VA-IT-VATIKAN-PAPA-EUROPA-Vjerske zajednice-Organizacije/savezi-Parlament nj 14. XI. DPA: papa zatražio da europa bude kršćanska NJEMAČKADPA14. XI. 2002.Papa zahtijeva kršćansku Europu - posjet talijanskom parlamentu"U četvrtak je
Papa Ivan Pavao II. usrdno zatražio da Europa bude kršćanska. Tijekom posjeta talijanskom parlamentu apelirao je na Europsku uniju da kršćansku religiju ugradi u temelje svog budućeg ustava. Teško bolesni 82-godišnji pontifeks održao je zastupnicima i senatorima iznenađujuće dug govor, u kojem je žigosao 'strašne nejednakosti' u svijetu, upozorivši u kontekstu prijetnje u vidu međunarodnog terorizma na opasnost 'logike konfrontacije, koja ne donosi rješenje".Tijekom prvog posjeta jednog Pape talijanskom parlamentu Ivan Pavao II., obolio od Parkinsonove bolesti, ostavio je dojam čovjeka čije se zdravlje oporavilo. Hodao je uz pomoć štapa i otklonio pomoć sa strane dok je koračao prema dvorani zastupničkog doma. Tamo ga je ukupno točno 1000 članova parlamenta pozdravilo oduševljenim, dugotrajnim pljeskom. Tek je nekoliko zastupnika, koji Papin posjet smatraju prijetnjom načelu odvajanja države od crkve, izostalo sa sjednice u znak prosvjeda.Papin govor, koji je trajao točno 46 minuta, bio je jedan od
NJEMAČKA
DPA
14. XI. 2002.
Papa zahtijeva kršćansku Europu - posjet talijanskom parlamentu
"U četvrtak je Papa Ivan Pavao II. usrdno zatražio da Europa bude
kršćanska. Tijekom posjeta talijanskom parlamentu apelirao je na
Europsku uniju da kršćansku religiju ugradi u temelje svog budućeg
ustava. Teško bolesni 82-godišnji pontifeks održao je zastupnicima
i senatorima iznenađujuće dug govor, u kojem je žigosao 'strašne
nejednakosti' u svijetu, upozorivši u kontekstu prijetnje u vidu
međunarodnog terorizma na opasnost 'logike konfrontacije, koja ne
donosi rješenje".
Tijekom prvog posjeta jednog Pape talijanskom parlamentu Ivan
Pavao II., obolio od Parkinsonove bolesti, ostavio je dojam čovjeka
čije se zdravlje oporavilo. Hodao je uz pomoć štapa i otklonio pomoć
sa strane dok je koračao prema dvorani zastupničkog doma. Tamo ga je
ukupno točno 1000 članova parlamenta pozdravilo oduševljenim,
dugotrajnim pljeskom. Tek je nekoliko zastupnika, koji Papin
posjet smatraju prijetnjom načelu odvajanja države od crkve,
izostalo sa sjednice u znak prosvjeda.
Papin govor, koji je trajao točno 46 minuta, bio je jedan od
najduljih u proteklim godinama i točno je 21 put prekinut pljeskom
zastupnika. Ivan Pavao II. bio je razgovijetan kao rijetko kad
dosad. I vladina je klupa bila popunjena kao rijetko kad dosad. Uz
premijera Silvija Berlusconija u parlament je došao i talijanski
predsjednik Carlo Azeglio Ciampi.
Veći dio govora Papa je posvetio odnosima između Italije i Crkve i
budućnosti Apeninskog poluotoka. Upozorio je na posljedice
drastičnog pada nataliteta u Italiji i naglasio važnu ulogu braka i
obitelji u društvu. Sukladno općim očekivanjima, Ivan Pavao II.
očitovao se i za amnestiju zatvorenika. Taj je zahtjev dobro došao
talijanskoj državi budući da zatvorske ustanove u Italiji pucaju po
svim šavovima.
No, najvažniji je ulomak govora bio posvećen budućnosti Europe.
'Uvjeren sam da - između ostalog i zahvaljujući Italiji - temeljima
zajedničke europske kuće neće nedostajati cemet izuzetog vjerskog,
kulturnog i civilnog nasljeđa koje je Europu tijekom stoljeća
učinilo tako velikom', naglasio je Papa.
Uopozorio je da vizija kontinenta ne smije biti određena isključivo
gospodarskim i političkim apektima. Takav bi pristup urodio
potrošačkim društvom koje bi bilo ravnodušno prema duhovnim
vrjednostima, naglasio je Ivan Pavao II. 'Želi li se Europskoj
uniji podariti dugotrajna stabilnost, nužno je da se ona osloni na
etičke temelje koji su nekoć tvorili njenu osnovu', dodao je Papa.
Poglavar Rimokatoličke crkve podrijetlom iz Poljske izričito je
izrazio zadovoljstvo planiranim proširenjem Europske unije na
istok - time će biti 'prevladana neprirodna podjela', kazao je.
Iako su se odnosi između Italije i Vatikana već unatrag nekoliko
desetljeća normalizirali, nijedan Papa nije dosada posjetio
talijanski parlament. Godine 1870. Italija je osvojila Vatikan,
koji je stoljećima obuhvaćao i velike dijelove srednje Italije. Rim
je istodobno postao glavnim gradom Ujdinjene Italije. Potonjih
desetljeća Pape su odbijale napustiti Vatikansku državu, čija se
površina smanjila na točno pola kvadratnog kilometra. Katolicima
je zabranjen politički angažman u talijanskoj državi. Tek 1929. g.
fašistički diktator Benito Mussolini utanačio je konkordat o
pomirenju između Italije i Vatikana", napominje na kraju priloga
Giovanni Facchini.