ZAGREB, 19. studenoga (Hina) - Radi ubrzanja parničnih postupaka i sprječavanja njihova odugovlačenja izmjenom Zakona o parničnom postupku novčane kazne se višestruko povećavaju i do 50 tisuća kuna za stranke koje zloupotrebljavaju
procesna prava.
ZAGREB, 19. studenoga (Hina) - Radi ubrzanja parničnih postupaka i
sprječavanja njihova odugovlačenja izmjenom Zakona o parničnom
postupku novčane kazne se višestruko povećavaju i do 50 tisuća kuna
za stranke koje zloupotrebljavaju procesna prava.#L#
Vlada je prijedlog izmjena i dopuna Zakona o parničnom postupku,
nakon što je i zaključcima Sabora o stanju u pravosuđu prije četiri
godine predviđena njegova izmjena, ovog tjedna uputila u saborsku
proceduru.
Zakon o parničnom postupku se mijenja jer postupci predugo traju, a
sudovi su zbog preopterećenosti parničnim predmetima gotovo
blokirani u radu. Promjene se predlažu i zbog problematične
kvalitete presuda, što potvrđuje veliki broj ukinutih odluka nižih
sudova, tvrdi predlagatelj.
Izmjenama zakona sudovima se daju učinkovita pravna sredstva kako
bi mogli disciplinirati stranke koje često zloupotrebljavaju svoja
procesna prava, a osim visokih novčanih kazni ograničava se i
podnošenje novih dokaza.
Između ostalog ukidaju se i suci porotnici jer se njihovo
sudjelovanje u parničnom postupku nije pokazalo opravdanim.
Najviša novčana kazna za fizičku osobu koja zloupotrebljava
procesna prava sa sadašnje tri tisuće kuna povećala bi se na 10
tisuća kuna, a za pravnu osobu do 50 tisuća kuna.
Dokaze bi ubuduće morali podnositi stranke i sud u pravilu ne bi bio
ovlašten po službenoj dužnosti skupljati dokazni materijal.
Dokazi i nove činjenice mogli bi se iznositi do pripremnog ročišta,
odnosno prvog ročišta glavne rasprave, a poslije toga samo uz
nadoknadu parničnih troškova nastalih zakašnjelim podnošenjem
novih dokaza. Nove činjenice i dokazi neće se moći iznositi u žalbi
na prvostupanjsku presudu.
U prvostupanjskom postupku, kao i u postupku protiv nekih pravnih
lijekova, odlučivat će sudac pojedinac, a kad je u prvom stupnju za
rješavanje nadležno vijeće ono će biti profesionalizirano, odnosno
sastavljeno od tri suca.
Predlaže se i onemogućavanje zlouporabe zahtjeva za izuzećem suca.
Uz prijetnju visokom novčanom kaznom zbog zloupotrebe procesnih
prava to bi se trebalo postići i prenošenjem odlučivanja o tom
zahtjevu na sud pred kojim se vodi postupak, a ne viši sud kao do
sada. Predlaže se i mogućnost da, unatoč tom zahtjevu, sudac
nastavi postupak kada je očito da ga stranka iznosi samo radi
odugovlačenja postupka.
Predlagatelj se odlučio za umjereno preispitivanje instituta
punomoćnika, unatoč zahtjevima iz odvjetničkih redova da se
ozakoni obvezno zastupanje.
Nije uvedeno obvezno zastupanje od strane odvjetnika ali se
predviđa da stranke u pravilu mogu zastupati samo odvjetnici. Time
bi se, smatra predlagatelj, spriječilo nadripisarstvo. Iznimke su
predviđene za zaposlenike i bliske srodnike kao punomoćnike.
U radnim sporovima punomoćnici bi mogli biti sindikalisti ili
predstavnici udruga poslodavaca.
Predlagatelj se nije odlučio za uvođenje obveznog zastupanja jer bi
tada morao predvidjeti značajna proračunska sredstva za one
građane koji ne mogu podmirit troškove zastupanja, ali i jer bi u
tom slučaju troškovi zastupanja morali biti određeni zakonom, a ne
odvjetničkom tarifom koju, kako kaže predlagatelj, određuje
monopolistička služba.
U Hrvatskoj, naime, odvjetničku tarifu određuje Hrvatska
odvjetnička komora.
Promjenama predlagatelj, među ostalim, nastoji riješit problem
dostave sudskih pismena. Stranke će se morati obvezati na prijavu
svake promjene prebivališta, omogućit će se dostave putem javni
bilježnika i preko pravnih osoba koje su registriran za dostavu
pisanih pošiljki, a ne samo putem pošte.
Ubrzanju postupka trebala bi doprinijeti i presuda zbog ogluhe, sud
će naime moći donijeti presudu ako tuženik u roku ne odgovori na
tužbu.
Dopustivost revizije više neće biti vezana uz vrijednost predmeta
spora već će se zahtjev za reviziju, kao izvanredni pravni lijek,
moći podnositi Vrhovnom sud protiv svih drugostupanjskih odluka
kada je to potrebno radi osiguranja jedinstvene primjene prava i
ravnopravnosti građana. Tim će se ostvariti prava uloga Vrhovnog
suda, kao najvišeg suda u zemlji, tvrdi se u obrazloženju
prijedloga.
Vlada predviđa da za provedbu izmijenjenog Zakona o parničnom
postupku neće biti potrebna sredstva iz proračuna, ali da bi
njegovom primjenom moglo doći do povećane učinkovitosti i općeg
pojeftinjenja pružanja pravne zaštite, što bi osobito pozitivno
utjecalo na gospodarstvo.
(Hina) ggrb so