrenula postupak za sklapanje Protokola između Vlade RH i Savezne vlade SRJ o privremenom režimu uz južnu granicu. Time će se osigurati da RH preuzme pod svoju jurisdikciju područje Prevlake s 15. prosinca 2002. kada se završava mandat UN-a. Vlada je podnijela Hrvatskom saboru Prijedlog odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnoj misiji u Afganistanu (ISAF). Vlada je donijela Odluku o načinu i uvjetima za pristup podacima sudskog registra kojom se određuje pristup podacima upisanim u glavnoj knjizi Sudskog registra putem Interneta kao svaki pojedinačni pristup podacima o jednom subjektu te se za pristup podacima upisanim u glavnoj knjizi Sudskog registra putem Interneta ne plaća naknada. Vlada je ovlastila dr. sc. Zdenka Prohasku, pomoćnika ministra financija, za prihvaćanje odluka na sjednici Glavne skupštine Croatia osiguranja d. d. Za prihvaćanje odluka na sjednici Glavne skupštine Hrvatskih autocesta d. o. o. Vlada je dala ovlast Radimiru Čačiću, ministru za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Također Vlada je ovlastila Rolanda Žuvanića, ministra pomorstva, prometa i veza, za prihvaćanje odluka na sjednici Glavne skupštine Hrvatske brodogradnje - Jadranbrod d. d. Vlada je donijela Odluku o sklapanju nagodbe s 1003 dužnika, ukupnog iznosa od 63,7 milijuna kuna, po Zakonu o naplati dospjelih, a nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava. Vlada je dala državno jamstvo Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak za praćenje financiranja novogradnje 684 u "3. maju" Brodogradilištu d. d. iz Rijeke. Jamstvo se odnosi na izdavanje avansne garancije HBOR-a koja prema odredbama Ugovora o gradnji broda i zaključenim Addendumima jamči za avansne uplate naručitelju broda CALISA Sp. a. AUGUSTA, Italy Nov, 684 u iznosu 14,9 milijuna američkih dolara, uvećano za kamate u korist HBOR-a. Vlada je suglasna sa zaduženjem Grada Novske kod HBOR-a, u iznosu od 17,5 milijuna kuna, za projektno financiranje za kapitalna ulaganja - refinanciranje duga. Vlada je dala državno jamstvo HBOR- u za refinanciranje kreditnih obveza Grada Novske prema Kaertner Landes und Hypotheken Bank AG Klagenfurt, u iznosu 17,5 milijuna kuna za refinanciranje kreditnih obveza. Kredit će biti otplaćivan u 40 jednakih uzastopnih tromjesečnih rata od kojih prva dospijeva na naplatu 31. ožujka 2005. s kamatnom stopom 6 posto godišnje, koja se obračunava i naplaćuje tromjesečno. Vlada je odobrila sredstva u iznosu 50 tisuća kuna Veleposlanstvu Republike Hrvatske u BiH na teret tekuće zalihe Državnog proračuna RH za 2002. za sufinanciranje gradnje Memorijalnog centra i groblja Srebrenica i Potočani. Vlada je izdala rješenje o osiguranju sredstava u iznosu 610 tisuća kuna, također iz tekuće zalihe, za rad novoregistriranih političkih stranaka, Libre i Hrvatskog bloka. Vlada je prihvatila Izvješće o korištenju sredstava Tekuće zalihe Državnog proračuna RH za 2002. za listopad 2002. 9. Sabor raspravio zakon o izvršenju državnog proračuna za 2003. Sabor je u petak raspravio Konačni prijedlog Zakona o izvršenju državnog proračuna za iduću godinu, kojega, kao i prijedlog državnog proračuna, oporbeni klubovi nisu podržali, a klubovi vladajuće koalicije jesu. Riječ je o zakonu tehničke naravi koji se donosi svake godine zajedno s proračunom i u njemu se navode izvori novca i način potrošnje. Kao u prethodne dvije i ove su godine klubovi HDZ-a i DC-a tražili vraćanje porodiljinih naknada na razinu iz 2000., odnosno da ta naknada za zaposlene majke iznosi od 1.600 do 2.500 kuna, a za nezaposlene 1.600 kuna. Oporbeni zastupnici to su argumentirali na način da bi se time potaknula demografska obnova zemlje, s obzirom da Hrvatska u zadnje vrijeme bilježi demografski pad. Kao i prijedlog proračuna za iduću godinu, klubovi vladajuće koalicije u raspravi su podržali navedeni zakon ističući da se njime na odgovarajući način reguliraju prava, odgovornosti i postupak izvršenja proračuna u odnosu na njegove korisnike. Obrazlažući zakon, ministar financija Mato Crkvenac rekao je da se njime omogućava realizacija državnog proračuna sa specifičnim odredbama vezanim uz proračunsku godinu. Tim bi se odredbama, među ostalim, pravo na novčanu naknadu za porodiljski dopust uz majku dozvolilo i ocu djeteta. Vladi je omogućeno da se može zadužiti do 3,9 milijardi kuna za potrebe izgradnje ili obnove autocesta. Također, rekao je ministar, za iduću je godinu utvrđen iznos novih državnih jamstava koja će ovisiti o posebnim kriterijima, odnosno Vlada će jamstva davati po strožim uvjetima i u specifičnim situacijama. Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj (HBOR) povećat će se temeljni kapital za 590,5 milijuna kuna koji će se utrošiti na subvencioniranje kamata i udjela u kreditima za poticanje izvoza, a posebno su razrađeni poticaji i potpore u poljoprivredi. Bitna novina je ukidanje mogućnosti obročne otplate obveza prema državi (poreza). Naime, Porezna uprava mogla je određenim poduzećima odobravati obročnu otplatu poreza, ali je to sada ukinuto i određeni su precizni rokovi u kojima se moraju podmiriti obveze prema državi i vjerovnicima. U protivnom slijedi blokada računa i stečaj, izvijestio je ministar Crkvenac. 10. HNB: Nova novčanica od 50 kuna Hrvatska narodna banka (HNB) pustit će 25. studenoga 2002. u opticaj novu novčanicu od 50 kuna, koja nosi datum izdanja 7. ožujka 2002. Na novom izdanju novčanica od 50 kuna zadržana je temeljna boja i osnovni dizajn dosadašnje novčanice iste vrijednosti koja nosi datum izdanja 31. listopada 1993., a koja ostaje i dalje u opticaju kao zakonsko sredstvo plaćanja. Novoizrađene novčanice, kako su objavili danas iz HNB-a, tiskane su na papiru poboljšane pamučne osnove koja osigurava veću otpornost novčanica na gužvanje i presavijanje tj. habanje, a imaju i dograđena zaštitna obilježja (metalizirana folija - hologram) koja omogućavaju efikasnu i brzu provjeru autentičnosti novčanica i sprječavaju uspješno krivotvorenje. Također na novom izdanju novčanica od 50 kuna više ne stoji "Narodna banka Hrvatske", nego sadašnje ime središnje banke "Hrvatska narodna banka", a novčanica nosi i faksimil potpisa sadašnjega guvernera HNB-a Željka Rohatinskog, izvijestili su iz HNB-a. 11. Deficit tekućeg računa platne bilance 1,46 milijardi dolara Deficit tekućeg računa platne bilance Hrvatske u prvom polugodištu ove godine, po preliminarnim je podacima, iznosio 1,46 milijardi američkih dolara, što je za 3,1 posto više nego u prvoj polovini prošle godine. Na takvo je kretanje deficita računa tekućih transakcija ponovo najjače utjecalo kretanje robne razmjene, dok su bolji rezultati na računu usluga, ostvareni prije svega od turizma, ublažili deficit na računu roba. Po preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke, u prvom je polugodištu ove godine ostvaren deficit na računu roba u iznosu od 2,3 milijarde dolara, što je za 200 milijuna dolara ili 11,4 posto više od deficita iz prve polovice 2001. To je posljedica razlike između rashoda za uvoz roba od 4,58 milijardi dolara i prihoda od izvoza roba od 2,29 milijardi USD. Tako visok deficit robna razmjene u prvoj polovici godine nije zabilježen od 1993. do ove godine, dok je u 1997. iznosio tek nešto manjih 2,26 milijardi dolara, upozorava se, pak, u publikaciji "Gospodarska kretanja" Hrvatske gospodarske komore. Na deficit tekućeg računa platne bilance negativno je utjecao i deficit dohodaka od 368 milijuna dolara, koji je, doduše, u odnosu na isto razdoblje lani smanjen za 8,6 posto. Istodobno su usluge i tekući transferi zabilježili suficit. Ukupni saldo usluga za prvo polugodište 2002., po privremenim podacima HNB-a, pokazuje suficit od 700,6 milijuna dolara, što je nominalno bolji rezultat za 130 milijuna USD ili 22,9 posto nego u prvom polugodištu lani. Njime se moglo pokriti 30,5 posto robnog deficita prema 27,7 posto u prvom polugodištu prošle godine. Na povećanje suficita računa usluga utjecao je isključivo povećani suficit od turizma, dok je istodobno suficiti prijevoza i ostalih usluga smanjeni. Suficit tekućih transfera (oko 260 milijuna USD) je povećan 5,7 posto. 12. Nepomireni nalozi krajem kolovoza 15,3 milijarde kuna Uz blagi mjesečni rast od 1,5 posto, vrijednost nepodmirenih naloga za plaćanje pravnih osoba u Hrvatskoj je krajem kolovoz ove godine iznosila 15,27 milijardi kuna. Taj je iznos za 12,2 posto manji nego krajem prošle godine, a za 17,7 posto manji nego na kraju prošlogodišnjeg kolovoza, podaci su FINA- e koje prenose "Gospodarska kretanja" Hrvatske gospodarske komore. Istodobno je, šesti mjesec za redom, pao broj blokiranih pravih osoba. Krajem kolovoza u blokadi je bilo 27.275 pravnih osoba sa ukupno 57.593 zaposlenih. U usporedbi s prošlogodišnjim kolovozom u istom je ovogodišnjem mjesecu broj blokiranih pravnih osoba manji za 5.620 ili 17,1 posto. Broj blokiranih pravnih osoba u kolovozu ove godine najmanji je od početka 1999. Od toga je 88 posto pravnih osoba u blokadi dužoj od godinu dana, a na njih se odnosi 94 posto ukupnih nepodmirenih naloga za plaćanje. 