ZAGREB/DEN HAAG, 19. studenoga (Hina) - Sudsko vijeće u predmetu "Milošević" odlučilo je u utorak, tijekom svjedočenja jednog od najvažnijih svjedoka haškog tužiteljstva u hrvatskom dijelu postupka, uvesti kao dokaze tajne snimke
razgovora ključnih aktera rata u Hrvatskoj i BiH, uključivši razgovore Slobodana Miloševića, tada predsjednika Srbije, s vođom bosanskih Srba Radovanom Karadžićem.
ZAGREB/DEN HAAG, 19. studenoga (Hina) - Sudsko vijeće u predmetu
"Milošević" odlučilo je u utorak, tijekom svjedočenja jednog od
najvažnijih svjedoka haškog tužiteljstva u hrvatskom dijelu
postupka, uvesti kao dokaze tajne snimke razgovora ključnih aktera
rata u Hrvatskoj i BiH, uključivši razgovore Slobodana Miloševića,
tada predsjednika Srbije, s vođom bosanskih Srba Radovanom
Karadžićem.#L#
"Prihvatljivi su", kazao je predsjednik sudskog vijeća Richard May
na suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu
Miloševiću, nakon što je vijeće razmotrilo podneske strana i
njihove usmene argumente o tom pitanju.
Milošević je tvrdio da su snimke montirane i nezakonito pribavljene
te stoga neprihvatljive.
Haško je tužiteljstvo nakon odluke sudskog vijeća uvelo, preko
zaštićenog svjedoka C-061 koji je prepoznao glasove sudionika
razgovora, kao dokaz snimke razgovora Milošević-Karadžić iz 1991.
o planovima o 'uređenju' Jugoslavije uz pomoć JNA.
Tužiteljica Hildegard Uertz-Retzlaff kazala je da će suci, od
ukupno 50-ak snimaka, odslušati inserte iz njih 12, a samo jedan
razgovor u cjelosti.
"Jasno sam prepoznao glasove", kazao je svjedok C-061 nakon što mu
je puštena snimka razgovora iz jeseni 1991. u kojem Karadžić i
Milošević razgovaraju o teritorijima Hrvatske i BiH koje se uz
pomoć JNA treba zadržati u Jugoslaviji kako bi se "zaštitio" srpski
narod.
Svjedok C-061, koji svjedoči uz zaštitu lika i izobličenje glasa,
sebe je identificirao kao dužnosnika vlade tzv. Republike Srspke
Krajine. On je kazao kako se s Miloševićem susreo više desetaka
puta, te je s njim razgovarao desetak puta telefonom. I s Karadžićem
se susreo desetak puta.
Iskaz svjedoka, koji bi trebao potrajati čitav tjedan, bio je u
utorak prekidan zatvorenim sjednicama kako bi se zaštitio njegov
identitet.
Svjedok je opisao i kako mu je Milošević, kad su razgovarali o
budućnosti Jugoslavije, kazao kako isključuje mogućnost
konfederativnog odnosa Zagreba i Beograda.
Prilikom susreta u Beogradu u 1991. Milošević mu je na pitanje da li
bi Srbija i Hrvatska mogle stvoriti konfederaciju odgovorio da on
to ne želi te da Hrvatska "može ići".
"Ja ću s Grčkom", citirao je svjedok Miloševića dodajući da je
valjda mislio ići s Grčkom - u konferderaciju.
Svjedok je kazao da je u Beogradu formirano stajalište da Srbi ne
mogu biti manjina u Hrvatskoj te da je on osobno u to vjerovao ali je
naknadno promijenio mišljenje. Radilo se o "etnoegoističnoj tezi"
koja je dovela do sukoba, zaključio je svjedok.
C-061 je kazao kako mu se Milošević u 1991. osobno hvalio da
postavlja ključne ljude u srbijanskim medijima, a opisao je i kako
je medijska propaganda iz Beograda raspirivala nesigurnost i
strah.
U prilog tomu tužiteljstvo je prikazalo televizijsku snimku bivšeg
hrvatskog ministra obrane Martina Špegelja koju je Beograd
koristio kako bi raspirio strah od urote hrvatskih vlasti protiv
JNA i hrvatskih Srba.
Svjedok je opisao i kako je vođa srpskih radikala Vojislav Šešelj u
1991. dolazio u Hrvatsku kako bi obilazio svoje dobrovoljce a
jednom prilikom helikopter JNA ga je vratio u Beograd.
Svjedok C-061 rekao je i da je Šešelj vodio "aktivnu politiku
iseljavanja Hrvata s tih prostora".
Iskazu zaštićenog svjedoka C-061 u sudnici je nazočan nizozemski
odvjetnik Peter Mihael Miller. Tužiteljstvo je nazočnost pravnog
zastupnika objasnilo činjenicom da je svjedok osumnjičen, a uskoro
bi se protiv njega trebala podići i optužnica.
(Hina) ps sl