RGR 19. XI. SREDNJOEUROPSKA INICIJATIVA I ODNOS PREMA NATO-U I EU

RADIO GLAS RUSIJE - RGR 19. XI. 2002. Petar Iskenderov: Srednjoeuropska inicijativa i njeni odnosi s NATO-om I EU-om Usvajanjem završne deklaracije u Skopju je završen dvodnevni sastanak zemalja članica Srednjoeuropske inicijative. Podsjećamo da su regionalnu međuvladinu organizaciju nazvanu Srednjoeuropska inicijativa 1989. godine oformile Austrija, Mađarska, Italija i tadašnja jedinstvena Jugoslavija s ciljem da razviju regionalnu suradnju. Danas se u redovima organizacije nalazi 17 država sa 240 milijuna stanovnika. Među njima su punopravni članovi EU-a Austrija i Italija, novi članovi NATO-a Mađarska, Poljska i Češka, te Slovačka koja se želi učlaniti u obje organizacije. Balkan predstavljaju Albanija, Bugarska, BiH, Makedonija, Rumunjska, Slovenija, Hrvatska i Jugoslavija. U djelatnosti organizacije aktivno sudjeluju članovi ZND Bjelorusija, Moldavija i Ukrajina. Program sadašnjeg sastanka u Skopju bio je bogat i raznovrstan. U okviru skupa održan je već peti po redu gospodarski forum Srednjoeuropske inicijative pod geslom investiranja u europsku suradnju. U raspravama o problemima gospodarske suradnje na ogromnom prostoru od Sredozemnog do Baltičkog mora sudjelovali su ugledni državnici suvremene Europe kao što su austrijski kancelar Wolfgang Schuessel, premijeri Mađarske i Slovačke Peter Medješi i Mikulaš Džurinda, te šef vlade Italije Silvio Berlusconi. Međutim gospodarski pregovori nisu bili glavna točka dnevnog reda foruma. Može se reći da je ta tema svojevrsni talac summita NATO-a koji počinje u Pragu 21. studenog. Na tom summitu sigurno će biti povučena crta razgraničavanja između zemalja Jugoistočne Europe koje su se dosad osjećale kao članovi jedinstvenog teritorijalnopolitičkog prostora. Za vrijeme sastanka Srednjoeuropske inicijative iz Bruxellesa je stigla neslužbena informacija koja je potvrdila da je donesena odluka da se iz liste 10 zemalja kandidata za članove NATO-a isključe Albanija, Makedonija i Hrvatska. Makedonski predsjednik Boris Trajkovski je u svom izlaganju na radiju izrazio žaljenje zbog činjenice da savez ne želi da vidjeti u svojim redovima Makedoniju. On je ocijenio rješenje nepravednim, pozivajući se na prijašnja obećanja da će vrata NATO biti otvorena za Skopje u znak zahvalnosti za potporu operacije protiv Jugoslavije 1999. godine. Slični su osjećaji i albanskih političara. Šefovi dviju država čak su se sastali u Ohridu i odlučili da zajedno s Hrvatskom odrede platformu priprema za stupanje u NATO. U nastalim uvjetima nije čudo da je glavni motiv dokumenata usvojenih na sastanku Srednjoeuropske inicijative bila ideja o nužnosti maksimalnog proširenja NATO-a i EU. Riječ je zapravo o pozivu većine zemalja regije da se pred njima širom otvore vrata spomenutih struktura. Samo ovo, prema mišljenju oko 2 tisuće izaslanika skopskoga skupa, može učvrstiti stabilnost i sigurnost u čitavoj Evropi. Poseban akcent se pritom u završnom dokumentu stavlja na ulozi EU-a. Sudionici skupa su uvjereni da se proces njenog proširenja mora nastaviti i dovesti do stvaranja jedinstvene Europe. Pa ipak logika sadašnjeg vrlo suzdržanog pristupa Europske unije prema vlastitom proširenju pokazuje da su iluzije o tome pogubne. Čak nije riječ o ozbiljnim financijskim izdacima za zemlje kandidate koje često vide u euroatlantskim strukturama samo izvor zajmova, investicija i subvencija. Očigledno je da po svom sastavu široka organizacija kao što je Srednjoeuropska inicijativa ima vlastiti bogati potencijal za suradnju. A realizacija tog potencijala zahtjeva unutrarnjepolitičku i ekonomsku stabilnost. Ako se stabilnost vrati, doći će i investicije - ova misao predstavnika Europske banke za obnovu i razvoj Henry Russela može se smatrati zadaćom sutrašnjice. Nikakvi summiti i proširenje EU-a i NATO-a neće riješiti probleme regije bez aktivnog sudjelovanja samih zemalja. (RGR)