13. Pad nezaposlenosti i solidna turistička sezona povisili LEGSI indeks Uzastopni dvomjesečni pad nezaposlenosti i solidni rezultati ovogodišnje turističke sezone uzroci su laganog porasta LEGSI indeksa za Hrvatsku, koji za mjesec studeni iznosi 57, odnosno jedan bod više nego u listopadu. Analitičari konzultantske grupacije Euroasia Group i Lehman Brothersa u svom redovnom mjesečnom izvještaju, koji prenosi Hrvatska udruga poslodavaca, naglašavaju kako je pad nezaposlenosti prvi put od osamostaljena Hrvatske zabilježen dva mjeseca zaredom. Također, istaknuta je činjenica da je smanjenje zabilježeno upravo nakon vrhunca turističke sezone. Značajnim se drži i pojačani priljev depozita u domaće banke po završetku turističke sezone, što je osim solidnom sezonom pojašnjeno i daljnjim povećanjem povjerenja u domaći bankovni sustav. U izvješću su pozdravljena i nastojanja hrvatske Vlade da osigura novi aranžman s MMF-om, kao i najave da taj aranžman ne bi bio namijenjen financiranju potrošnje već samo kao potpora makroekonomskoj politici. Na političkom i sigurnosnom planu, stanje se u odnosu na listopad ocjenjuje stagnantnim te se upozorava na defanzivnu poziciju Vlade u odnosu na "desničarski i militaristički lobi" povezan sa slučajem Bobetko. Točnije, u izvješću se upozorava da ovaj slučaj i dalje opterećuje Vladine odnose s inozemnom, ali i s dijelom domaće javnosti. Unutarkoalicijsko stanje ocjenjeno je kao stabilnije nego u proteklom razdoblju, iako se upozorava da bi odnosi SDP-a i HSS-a i dalje mogli biti opterećeni njihovim razlika u konceptu privatizacije javnih poduzeća. Sigurnosne su prilike, stoji u analizi, u proteklih mjeseca dana obilježene i pojavom trihineloze u Istri, čiji je najvjerojatniji uzrok propust u inspekcijskom nadzoru, što je povećalo pritisak na Vladu da pooštri mjere nadzora zdravstvene ispravnosti mesa. Sa vrijednošću LEGSI indeksa od 57 bodova, Hrvatska je u studenom ostala na 11. mjestu ljestvice promatranih zemalja, a ispred nje su Mađarska, Poljska, Meksiko, Brazil, Bugarska, Južna Afrika, Kina, Tajland, Rusija i Filipini. Iza Hrvatske su Turska, Egipat, Venezuela, Ukrajina, Kolumbija, Argentina, Uzbekistan, Indonezija, Azerbejdžan i Nigerija. Mjerenje LEGSI indeksa stabilnosti provodi američka konzultantska tvrtka Euroasia Group u suradnji s investicijskom bankom Lehman Brothers. Indeks mjeri političku stabilnost zemalja u tranziciji i drugih zemalja iz svih dijelova svijeta, odnosno njihov potencijal i otpornost na unutarnje krize. Indeks se računa tako da se procjenjuju politički i ekonomski potezi vlada i njihov imidž u domaćoj i inozemnoj javnosti, najvažniji događaji u promatranom razdoblju na društvenom, sigurnosnom i gospodarskom planu. 14. Revizija VIN indeksa Na Varaždinskoj je burzi 15. studenoga 2002, objavljena redovita revizija VIN indeksa, izvijestili su sa burze. Naime, broj dionica u sastavu VIN indexa sveden je na 11, te su zbog niske likvidnosti izostavljene dionice Croatia osiguranja i Kraša. Struktura indeksa određena je u skladu s kriterijima za konstrukciju i izračun. Novi izračun bit će u primjeni od trenutka zaključivanja trgovanja tekućeg trgovinskog dana 15 studenoga 2002. godine. U tablici su vidljivi podaci o sastavu indeksa kao i težine pojedinih dionica. izdavatelj oznaka uk.br. dionica Br.dionica u sastavu indeksa težina % Anita d.d. Vrsar ANTA-R-A 86.203 86.203 5,74 Dom-fond, PIF d.d. Zagreb DOM-R-A 8.112.159 8.112.159 24,64 Expandia fond, PIF d.d. Zagreb EXPF-R-A 3.911.708 3.911.708 8,60 Hoteli Rabac d.d. Rabac HRBC-R-A 1.012.220 1.012.220 5,18 Jadranka d.d. Mali Lošinj JDRA-R-A 110.828 110.828 3,68 Laguna Novigrad d.d. Novigrad LANO-R-A 322.790 322.790 4,70 PIF Pleter d.d. Varaždin PLTR-R-A 1.911.141 1.911.141 4,26 Riviera Holding d.d. Poreč RIV-R-A- 3.653.517 3.619.080 24,98 Slavonski PIF d.d. Osijek SLPF-R-A 3.346.418 3.346.418 4,93 Sunce