US-IQ-EU-INTEGRACIJE-Vlada-Organizacije/savezi-Politika VOA 21. XI. budućnost NATO-a ovisit će o angažmanu u protuterorističkom ratu GLAS AMERIKE - VOA21. XI. 2002.'Budućnost NATO-a ovisit će o njegovom angažmanu u ratu protiv
terorizma'. Prilog Jele Jevremović.U Pragu je u tijeku dvodnevna konferencija Preobražaj NATO saveza u organizaciji instituta Aspen, nevladine organizacije za jačanje transatlantskih veza. Među sudionicima skupa su glavni tajnik NATO saveza George Robertson, bivša američka državna tajnica Madeleine Albright, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost Zbigniew Brzezinski, predsjednik Češke Vaclav Havel, bivši premijer Švedske, Carl Bilt i mnogi drugi. Povodom održavanja tog skupa i samog summita NATO saveza u Pragu, razgovarali smo s direktorom Instituta Aspen Jeffreyem Gedminom.Prema riječima našeg sugovornika, summit NATO saveza u Pragu je vjerojatno najvažniji summit u zadnjih nekoliko desetljeća, s obzirom da se donosi odluka o velikom proširenju saveza, te da se raspravlja o daljnjoj ulozi NATO-a, upravo u razdoblju nakon terorističkih napada na Sjedinjene Države. Također će se razgovarati o kapacitetima pojedinih članica i njihovom doprinosu Sjevernoatlantskom savezu. Kriteriji za prijem sedam novih članica razlikuju se od prethodnih,
GLAS AMERIKE - VOA
21. XI. 2002.
'Budućnost NATO-a ovisit će o njegovom angažmanu u ratu protiv
terorizma'. Prilog Jele Jevremović.
U Pragu je u tijeku dvodnevna konferencija Preobražaj NATO saveza u
organizaciji instituta Aspen, nevladine organizacije za jačanje
transatlantskih veza. Među sudionicima skupa su glavni tajnik NATO
saveza George Robertson, bivša američka državna tajnica Madeleine
Albright, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost Zbigniew
Brzezinski, predsjednik Češke Vaclav Havel, bivši premijer
Švedske, Carl Bilt i mnogi drugi. Povodom održavanja tog skupa i
samog summita NATO saveza u Pragu, razgovarali smo s direktorom
Instituta Aspen Jeffreyem Gedminom.
Prema riječima našeg sugovornika, summit NATO saveza u Pragu je
vjerojatno najvažniji summit u zadnjih nekoliko desetljeća, s
obzirom da se donosi odluka o velikom proširenju saveza, te da se
raspravlja o daljnjoj ulozi NATO-a, upravo u razdoblju nakon
terorističkih napada na Sjedinjene Države. Također će se
razgovarati o kapacitetima pojedinih članica i njihovom doprinosu
Sjevernoatlantskom savezu.
Kriteriji za prijem sedam novih članica razlikuju se od prethodnih,
kada je naglasak bio na demokratizaciji i reformi u zemljama
postkomunističke Istočne Europe. Kao i prilikom prijema Češke,
Mađarske i Poljske, kaže Jeffrey Gedmin, poziv za učlanjenje je
rezultat političke odluke. Rumunjska i Bugarska će biti primljene
uglavnom zbog svog strateškog položaja.
= Sada se u još većoj mjeri radi o političkoj odluci, jer se
očigledno ima u vidu nova vrsta prijetnje koja dolazi iz određenog
dijela svijeta, a to su Srednji istok, Perzijski zaljev i središnja
Azija. Znamo da postoje ćelije u Sjedinjenim Državama i širom
Europe. Kad govorite o prijetnji ekstremističkog islama i
pogledate na mapu, više nije aktualna crta koja je razdvajala
zapadni od ostalog svijeta u vrijeme hladnog rata. Pojavio se novi
strateški centar u svijetu. Svakako, geografski položaj imat će
presudni utjecaj, ali to nije jedini kriterij. Položaj zemalja kao
što su Rumunjska i Bugarska igrao je važnu ulogu i ranije, a sada
posebice, kaže gospodin Gedmin.
Upitan hoće li NATO savez igrati ulogu u mogućoj vojnoj akciji
protiv Iraka, Jeffrey Gedmin kaže da to nije izvjesno, jer NATO,
sastavljen od 19 članica donosi odluke na temelju konsenzusa.
Međutim, kapaciteti NATO saveza bi mogli odigrati ulogu u takvoj
akciji.
= Sredstava i kapaciteti NATO saveza, kao i baze koje Sjedinjene
Države imaju u zemljama članicama, očigledno bi igrali ulogu u
eventualnom napadu. Ali još uvijek se ne zna što će se dogoditi.
Organizacija NATO saveza se zasniva na konsenzusu i Sjedinjene
Države mogu imati vodeću ulogu, ali ne mogu diktirati. Moramo
saslušati što druge članice saveza imaju za reći u razdoblju pred
moguću akciju protiv Iraka, ističe naš sugovornik.
Jeffrey Gedmin naglašava da novoprimljene članice NATO saveza uz
prava stječu i obveze.
= Demokratske zemlje imaju obavezu da se odazovu pozivu da
sudjeluju u ratu protiv terorizma, kaže Gedmin koji je podsjetio da
je slična situacija postojala i prilikom prijema prvih
istočnoeuropskih zemalja u NATO.
= Prilikom posljednjeg proširenja, kada su primljene Poljska,
Češka i Mađarska imali smo sukob, odnosno intervenciju na Kosovu.
Čelnici tih zemalja su svojim sugrađanima objašnjavali da ulazak u
NATO predstavlja pitanje sigurnosti zemlje, ali da to članstvo
iziskuje i određene obveze i rizike te vrlo realne troškove, rekao
je.
Ukoliko NATO savez ne bude pokazao spremnost da se transformira u
organizaciju koja će pomoći Sjedinjenim Državama da se brani od
nove opasnosti globalnog terorizma, američki Kongres koji odobrava
sredstva očigledno će izgubiti interes za savez, kaže naš
sugovornik:
= Dolazimo na vrlo važno pitanje, pitanje globalne prijetnje. Za
vrijeme hladnog rata postojala je zajednička prijetnja, koje sada
mislim da više nema. No današnje je pitanje vidimo li današnju
zajedničku prijetnju na isti način. Nastojat ćemo nadići jaz u
mišljenjima. Ali ukoliko Europljani ne žele da NATO bude uključen u
borbu protiv terorizma na način na koji to žele Sjedinjene Države,
američki interes za Sjevernoatlantski savez bit će sve manji.
Dvodnevna konferencija u institutu Aspen trebala bi pružiti
priliku bivšim visokim američkim i europskim dužnosnicima, kao i
pozvanim analitičarima i komentatorima, da razmotre upravo to
pitanje, rekao je u zaključku našeg razgovora izvršni direktor
Instituta Aspen.
(VOA)