VOA 17. IX. MOGUĆE GOSPODARSKE POSLJEDICE 'DRUGOG ZALJEVSKOG RATA'

GLAS AMERIKE - VOA 17. XI. 2002. Američki i europski analitičari o ekonomskim posljedicama 'drugog Zaljevskog rata'. Prilog Meredith Buel. Dok se inspektori Ujedinjenih naroda pripremaju za početak potrage za iračkim oružjem masovnog uništavanja, analitičari u Sjedinjenim Državama razmatraju cijenu mogućeg rata do kojeg bi moglo doći ako se Sadam Husein odbije razoružati. Kakve bi mogle biti posljedice tog rata na američko i svjetsko gospodarstvo? Koristeći ekonomske modele analitičari pokušavaju predvidjeti kakve bi posljedice rat s Irakom mogao imati na gospodarstva i potrošače diljem svijeta. Neki analitičari se slažu da bi takav rat, naročito onaj koji bi potrajao više mjeseci, mogao uzrokovati nagli pad trgovine na svjetskim tržištima, te smanjenje potrošnje i rast inflacije potaknute neizbježnim rastom cijene nafte. Joel Prakken je ekonomist koji o gospodarskim trendovima savjetuje Bijelu kuću i članove Kongresa. Gospodin Prakken kaže da će trenutna posljedica rata s Irakom biti nagli rast cijena nafte koji bi mogao udariti po džepu potrošače diljem svijeta: = Veće cijene nafte dovest će do porasta inflacije koja će smanjiti prihode potrošača i ukupno bogatstvo građana u Sjedinjenim Državama. Sve to imat će štetne posljedice na potrošnju u Sjedinjenim Državama, ali i svijetu. Drugi ekonomisti kažu da cijene nafte već uključuju povećano osiguranje za slučaj rata, te da njihov daljnji rast neće biti toliko ozbiljan kao što se misli. Postoje i oni koji predviđaju da će nakon rata doći do povećanja proizvodnje nafte u Iraku i naglog pada cijene tog energenta. Koji god scenarij da smatraju najvjerojatnijim, ulagači, direktori kompanija i vladini dužnosnici već uzimaju rat u obzir pri donošenju ekonomskih odluka. Kao primjer za to Lawrence Goldstein, predsjednik Zaklade naftne industrije za istraživanje, ukazuje na nedavno smanjenje kratkoročnih kamatnih stopa odbora Američke središnje banke. = Danas još nismo ratu, ali vjerujem da tržišta već odražavaju ratni scenarij u cijenama dionica, povjerenju potrošača u ekonomiju i neodlučnosti investitora da ulažu novac u uvjetima nesigurnosti. Prošlotjedna odluka Središnje banke također odražava ratnu psihologiju. Jedna stvar u koju možete biti sigurni na početku rata je nesigurnost. Tržišta dionica nikada se nisu dobro nosila s nesigurnošću - upozorava Lawrence Goldstein. Neki analitičari predviđaju da će drugi Zaljevski rat biti kratak i da moguće ekonomske posljedice neće biti teške. Drugi, međutim, nisu tako optimistični. Stefan Schneider iz Deutsche Bank kaže da su Europljani zabrinuti mogućnošću da rat u Iraku destabilizira Srednji istok uzrokujući široke ekonomske posljedice: = Europljani vjeruju da će Sjedinjene Države pobijediti u Iraku. Ono što ih najviše brine jest osjetljiva stabilnost cijele regije. Što ako padne saudijska vlada? Tada možemo odbaciti sve ekonomske scenarije i krenuti ispočetka. Najveća bojazan nije da će rat možda potrajati nekoliko tjedana duže nego da će doći do destabilizacije cijele regije. Anthony Cordesman, analitičar za pitanja nacionalne sigurnosti koji je ranije radio u Pentagonu, kaže da Zapad ne bi trebao brinuti samo za svoja gospodarstva. Ponovna izgradnja iračke ekonomije nakon rata, kaže on, bit će od presudne važnosti za ponovno oblikovanje veza s arapskim svijetom: = Ako budemo veoma uspješni u humanitarnim akcijama i obnovi Iraka i ako dođe do prihvatljivog političkog rješenja u Iraku, onda će nam Arapi i arapski režimi oprostiti dosta onoga što se događalo prije i tijekom rata. Zaljevski rat 1991. godine doveo je do recesije, a zatim je uslijedilo razdoblje snažnog ekonomskog rasta. Taj rat nije dugo trajao. Pesimističniji analitičari danas vjeruju da bi duži sukob s Irakom mogao dovesti do duže recesije. Međutim oni koji drže da bi rat mogao biti kratak predviđaju da će, nakon početnog šoka, doći do snažnog oporavka gospodarstva u roku do godinu dana od završetka rata. (VOA)