PIF d.d. Zagreb SNCE-R-A 2.530.000 2.530.000 3,36 Velebit PIF d.d. Zagreb VLBT-R-A 3.406.550 3.406.550 9,93 Vrijednost faktora prilagodbe F(7) od 15. studenoga 2002. godine iznosi 5,850416844118 15. ZIF Dom u prvoj kotaciji Varaždinske burze Dionice zatvorenog investicijskog fonda (ZIF) Dom u četvrtak su uvrštene u prvu kotaciju Varaždinske burze, a ugovor o uvrštenju potpisali su u Zagrebu predsjednica Uprave Varaždinske burze Melita Marčeta Racanović i predsjednik Uprave I.C.F. Investa Darko Ostoja. Riječ je o 8.112.159 redovnih dionica ZIF-a Dom, nominalne vrijednosti 100 kuna svaka, a dionicama će se trgovati pod burzovnom oznakom DOMF-R-A. Trgovanje tim dionicama započet će sutra. Kako je istaknuto na svečanosti potpisivanja, riječ je o prvom dioničkom društvu, a ujedno i prvom investicijskom fondu u najvišoj burzovnoj kotaciji nakon četiri godine na domaćem tržištu kapitala. Tako je uz Plivu, Podravku i Viktor Lenac, Dom fond jedno od četiri hrvatska društva koja su uvrštena u najvišu (prvu) kotaciju hrvatskih burzi. Uvrštenje, rečeno je, dolazi u trenutku kada su upravo takvi vrijednosni papiri potrebni institucionalnim ulagateljima, posebice mirovinskim fondovima, bankama a također će doprinijeti daljnjem razvoju hrvatskog tržišta kapitala. Dionicama Dom fonda na Varaždinskoj se burzi trguje od svibnja 1999. godine, a danas su one među najtrgovanijim dionicama na hrvatskom tržištu kapitala, uz Plivu i Podravku. U prvih devet ovogodišnjih mjeseci promet dionicama Dom fonda iznosio je 156 milijuna kuna, a protrgovano je s 2,7 milijuna dionica. Na dan 30. rujna ove godine imovina Dom fonda vrijedna je više od 1,09 milijardi kuna. U dioničkom portfelju Dom fonda nalaze se dionice vodećih hrvatskih tvrtki, poput Riviere Holdinga, Podravke, Plive, JANAF-a, Karlovačke pivovare, Zagrebačke pivovare, Leda i Istraturista. Daljnja strategija ulaganja, istaknuli su predstavnici fonda, usmjerena je na agresivnije pozicioniranje u turistički sektor te u ulaganje u nekretnine. 16. Održana on-line dražba Zagrebačke burze Na Zagrebačkoj burzi u četvrtak je održana on-line dražba za tvrtke u kojima država, odnosno Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) ima dionice ili udjele, na kojoj je bio ponuđen samo jedan vlasnički paket. Za 109 dionica zagrebačke tvrtke Zavod za fotogrametriju d.d. postignuta je cijena od 41.542,35 kuna, odnosno 5.573,08 eura, a transakciju za kupca provela je brokerska kuća ZB Brokeri. 17. Završeno savjetovanje ekonomista u Opatiji Brži gospodarski rast u Hrvatskoj je moguć prije, i bez članstva u EU, a makroekonomski eksperimenti mogu taj proces samo usporiti, kazao je u petak na savjetovanju hrvatskih ekonomista u Opatiji Borislav Škegro, bivši ministar financija, sada direktor za razvoj varaždinskog Varteksa. Savjetovanje Hrvatskog društva ekonomista, održano pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Stjepana Mesića, završilo je danas s trodnevnim radom tijekom kojeg je o aktualnostima hrvatske ekonomije raspravljalo oko 400 stručnjaka. Po riječima organizatora, zaključci sa skupa bit će predstavljeni javnosti sljedećeg tjedna u Zagrebu. Govoreći o ograničenjima bržem gospodarskom rastu, Škegro je ocijenio kako je brži rast BDP-a - od oko 7 posto na godinu moguć, ali prihvaćanjem novih pravila i politike te prestankom idealiziranja EU-e i zapadnog svijeta. Po njegovom se mišljenju zemlja stalno nalazi u iščekivanju vladine strategije gospodarskog razvoja, a smatra i da je tečaj kune nerealan, da se neopravdano, raznim olakšicama i poticajima, razara porezni sustav te da je javna potrošnja prevelika. Potrebno je riješiti se zabluda o kvalificiranoj domaćoj radnoj snazi te važnosti inozemnih ulaganja, drži Škegro. Samo privatni poduzetnici, motivirani ostvarenjem profita, mogu pokrenuti brži gospodarski rast, rekao je te dodao da je o njima neopravdano u javnosti stvorena negativna slika. U svim "tajkunskim" tvrtkama bilo je samo oko 1 posto od ukupnog broja zaposlenih, a najveća su poduzeća uspješno privatizirana ili su ostala u državnom vlasništvu, kazao je. Dodao je da se suradnja s Haagom stalno povezuje s približavanjem EU, da Hrvatska od osnutka tog suda jest pod sankcijama te da je riječ o političkom sudu. Taj problem mora se što skorije riješiti, rekao je Škegro. Govoreći o