FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SKV: SVIJET U 12.30 SATI

ZAGREB, 21. studenoga (Hina)PRAG - Sjeveroatlantski savez pozvao je u četvrtak u Pragu u svoje članstvo 7 zemalja istočne i srednje Europe. Pozivam Sjevernoatlantsko vijeće da danas u Pragu pozove na početak pregovora o pristupu slijedeće zemlje: Bugarsku, Estoniju, Latviju, Litvu, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju", rekao je otvarajući summit glavni tajnik NATO-a Georges Robertson. Robertsonov poziv aklamacijom su prihvatili 19 šefova država i vlada zemalja NATO-a. Ovo proširenje "neće biti posljednje", istaknuo je Robertson. NATO je osnovan 1949. godine kada je imao 12 zemalja, 1952. priključili su mu se Grčka i Turska, 1955. zapadna Njemačka, 1982. Španjolska, te 1999. Mađarska, Poljska i Češka.PRAG - Šefovi država i vlada 19 zemalja članica Sjeveroatlantskog saveza pozdravili su u četvrtak u Pragu odluku da se u NATO pozove sedam zemalja istočne i srednje Europe. "Sjedinjene Države vrlo su zadovoljne današnjom odlukom", rekao je u kratkom govoru američki predsjednik George Bush. Britanski premijer Tony Blair rekao je da je poziv novim članicama veliki korak u jačanju demokracije "jer NATO nije samo vojni savez". Njemački kancelar Gerhard Schroeder rekao je da je potrebno istaknuti i mogućnost ulaska u NATO "Albanije, Makedonije i Hrvatske", odnosno onih zemalja koje su
ZAGREB, 21. studenoga (Hina) PRAG - Sjeveroatlantski savez pozvao je u četvrtak u Pragu u svoje članstvo 7 zemalja istočne i srednje Europe. Pozivam Sjevernoatlantsko vijeće da danas u Pragu pozove na početak pregovora o pristupu slijedeće zemlje: Bugarsku, Estoniju, Latviju, Litvu, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju", rekao je otvarajući summit glavni tajnik NATO-a Georges Robertson. Robertsonov poziv aklamacijom su prihvatili 19 šefova država i vlada zemalja NATO-a. Ovo proširenje "neće biti posljednje", istaknuo je Robertson. NATO je osnovan 1949. godine kada je imao 12 zemalja, 1952. priključili su mu se Grčka i Turska, 1955. zapadna Njemačka, 1982. Španjolska, te 1999. Mađarska, Poljska i Češka. PRAG - Šefovi država i vlada 19 zemalja članica Sjeveroatlantskog saveza pozdravili su u četvrtak u Pragu odluku da se u NATO pozove sedam zemalja istočne i srednje Europe. "Sjedinjene Države vrlo su zadovoljne današnjom odlukom", rekao je u kratkom govoru američki predsjednik George Bush. Britanski premijer Tony Blair rekao je da je poziv novim članicama veliki korak u jačanju demokracije "jer NATO nije samo vojni savez". Njemački kancelar Gerhard Schroeder rekao je da je potrebno istaknuti i mogućnost ulaska u NATO "Albanije, Makedonije i Hrvatske", odnosno onih zemalja koje su jedine ostale izvan Saveza od 10 članica Vilniuske skupine. PRAG - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić koji je u četvrtak ujutro doputovao u Prag, gdje se održava summit NATO-a, sastao se sa svojim makedonskim i albanskim kolegom s kojima bi trebao razgovarati o jačanju suradnje nakon što su ostale zemlje Vilniuske skupine pozvane u članstvo NATO-a. Očekuje se da će Mesić i Boris Trajkovski i Alfred Moisiu pozdraviti poziv koji je tijekom jutra glavni tajnik NATO-a Georges Robertson uputio Bugarskoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Rumunjskoj, Slovačkoj i Sloveniji kao i politiku otvorenih vrata koju su potvrdili čelnici 19 zemalja NATO-a. Hrvatski, makedonski i albanski čelnik također bi trebali razgovarati o jačanju suradnje, uključujući i u približavanju Euroatlantskim integracijama. ZAGREB) - Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan otputovao je u četvrtak ujutro iz Zagreba, nakon što se u srijedu susreo s najvišim predstavnicima hrvatske vlasti, te održao govor u Hrvatskom saboru. To je bio prvi posjet Kofija Annana Hrvatskoj u svojstvu glavnog tajnika UN-a, iako je u Hrvatskoj boravio nekoliko mjeseci potkraj 1995. Annan je sa svojim domaćinom, predsjednikom Stjepanom Mesićem razgovarao o problemima današnjeg svijeta, poput prijetnje globalnog terorizma i potrebe poticanja globalnog razvoja, kao i o situaciji u Hrvatskoj i regiji. ZAGREB - Umirovljeni admiral Hrvatske vojske Davor Domazet Lošo stigao je u četvrtak ujutro u ured Haškog suda u Zagrebu gdje je počeo treći dan njegova ispitivanja u svojstvu osumnjičenika, kako se pretpostavlja, za akcije Bljesak, Oluja i Medački džep te njegovoj ulozi u njima. Očekuje se da bi admiral Domazet, koji je u pratnji odvjetnika Branka Šerića, trebao odgovarati na pitanja haških istražitelja o vojno-redarstvenim akcija Bljesak i Oluja budući da o njima u prva dva dana ispitivanja nije bilo riječi. Domazetu je Haški sud uputio poziv za saslušanje kao osumnjičenika u svojstvu načelnika Obavještajne službe Oružanih snaga RH od 1991. do 1997. DEN HAAG - Obrana bivšeg zapovjednika Operativne zone Središnja Bosna Tihomira Blaškića drži da je, ukoliko žalbeno vijeće nije pripravno donijeti oslobađajuću