OBNOVA VUKOVARA I NADALJE JEDAN OD NAJVEĆIH IZAZOVA

Piše: Željko Draženović VUKOVAR, 15. studenoga (Hina) - Jedanaest godina nakon ratnog stradanja Vukovara i pet godina od njegova vraćanja u hrvatski ustavnopravni okvir nakon višegodišnje srpske okupacije, obnova toga grada je i dalje jedan od najvećih izazova hrvatske države. #L# U zadnjih pet godina, u Vukovar se, prema službenim podacima, vratilo deset i pol tisuća ljudi. No za njegove stanovnike više nije najvažnija samo obnova u ratu stradala stambenog fonda; danas je mnogo bitnija gospodarska, pa i kulturna obnova grada, koji je svojim ratnim stradanjem postao neprijepornim simbolom hrvatskog otpora velikosrpskoj agresiji. Novcem hrvatske države i, manjim dijelom, međunarodnih organizacija i agencija, poput Arbeiter Samariter Bund (ASB), provedbenog partnera EU-a za obnovu Vukovara, u gradu na Dunavu do sada je obnovljeno nešto više od četiri tisuće obiteljskih kuća i oko dvije tisuće stanova. Po podatcima Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva, u Vukovaru su procijenjene ratne štete na 8272 obiteljske kuće, mjerodavnim je službama podneseno 7200 zahtjeva za obnovu, a do sada su obovljene 4072 kuće. Trenutačno se radovi završavaju na tridesetak kuća, od 946 obuhvaćenih Programom obnove za 2001./2002. Po planu Ministarstva obnova kuća u Vukovaru mogla bi potpuno završiti u sezoni 2003./2004. Obnova stanova prošlih je godina bila znatno sporija. Ratne su štete procijenjene na 552 stambene jedinice s 5580 stanova, a državnim su novcem od 1997. do 1999. obnovljena 1464 stana. Po programu ASB-a obnovljeno je 358 a novcem austrijske vlade 67 stanova. Za ovu godinu završeni su projekti obnove 1072 stana, a trenutačno se obnavlja 250 stanova. Vukovarci međutim još ne mogu otkupljivati stanove, zbog čega je prije desetak dana u organizaciji Udruge 91' počelo potpisivanje peticije za izjednačavanje prava građana Vukovara s pravima ostalih hrvatskih građana. U hrvatskom Podunavlju ima oko 10.000 stanova, od kojih je oko 6000 u Vukovaru, a u Udruzi računaju kako bi se samo otkupom stanova u Vukovaru moglo prikupiti oko 400 milijuna kuna. Vukovarce muči i kronična nezaposlenost, a kako navodi predsjednica Fonda za obnovu i razvitak grada Vukovara Diana Galić, iako hrvatska država poticajnim mjerama pokušava ubrzati ulaganja, gopodarstvo je i dalje praktički bez pravih poticaja. Posao u gradu traži oko sedam tisuća Vukovaraca, a za dio njih i ostale socijalno ugrožene, skrbi se i vukovarski Caritas od kojega, po riječima voditelja fra Ante Perkovića, pomoć u hrani traži oko 600 vukovarskih obitelji na mjesec. Oni kojima se posreći da rade, zarađuju između 2900 kuna, koliko otprilike mjesečno svojih radnicima isplaćuju vukovarske tvrtke poput "Komunalca", i 4800 kuna, koliko zarađuje medicinska sestra u bolnici, s dežurstvima i noćnim smjenama. Domaće tvrtke, poput "Borova", koje je prije Domovinskog rata zapošljavao 22 tisuće radnika, a danas 2200, čine sve ne bi li popravili položaj gospodarstva. "Borovo" će do kraja godine osnovati kćer tvrtku u Crnoj Gori i preuzeti 15 svojih prodavaonica, a do proljeća i 19 u Makedoniji gdje će također osnovati tvrtku. U SRJ ima 115 prodavaonica i proizvodni pogon u Somboru, koji radi pod imenom "Borelli" i kojim upravljaju izbjegli upravitelji iz Vukovara. U "Borovu" očekuju da će najkasnije za godinu dana vratiti i prodavaonice i pogon. Ukupan prihod "Borova" prošle je godine iznosio 35 milijuna eura, a i njega, kao i gospodarstvo hrvatskog Podunavlja tek čeka privatizacija. Država mnogo očekuje od stranih ulaganja u Vukovar, napose u gospodarske i slobodne zone koje bi u Vukovaru uskoro trebale početi raditi. Neke svjetski poznate tvrtke, poput Philipsa i Benettona, već su pokazale zanimanje za takvo ulaganje. U suradnji s drugim resornim ministarstvima, Fond za obnovu i razvoj grada razradio je i poseban Program sufinanciranja gospodarskih projekata u Vukovaru, pa Fond poduzetnicima odobrava nepovratnu novčanu potporu od 20 posto odobrena zajma poslovne banke. Kao strateške odrednice za razvoj Vukovara u ovoj i sljedećoj godini, Vlada u programu prihvaćenu početkom listopada navodi, među ostalim, da treba nastaviti račišćavati ruševine kojih je do sada uklonjeno tristotinjak. Nastavlja se još 1998. započet Program obnove javnih objekata: od 22 objekta koje obnavljaju županije i drugi donatori, na kojima su radovi počeli, za sada je, po podatcima Ministarstva javnih radova obnovljeno i korisnicima predano 15, a obnova preostalih sedam treba završiti do svibnja 2003. ako se u državnom proračunu osigura dovoljno novca. Do kraja iduće godine trebala bi završiti obnova i uređenje dijela dvorca Eltza u kojem je smješten Gradski muzej i dijela arheološkog kompleksa Vučedola te izvedeni još neki projekti kako bi se gradu vratio barem dio identiteta izgubljena u srpskoj agresiji. (Hina) žd dd