ekonomskim odnosima BiH i Hrvatske bivši veleposlanik BiH u Hrvatskoj Hasan Muratović rekao je da je Hrvatska najveći trgovinski partner te zemlje te da je BiH među manjim brojem zemlja s kojim Hrvatska ima pozitivnu bilancu trgovinske razmjene. Muratović je naveo da je od 13 prepreka za poboljšanje odnosa dvaju zemalja iz 1999. posve ili djelomično otklonjena većina te da još nije riješen dio imovinsko-pravnih odnosa. Suradnja dviju zemalja odvija se u uvjetima asimetričnog ugovora o slobodnoj trgovini, nedovoljne kontrole granica, privatizacije, reformi i obnove, kazao je. Po njegovim riječima primjena ugovora o slobodnoj trgovini rezultirala je povećanjem izvoza iz BiH za 60, a izvoza iz Hrvatske u BiH za 17 posto. Dodao je da bosanskohercegovački izvoz ima veći rast od uvoza te da su u BiH najveći inozemni ulagači Kuvajt, Hrvatska, Austrija i Njemačka. S više suradnje BiH i Hrvatska mogle bi sljedeće godine ostvariti milijardu dolara trgovinske razmjene, zaključio je Muratović. Prof. Darko Tipurić s zagrebačkog Ekonomskog fakulteta govorio je o svjetskim strateškim savezima koji mijenjaju industrijske strukture. Do 2005. godine 30 posto svjetskih prihoda bit će ostvareno u okvirima takvih saveza, rekao je pojasnivši da primjerice oko 70 nacionalnih svjetskih avio kompanija tvore tri strateška saveza. Ravnatelj HAGENE Dragan Kovačević naglasio je da je imovina mirovinskih fondova u Hrvatskoj sve veća. Gotovo 90 posto domaće aktive mirovinskih fondova ulaže se u državne obveznice, kazao je napomenuvši da bi tu štednju trebalo preusmjeriti u drugačija ulaganja, primjerice na tržištu vrijednosnih papira. 18. 3. OECD-ov okrugli stol o korporativnom upravljanju Zagrebačka burza bit će domaćin i suorganizator trećeg OECD-ova okruglog stola o korporativnom upravljanju za jugoistočnu Europu "South East Europe Corporate Governance Roundtable", koji će se 21. i 22. studenoga održati u zagrebačkom hotelu Palace. Kako su danas izvijestili sa Zagrebačke burze, takvi se okrugli stolovi održavaju dva puta godišnje i okupljaju regionalne regulatore, tržišne sudionike u pojedinim regijama, kao i međunarodne stručnjake iz zemalja OECD-a i međunarodnih organizacija. Glavni cilj im je poticati bolje korporativno upravljanje u zemljama u razvoju i tranzicijskim gospodarstvima te dijalog između privatnog i javnog sektora zasnovanog na OECD-ovim principima korporativnog upravljanja. Zagrebački, OECD-ov okrugli stol, posebnu će pažnju usredotočiti na odgovornosti uprava, nadzornih odbora i ulozi vlasnika u korporativnom upravljanju, a glavni organizatori su Zagrebačka burza i OECD uz potporu Svjetske banke. Očekuje se stotinjak sudionika iz javnog, privatnog sektora i akademskih krugova, uključujući oko pedesetak sudionika iz drugih zemalja jugoistočne Europe, 20-30 iz OECD zemalja i međunarodnih organizacija. Sa ovog zagrebačkog skupa trebale bi proizići i OECD- ove preporuke i smjernice korporativnog upravljanja za zemlje regije. Sudionici okruglog stola i panelisti su pravni stručnjaci, predsjednici uprava korporacija, investicijskih fondova, državni dužnosnici, akademici i ostali specijalisti sa područja upravljanja. Prvi Okrugli stol o korporativnom upravljanju za jugoistočnu Europu prvi put je održan u Bukureštu 2001, a drugi u Istanbulu u svibnju 2002. 19. PBZ grupa u prvih devet mjeseci ostvarila neto dobit od 552,8 milijuna kuna Grupa Privredna banka Zagreb (PBZ) ostvarila je, po nerevidiranim podacima, u prvih devet mjeseci ove godine neto dobit od 552,8 milijuna kuna, što je porast od 11,4 posto u odnosu na prošlu godinu. Kako su u ponedjeljak objavili iz PBZ-a, po istom nerevidiranom izvješću, sama Banka je na kraju trećeg kvartala 2002. godine ostvarila neto dobit u iznosu od 471,2 milijuna kuna. Aktiva PBZ-a je u devet mjeseci, u usporedbi s krajem 2001. porasla 10,9 posto, na 30,6 milijardi kuna. Ukupni depoziti PBZ-a u 2002. porasli su za 17,3 posto, dok porast ukupnih kredita iznosi 34,9 posto, objavili su iz PBZ-a. 20. Četiri nove banke u programu kreditiranja turizma "poticaj za uspjeh" Erste&Steiermarkische banka, Hypo-Alpe-Adria-banka, Raiffeisenbank i Riječka banka, temeljem Ugovora o poslovnoj suradnji potpisanog sa Ministarstvom turizma, pridružile su se Programu povoljnog kreditiranja malog obiteljskog poduzetništva u turizmu "Poticaj za uspjeh", kojega subvencionira hrvatska Vlada. Ugovor su u ponedjeljak predstavnici tih banaka potpisali u Ministarstvu turizma sa ministricom Pave Župan Rusković. Sa Hrvatskom poštanskom bankom (HPB) te Karlovačkom bankom, koje su u program "Poticaj za uspjeh" ušle početkom i sredinom studenoga, ukupno je u tom programu sada šest banaka. I pridružene četiri banke, kao i prethodne dvije, ponudile su godišnju kamatnu stopu na kredite iz Programa "Poticaj za uspjeh" od 5,95 posto, a razliku od 5 posto do toga iznosa subvencionirat će hrvatska Vlada. Naime, najviša godišnja kamatna stopa na kredite predviđena time programom je 5 posto, dok su za objekte koji će se graditi ili obnavljati na područjima od posebne državne skrbi i na otocima ti krediti beskamatni. Interes za kredite iz programa "Poticaj za uspjeh", u sklopu kojega je u tri iduće godine predviđeno povećanje smještajnih kapaciteta za oko 100 tisuća kreveta, je ogroman, kazala je ministrica Pave Župan Rusković te se već iduće godine mogu očekivati dodatni kapaciteti. To će značajno poboljšati hrvatsku turističku ponudu jer se, dodala je ministrica, zadnjih godinu dana inozemni touroperateri "tuže" na nedostatak kapaciteta u Hrvatskoj kojih je manje nego je interesa. Hrvatski turizam u zadnje dvije godine ide u dobrom smjeru i ima sigurnu poziciju na inozemnim tržištima, a tome će pridonijeti i nova kreditiranja kao i ulaganja u kvalitetu ponude, koja idu korak po korak, ali su već vidljivi pomaci, naglasila je ministrica. Župan Rusković iznijela je i podatke da je do sada za kreditiranje iz programa "Poticaj za uspjeh" ukupno zaprimljeno 67 zahtjeva, od kojih 62 u HPB-u te pet u Karlovačkoj banci te da se njihovo odobrenje očekuje do kraja ovoga mjeseca. Uz to, istaknula je i da je tijekom ove godine u 20 poslovnih banaka zaprimljeno 250 zahtjeva za razne turističke kredite, ukupne vrijednosti 370 milijuna kuna, a koje te banke dodjeljuju u suradnji sa Ministarstvom turizma i Ministarstvom za obrt, malo i srednje poduzetništvo. Skrenula je pažnju i na Internet stranice Ministarstva turizma www.mint.hr gdje se mogu pronaći sve relevantne informacije u vezi turističkih kredita kao i na besplatni info telefon 080 5353. 21. MMF upozorava na spori oporavak svjetskog gospodarstva Čelnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Horst Koehler, upozorio je da se globalno gospodarstvo nalazi u 'teškoj situaciji' te da će rast tijekom nadolazećih mjeseci biti sporiji nego se očekivalo. Govoreći na svečanosti dodjele gospodarskih nagrada u Berlinu, upravni je direktor MMF-a izjavio da je jedno od temeljnih očekivanja Fonda da će do oporavka doći u nadolazećim mjesecima. No, kako je istaknuo, gospodarski rast i nadalje pogađa 'raširena neizvjesnost'. U rujnu, MMF je objavio kako očekuje da će svjetsko gospodarstvo ove godine ostvariti rast od 2,8 posto, ali je snizio svoje procjene za 2003. s ranije očekivanih četiri na 3,7 posto. "Osnovno stajalište MMF-a ostaje da u idućim mjesecima možemo očekivati dobar razvoj događaja, ali sporiji nego što smo se nadali prije nekoliko tjedana, uz opasnost od mogućeg daljnjeg usporavanja," kazao je Koehler. Mogućnost rata u Iraku slabi povjerenje potrošača i poduzetnika u nizu zemalja, a također je potaknula rast cijena nafte. Nadalje, MMF je nedavno upozorio na opasnost novih šteta po gospodarstvo uslijed nastavka nestabilnosti na svjetskim tržištima dionica, iako je nekoliko posljednjih tjedana proteklo relativno mirno. Što se tiče najvećeg svjetskog gospodarstva - Sjedinjenih Država, po Koehlerovim riječima, ono je dovoljno snažno da izbjegne drugu recesiju, nakon krize koja ga je zahvatila prošle godine. Nasuprot tomu, što se Europske unije tiče, izjavio je kako podržava planove produženja krajnjeg roka za uravnoteženje proračuna zemalja članica eurozone do 2006. no da one ne bi smjele premašivati gornju granicu proračunskog manjka propisanu Paktom o stabilnosti od 3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Istakao je i da su Njemačkoj hitno potrebne gospodarske reforme, ukazavši posebice, među ostalim, na reforme tržišta rada. Bez takvih reformi, kako je rekao, slabašna se stopa njemačkog gospodarskog rasta neće poboljšati. 