BROJ ZAPOSLENIH U OBRTU I SLOBODNIM PROFESIJAMA SMANJEN 0,1 POSTO BROJ ZAPOSLENIH U OBRTU I SLOBODNIM PROFESIJAMA SMANJEN 0,1 POSTO U rujnu ove godine u Hrvatskoj je u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija bilo zaposleno 235.339
osoba, što je 2.266 osoba ili 0,1 posto manje nego u prethodnom mjesecu, objavio je Državni zavod za statistiku. Pad broja zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u rujnu uslijedio je nakon 0,4 postotnog povećanja u kolovozu u odnosu na srpanj. Uspoređujući broj zaposlenih prema područjima djelatnosti sa podacima za kolovoz, u rujnu je najveće smanjenje, od 12,5 posto, zabilježeno u javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju. U hotelima i restoranima zaposlenih je bilo 5,6 posto manje, a u ribarstvu 1,6 posto. U trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo u rujnu je bio zaposlenih najveći broj djelatnika - njih 49.457 ili 255 manje nego u kolovozu. Istodobno, najveći porast broja zaposlenih zabilježen je u rudarstvu i vađenju i iznosio je 9,7 posto. No, njihov e broj dosegnuo razinu od tek 102 radnika. Slijedi obrazovanje s 3,2 posto više djelatnika te građevinarstvo, u kojem je zaposlenih bilo 1,2 posto više nego u kolovozu. U obrtima i djelatnostima slobodnih profesija koje spadaju pod prerađivačku industriju, a u kojima je u rujnu bilo zaposleno 38.930 radnika, ostvaren je porast od tek 0,29
BROJ ZAPOSLENIH U OBRTU I SLOBODNIM PROFESIJAMA SMANJEN 0,1 POSTO
U rujnu ove godine u Hrvatskoj je u obrtu i djelatnostima slobodnih
profesija bilo zaposleno 235.339 osoba, što je 2.266 osoba ili 0,1
posto manje nego u prethodnom mjesecu, objavio je Državni zavod za
statistiku. Pad broja zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih
profesija u rujnu uslijedio je nakon 0,4 postotnog povećanja u
kolovozu u odnosu na srpanj. Uspoređujući broj zaposlenih prema
područjima djelatnosti sa podacima za kolovoz, u rujnu je najveće
smanjenje, od 12,5 posto, zabilježeno u javnoj upravi i obrani te
obveznom socijalnom osiguranju. U hotelima i restoranima
zaposlenih je bilo 5,6 posto manje, a u ribarstvu 1,6 posto. U
trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikala te
predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo u rujnu je bio zaposlenih
najveći broj djelatnika - njih 49.457 ili 255 manje nego u kolovozu.
Istodobno, najveći porast broja zaposlenih zabilježen je u
rudarstvu i vađenju i iznosio je 9,7 posto. No, njihov e broj
dosegnuo razinu od tek 102 radnika. Slijedi obrazovanje s 3,2 posto
više djelatnika te građevinarstvo, u kojem je zaposlenih bilo 1,2
posto više nego u kolovozu. U obrtima i djelatnostima slobodnih
profesija koje spadaju pod prerađivačku industriju, a u kojima je u
rujnu bilo zaposleno 38.930 radnika, ostvaren je porast od tek 0,29
posto. Na razini iz kolovoza ostali su zaposleni u prijevozu,
skladištenju i vezama te u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi.
Promatrano prema županijama, najveći je porast broja zaposlenih u
obrtu i djelatnostima slobodnih profesija zabilježen u
Koprivničko-križevačkoj (2,3 posto), Sisačko-moslavačkoj (1,6) i
Virovitičko-podravskoj županiji (1,5 posto). U Šibensko-kninskoj
županiji, pak, u rujnu je zabilježen najveći pad broja zaposlenih u
obrtu i djelatnostima slobodnih profesija i iznosio je 5,1 posto.
Slijede Zadarska (4,9 posto manje) i Ličko-senjska (4,7 posto)
županija, dok je u Karlovačkoj županiji broj zaposlenih u odnosu na
kolovoz stagnirao. Neznatni porast broja zaposlenih, od svega 65,
zabilježen je u Gradu Zagrebu u kojem je u rujnu bio zaposlen
najveći dio radnika u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija,
odnosno ukupno 45.285.