IHT 20. XI. ZA SIGURNOST U EUROAZIJI ANGAŽIRATI OESS

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 20. XI. 2002. Za sigurnost u Euroaziji angažirati OESS "Dok slušate neke komentatore, lako je zaključiti da će širenje NATO-a, o kojem će ovoga tjedna biti odlučeno na praškom summitu, te nedavno stvoreno Vijeće NATO-a i Rusije, stvoriti potpuno novu vrstu sigurnosne organizacije 'od Vancouvera do Vladivostoka', koja uključuje SAD i većinu Europe i Euroazije. Čini se da su zaboravili da takva organizacija već postoji. Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju, OESS, američki i europski mediji rijetko spominju a američka javnost za nju gotovo da i ne zna. Pa ipak, za razliku od NATO-a, OESS ima jedinstvene sposobnosti kada je posrijedi sprječavanje sukoba i rješavanje situacija nakon sukoba. U posljednjih deset godina, OESS je pomogao okončati civilni rat u Tadžikistanu, spriječio je sukob u Makedoniji, Moldaviji i Gruziji i odigrao je glavnu ulogu u izgradnji civilnog društva u Bosni i na Kosovu nakon rata. OESS, koji je osnovan 1975. Helsinškom završnom izjavom, posebno je prikladan za provedbu mnogih američkih ciljeva. To je jedina europska sigurnosna organizacija koja uključuje Sjedinjene Države, Kanadu i Rusku Federaciju, kao punopravne članice. Ima opsežni pristup sigurnosti s naglaskom na ljudska prava i gospodarski razvoj kao i vojno-sigurnosna pitanja. Odlikuje ga brzina a mnogo je manje skup od sličnih međunarodnih organizacija. Njegova jedinstvena prednost jest učinkovita operativnost. Uz 4.000 ljudi koji sudjeluju u misijama u 19 zemalja, OESS je operacijski učinkovitiji od iti jedne druge međunarodne organizacije u Europi. Kako je zabrinutost zbog sukoba na Balkanu ustupila mjesto prevenciji sukoba na Kavkazu, u istočnoj Europi i srednjoj Aziji, pažnja OESS-a premještala se istočnije. Uz međunarodnu usredotočenost na Afganistan i stacioniranje američkih i koalicijskih snaga u Uzbekistanu, Kirgistanu i Tadžikistanu - koje su sve članice OESS-a - stabilnost u Srednjoj Aziji vjerojatno će postati važnija i za Sjedinjene Države i njene partnere iz OESS-a. U desetljeću koje je pred nama, kombinacija organiziranog zločina, vjerskog ekstremizma, gospodarskog kolapsa i terorizma stvorit će potrebu za većom ulogom OESS-a u ovoj regiji. Ne čini se da postoji neka druga organizacija koja bi bila dorasla ovoj ulozi. Kojim god putem NATO krenuo nakon širenja i stvaranja Vijeća NATO-a i Rusije, nije sposoban za onu vrstu prevencije sukoba ili izgradnju mira nakon sukoba kao što je to OESS činio u Makedoniji, Gruziji, Moldaviji i Tadžikistanu. Što sa Vijećem Europe? Niti jedna država Srednje Azije nije članica. Europska Unija mogla bi odigrati veću ulogu među državama koje nisu članice NATO-a i unutar Vijeća Europe. No EU vjerojatno nije sposoban preuzeti takvu ulogu bez sudjelovanja Sjedinjenih Država i Rusije, a da se Kanada, Švicarska i Norveška, ti važni neeuropski igrači, ni ne spominju. OESS se, međutim, dokazao učinkovitim u sprječavanju sukoba i rješavanju situacija nakon sukoba u misijama u zemljama zahvaćenima sukobom. OESS svoje međunarodno osoblje šalje u dugoročne misije, pa tako mogu shvatiti dinamiku i izgraditi odnose s lokalnim dužnosnicima. Posebice nakon napada provedenih 11. rujna, OESS bi trebao biti instrument u multilateralnim naporima sprječavanja terorizma promičući civilno društvo. To je naročito potrebno provesti u nestabilnim bivšim sovjetskim republikama u Srednjoj Aziji, na granici s Afganistanom. Da bismo se suočili s neposrednim prijetnjama kao što su terorizam i islamski ekstremizam, moramo obratiti više pažnje dugoročnim vrijednostima - demokraciji, načelu vladavine zakona, razvoju tržišnih demokracija, modernizaciji i obrazovanju. OESS, kojeg bi trebalo regrutirati za rješavanje tih problema, posebice u Srednjoj Aziji, nije dovoljno iskorišten a političari su ga gurnuli na marginu. Vrijeme je da Sjedinjene Države i njegovi saveznici ovo izmijene", piše Robert Barry, umirovljeni veleposlanik SAD-a, i čelnik misije OESS-a u Bosni i Hercegovini od 1998. do 2001.