22. Statistika U listopadu 375 tisuća nezaposlenih - Potkraj listopada u Hrvatskom je zavodu za zapošljavanje bilo evidentirano 374.968 nezaposlenih, što je za 827 osoba ili 0,2 posto manje nego u mjesecu prije, a za 8,5 tisuća osoba ili 2,2 posto manje nego u prošlogodišnjem listopadu. Priliv u registriranu nezaposlenost u listopadu ove godine bio je nešto manji od odliva iz nezaposlenosti. U evidenciju nezaposlenih prijavilo se 21.421 osoba, 33,6 posto manje nego istog mjeseca lani. od toga je njih 17 tisuća (ili 79,3 posto) imalo prethodno radno iskustvo, najveći broj u djelatnostima hotela i restorana (4,7 tisuće ili 27,7 posto), trgovine na veliko i malo (3,3 tisuće ili 19,5 posto) i prerađivačke industrije (2,6 tisuća ili 15,3 posto). U Zavodu također napominju da je oko 71 posto novoprijavljenih došlo na evidenciju iz zaposlenosti, a čak više od 69 posto dolazi direktno iz radnog odnosa, najčešće zbog isteka rada na određeno vrijeme. Ukupan je pak odliv iz evidencije, po podacima iz Mjesečnog statističkog biltena HZZ-a, u listopadu iznosio 22.248 osoba, od čega se 11.226 zaposlilo (28,8 posto manje nego istog mjeseca lani), a 11.022 osobe su brisane iz evidencije iz ostalih razloga, kao što su neredovito javljanje, umirovljenje, odlazak na odsluženje vojnog roka i sl. Brisanih iz evidencije bilo je 14,3 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Što se pak tiče zaposlenih osoba, većina ih se zaposlila na određeno vrijeme - njih 9,2 tisuće ili 81,9 posto. Gledano po djelatnostima, najveći se broj zaposlio u prerađivačkoj industriji (2,4 tisuće ili 21,7 posto), trgovini na veliko i malo (2,5 tisuća ili 21,9 posto) i građevinarstvu (1,2 tisuće ili 10,7 posto). Tijekom listopada Zavodu je prijavljeno ukupno 9,7 tisuća slobodnih radnih mjesta, što je 52,7 posto manje nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Ovakav pad prijavljenih slobodnih radnih mjesta, pojašnjavaju iz HZZ-a, uslijedio je nakon izmjena zakonskih odredbi po kojima poslodavci više nemaju zakonsku obvezu prijavljivanja potreba za radnicima, pa se ovakav trend može i dalje očekivati. Gledano po županijama, u listopadu ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, evidentirana je nezaposlenost povećana u osam županija, a smanjenja u njih 13. Najveći porast evidentirane nezaposlenosti zabilježen je u Osječko-baranjskoj (6,8 posto) i Sisačko- moslavačkoj županiji (4,4 posto). Najveći je pak pad evidentirane nezaposlenosti u tom vremenu ostvaren u Istarskoj (25,8 posto) te Primorsko-goranskoj županiji i Gradu Zagrebu (9,6 posto). U odnosu na prethodni mjesec u listopadu je nezaposlenost povećana u osam županija, i to pretežno priobalnih, što je uzrokovano sezonskim efektom. U hrvatskoj zaposleno 43,1 posto radno sposobnog stanovništva - Po podacima Ankete o radnoj snazi za prvo polugodište ove godine u Hrvatskoj je bilo 1.521.000 zaposlenih, što je 43,1 posto radno sposobnog stanovništva. Podaci o strukturi zaposlenih prema položaju u zaposlenju pokazuju da je udio zaposlenika i dalje najveći i iznosi 1.154.000 osoba ili 75,9 posto, samozaposlenih u Hrvatskoj ima 294.000 ili 19,4 posto, a 72.000 ili 4,7 posto je pomažućih članova od kojih najveći dio radi u poljoprivredi. Po podacima Ankete koju je proveo Državni zavod za statistiku, struktura zaposlenih osoba po sektorima djelatnosti u prvom polugodištu ove godine pokazuje da više od polovice zaposlenih osoba (54,6 posto) radi u uslužnim djelatnostima, 29,8 posto u nepoljoprivrednim, te 15,8 posto u poljoprivrednim djelatnostima. Više od polovine ukupnog broja zaposlenih osoba u Hrvatskoj radi u četiri najčešća roda zanimanja: inženjeri, tehničari i srodna zanimanja (14,4 posto), uslužna i trgovačka zanimanja (13,6 posto), poljoprivredna i srodna zanimanja (13,4 posto) i zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (12,8 posto). Pritom oko 53 posto žena radi u tri najčešća zanimanja - 19,7 posto su uredske i šalterske službenice, 17,5 posto radi u uslužnim i trgovačkim zanimanjima i 16,3 posto su inženjeri i tehničari. Muškarci pak najčešće obavljaju poslove obrta i pojedinačne proizvodnje (20,4 posto), slijede rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljači proizvoda (14,3 posto), inženjeri i tehničari (12,9 posto) te poljoprivredna i srodna zanimanja (12,8 posto). Broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama smanjen 0,1 posto - U rujnu ove godine u Hrvatskoj je u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija bilo zaposleno 235.339 osoba, što je 2.266 osoba ili 0,1 posto manje nego u prethodnom mjesecu, objavio je Državni zavod za statistiku. Pad broja zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u rujnu uslijedio je nakon 0,4 postotnog povećanja u kolovozu u odnosu na srpanj. Uspoređujući broj zaposlenih prema područjima djelatnosti sa podacima za kolovoz, u rujnu je najveće smanjenje, od 12,5 posto, zabilježeno u javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju. U hotelima i restoranima zaposlenih je bilo 5,6 posto manje, a u ribarstvu 1,6 posto. U trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo u rujnu je bio zaposlenih najveći broj djelatnika - njih 49.457 ili 255 manje nego u kolovozu. Istodobno, najveći porast broja zaposlenih zabilježen je u rudarstvu i vađenju i iznosio je 9,7 posto. No, njihov e broj dosegnuo razinu od tek 102 radnika. Slijedi obrazovanje s 3,2 posto više djelatnika te građevinarstvo, u kojem je zaposlenih bilo 1,2 posto više nego u kolovozu. U obrtima i djelatnostima slobodnih profesija koje spadaju pod prerađivačku industriju, a u kojima je u rujnu bilo zaposleno 38.930 radnika, ostvaren je porast od tek 0,29 posto. Na razini iz kolovoza ostali su zaposleni u prijevozu, skladištenju i vezama te u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi. Promatrano prema županijama, najveći je porast broja zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija zabilježen u Koprivničko-križevačkoj (2,3 posto), Sisačko-moslavačkoj (1,6) i Virovitičko-podravskoj županiji (1,5 posto). U Šibensko-kninskoj županiji, pak, u rujnu je zabilježen najveći pad broja zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija i iznosio je 5,1 posto. Slijede Zadarska (4,9 posto manje) i Ličko-senjska (4,7 posto) županija, dok je u Karlovačkoj županiji broj zaposlenih u odnosu na kolovoz stagnirao. Neznatni porast broja zaposlenih, od svega 65, zabilježen je u Gradu Zagrebu u kojem je u rujnu bio zaposlen najveći dio radnika u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija, odnosno ukupno 45.285. Industrijska proizvodnja u listopadu povećana 9,3 posto - Ukupna industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je u listopadu ove godine u odnosu na listopad 2001. godine bila veća za 9,3 posto, dok je u prvih deset ovogodišnjih mjeseci u usporedbi s istim lanjskim razdobljem porast industrijske proizvodnje iznosio 4,6 posto. U usporedbi pak s prosječnom mjesečnom proizvodnjom u 2001. industrijska proizvodnja u ovogodišnjem je listopadu veća za 15,9 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. U listopadu je na godišnjoj razini (u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec) industrijska proizvodnja u rudarstvu i vađenju povećana za 18,3 posto. U prerađivačkoj industriji, na koju se odnosi 83,33 posto ukupne hrvatske industrijske proizvodnje, povećanje proizvodnje iznosi 8 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom 12,2 posto. Promatrano prema glavnim industrijskim grupacijama, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju u desetom je mjesecu ove godine, u odnosu na isti mjesec lani, porasla za najvećih 22,6 posto. Proizvodnja intermedijarnih proizvoda osim energije istodobno je bila veća za 15,5 posto, energije za 13,5 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 4,2, a kapitalnih proizvoda za najmanjih 1,3 posto. Usporedba proizvodnje u razdoblju od siječnja do listopada ove godine s istim prošlogodišnjim razdobljem pokazuje da je proizvodnja u rudarstvu i vađenju veća za 16,4 posto, u prerađivačkoj industriji za 4,1 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za 3 posto. Za isto je razdoblje, gledano po glavnim industrijskim grupacijama, proizvodnja energije povećana za 2,5 posto, intermedijarnih proizvoda za 6,5 posto, kapitalnih proizvoda za 5 posto, dok je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju porasla za 1,5 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 4,1 posto. Iz Zavoda napominju kako indeksi razina ovdje nisu svedeni na isti broj dana. Ovogodišnji listopad ima jedan radni dan manje od listopada 2001., što na indekse mjesečnih razina utječe oko 2,5 posto, a na kumulativnu razinu oko 0,3 posto.