presudu, ponavljanje čitavog postupka pred izmijenjenim prvostupanjskim vijećem jedini prihvatljivi ishod, kazao je u četvrtak u Haagu prije sjednice Žalbenog vijeća njegov branitelj Anto Nobilo. Na sjednici će i obrana i tužiteljstvo iznijeti mišljenje o tome opravdavaju li novi dokazi, koje je podnijela Blaškićeva obrana pokretanje novog suđenja za neke ili sve točke optužnice. Kada će vijeće donijeti odluku još nije poznato. DEN HAAG - Obrana bivšeg zapovjednika viteške brigade Marija Čerkeza zatražila je od Haškog suda pristup svim relevantnim informacijama koje će se pojaviti na sjednici žalbenog vijeća u predmetu "Blaškić", objavio je Sud. Čerkezovi odvjetnici Božo Kovačić i Goran Mikuličić, koji su u Haagu u povodu sjednice Žalbenog vijeća u predmetu "Blaškić", smatraju da bi ti dokazi mogli biti od "materijalne pomoći" u Čerkezovom žalbenom postupku. Čerkez je, naime, bio neposredno podređen Blaškiću. Prvostupanjsko vijeće osudilo je prošle godine Čerkeza na 15 godina zatvora zbog zločina počinjenih na području Viteza i od tada traje žalbeni postupak. ZAGREB - Međunarodna zajednica u četvrtak je oštro osudila najnoviji teroristički napad u Jeruzalemu u kojem je poginulo najmanje 11 a ranjeno više od 40 osoba. Američki predsjednik George W. Bush i britanski premijer Tony Blair, koji se nalazi na summitu NATO-a u Pragu, osudili su palestinski samoubilački napad u Jeruzalemu, a to je učinio i Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana, te službena Moskva i Berlin. Palestinska samouprava Jasera Arafata također je osudio najnoviju samoubilačku akciju. Glasnogovornik izraelskog premijera Ariela Sharona kazao je nakon napada da će Izrael "brzo odgovoriti" na taj teroristički napad. MOSKVA - Rusiji ne prijeti proširenje NATO-a nego zemlje juga koje promiču terorizam i drogu, izjavio je u četvrtak ruski parlamentarni zastupnik, blizak ruskom predsjedniku, Dimitrij Rogozin. "Danas za nas realni problemi dolaze s juga. Odatle dolazi prijetnja za našu sigurnost. Ne samo oružana prijetnja terorista, nego i trgovina drogom, krijumčarenje", , rekao je Rogozin, predsjednik povjerenstva za vanjske poslove donjeg doma ruskog parlamenta u intervjuu objavljenom u dnevniku "Rosiskaja Gazeta". On je pritom pozdravio američku nazočnost u srednjoj Aziji. ISLAMBAD - Pakistanska Nacionalna skupština izabrala je Mira Zafarulaha Kana Džamalija iz pakistanske pro-vojne stranke Muslimanska liga za prvog civilnog premijera od državnog udara izvedenog 1999. godine. Džamali je osvojio 172 glasova i tako pobijedio kandidate islamističkog saveza i liberalne stranke. Na pakistanskim izborima 10. listopada niti jedna stranka nije dobila većinu, potrebnu za osnivanje vlade. PRAG - Britanski premijer Tony Blair u četvrtak je u Pragu izjavio kako među članicama NATO-a postoji jednoglasnost u potrebi da se Irak razoruža. Blair, koji je to novinarima rekao nakon sastanka s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushom, i dalje podržava američko stajalište da se Irak treba razoružati ili suočiti s ozbiljnim posljedicama. Kako je Blair istaknuo, "ako Sadam Husein ne bude surađivao tada će biti razoružan silom. A to će biti jasna volja međunarodne zajednice". KUVAJT - Nepoznati napadači ranili su iz vatrenog oružja dvojicu američkih vojnika u četvrtak u Kuvajtu, priopćila je američka vojska. Riječ je o posljednjem u nizu oružanih incidenata u kojima su mete napada američki vojnici koji se nalaze u Kuvajtu. Glasnogovornik je rekao da su vojnici napadnuti dok su putovali između vojne baze Camp Doha u sjevernom predgrađu glavnog grada Kuvajta i baze Arifjan na jugu zemlje. MADRID - Španjolski zastupnici usvojili su prvi put i jednoglasno zakon kojim se osuđuje frankistički režim i daje moralno priznanje žrtvama španjolskog građanskog rata (od 1936. do 1939) i diktature generala Francisca Franca. Taj zakon, izglasan u srijedu na 27. obljetnicu smrti bivšeg diktatora, traži od španjolske vlade da odmah počne provoditi politiku ekonomske i socijalne zaštite prognanika građanskog rata koji još uvijek žive u inozemstvu. DŽAKARTA - Indonezijski otok Bali, poprište krvavog atentata 12. listopada, bit će sljedećeg mjeseca domaćin regionalne konferencije o borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma, objavilo je u četvrtak indonezijsko ministarstvo vanjskih poslova. Na tom će sastanku, koji će se održati 17. i 18. prosinca, sudjelovati 33 zemlje azijsko-pacifičke regije. Više od 190 osoba, većinom australskih terorista, ubijeno je 12. listopada u atentatu izvršenim pred jednim disko-klubom n Baliju. SAIDA, Libanon - Tijelo ubijene Amerikanke pronađeno je u četvrtak u Saidi, u južnom dijelu Libanona, objavila je libanonska policija. Ubijena Bony Witherall (31) radila je već osam godina za misiju Evangelističke crkve u Saidi. Američko veleposlanstvo u Bejrutu odbilo je komentirati ovaj incident. (Hina) nab

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