DW 19. XI. TISAK

DEUTSCHE WELLE - DW 19. XI. 2002. Očekivanja uoči NATO summita u Pragu. Prilog Bernda Riegerta. Na predstojećem sastanku NATO saveza 21. i 22. ovog mjeseca u Pragu NATO dobiva šansu da odgovori na izazove sadašnjice, ili da postane potpuno beznačajan. NATO mora bolje nego do sada sudjelovati u borbi protiv terorizma, kao i odgovarajuće reagirati na krize u nestabilnim područjima od Kavkaza, Središnje Azije, Sjeverne Afrike, pa do Bliskog i Srednjeg istoka. Analize toga što treba sce poduzeti već su odavno poznate. U Pragu treba političku volju pretvoriti u djela. Sjedinjene Američke Države se u operaciji Trajna sloboda ne koriste NATO strukturama, budući da one nisu odgovarajuće opremljene za veće angažmane izvan područja kojeg pokrivaju zemlje članice saveza. Jaz između vojnih mogućnosti Amerikanaca i europskih saveznika - uz iznimku Britanaca i djelimice Francuza - sve se više povećava. Europljani ne raspolažu dovoljno velikim kapacitetima koji bi omogućili da se njihove postrojbe transportiraju na veće udaljenosti. Njemački Bundeswehr, kao i brojne ostale europske vojske, pati od nedostatka financija. Još su prije tri godine na posljednjem sastanku na vrhu u Washingtonu šefovi država i vlada uz veliku pompu odlučili pokrenuti takozvanu Incijativu za obrambene sposobnosti. No ta je inicijativa ostala samo na praznim riječima, što je priznao i glavni tajnik NATO-a, Lord Robertson. Dosadašnja obećanja kako će se povećati financiranje troškova obrane nisu se ostvarila. Stoga SAD uoči summita u Pragu postavlja konkretne zahtjeve svojim saveznicima. Ukoliko se uskoro ne ostvare zahtjevi za formiranjem postrojbe za intervencije s 21 tisućom vojnika, kao i za specijalizacijom unutar vojske, NATO će u vojnom smislu biti mrtav, smatraju stručnjaci. Amerikanci ističu da Europljani već do 2205. godine trbaju nabaviti bolje borbene zrakoplove, moderne avione izviđače i bolju obranu od atomskog, biološkog i kemijskog oružja. U američkim se novinama već mogu čitati komentari o tome kako se NATO srozao na klub za debate. Američkom predsjedniku Georgeu Bushu su od saveznika tijekom 'hladnog rata' bitniji bivši protivnici iz tog razdoblja. Rusija i Amerika su, ne obazirući se na neodlučne Europljane, već odavno sklopili strateški savez u borbi protiv terorizma. Stanje u transatlantskom savezu primanjem novih članica s istoka Europe neće postati ništa lakše. Sedam članica - Bugarska, Estonija, Litva i Letonija, Rumunjska, Slovačka i Slovenija - koje će u Pragu dobiti poziv za pristupanje NATO-u, u vojnom smislu ne daju nikakav doprinos. Procesi odlučivanja postat će daleko složeniji jer će ubuduće će odluke donositi ukupno 26 zemalja članica umjesto dosadašnjih 19. Prijamu novih demokratskih država međutim nema alternative jer na koncu NATO izvozi stabilnost i zajedničke vrijednosti Zapada u bivše zemlje Varšavskog pakta. Sastanak na vrhu u Pragu koji se po prvi puta održava u jednoj zemlji bivšeg istočnog bloka događat će se u potpuno drugačijem ozračju od posljednjeg sastanka u Washingtonu u travnju 1999. godine. Tada je savez obilježavao svoju 50-tu obljetnicu ujedinjen intervencijom na Kosovu. Njemački kancelar Gerhard Schroeder stajao je čvrsto uz bok tadašnjeg američkog predsjednika Billa Clintona. Danas Schroedera i Busha razdvaja duboki jaz. Schroederov položaj u NATO-u je također oslabljen njegovim odbijanjem vojne intervencije u Iraku. Glavni tajnik NATO-a lord Robertson ovako je sročio što očekuje od Praga: 'Predviđati opći potop nikoga ništa ne stoji, no izgraditi arku je vrlo skupo. U Pragu se moraju nazrijeti konture naše arke. Transatlantsko partnerstvo mora biti središnji stup svjetskog poretka.' Prag će za Europljane biti težak, ali odlučujući sastanak na vrhu. (DW)