DW 13. XI. TISAK

DEUTSCHE WELLE - DW 13. XI. 2002. Tisak Odluka iračkog parlamenta o neprihvaćanju UN-ove rezolucije o inspekciji naoružanja glavna je vanjskopolitička tema u njemačkim novinama. Fuldaer Zeitung raščlanjuje da je irački je parlament odbio UN-ovu rezoluciju. Arapska televizijska postaja Al Džazira čak je uživo prenosila sjednicu i sugerirala time da je njihova odluka daleko otišla. Slijedi li sada neposredno napad Sjedinjenih Država? Ne, jer Irak nije demokratska zemlja. Zastupnici nemaju pravo glasa, oni su samo marionete diktatora Sadama Huseina. On će vjerojatno u petak, kratko prije istjeka roka, škrgučući zubima popustiti. Na to ukazuje i inicijativa njegova sina Udaija koji je izjavio da prihvaćanje rezolucije nema alternative. Teško da bi se inspektori za naoružanje mogli u cijelosti baciti na posao - oni bi služili kao živi štit: sve dok su u zemlji, Amerika neće napasti. Koelnische Rundschau drži to pravim cirkusom. Odluka iračkog parlamenta dio je brižljivo planirane predstave u nekoliko činova. Ni manje ni više. Sadržajno je stoga ne treba shvatiti ozbiljno. Financial Times Deutschland ukazuje na držanje njemačke vlade i zaključuje da njemačka politika prema Iraku čini sve čudnije poteze: u ponedjeljak je kancelar Gerhard Schoeder ponovio kako Berlin i dalje odbija nasilje protiv Iraka bez obzira na okolnosti. Jučer je pak zajedno s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom hvalio novu UN-ovu rezoluciju kao najbolji put kako bi se nasilje spriječilo - ako je Irak u cijelosti bude ispunio. Kancelar je pri tom prešutio da taj dokument gotovo neskriveno prijeti ratom ako Bagdad ne bude surađivao. Rezolucija koju Schroeder hvali kao sredstvo izbjegavanja rata uskoro bi mogla postati temeljem vojnog udara. Badische Zeitung iz Freiburga osvrće se na drugu temu koja je prevladala (ili je trebala prevladavati) susretom Schroeder u Oslu. Zacijelo postoje razlozi zbog čega treba oprezno kritizirati rusku politiku u Čečeniji. Jer ni čečenskom narodu ni Europi neće koristiti ako se Rusija iz prosvjeda okrene protiv miješanja država članica Europske unije... Međutim sve to ne smije dovesti do toga da zapadni političari u javnosti šute kada je riječ o povredama ljudskih prava u Čečeniji, kao što je to jučer učinio kancelar Schroeder u susretu s Putinom. Jer prešućivanje krije opasnosti. Ruska vlada drži da je njezina oštrina legitimna tako da će sve više mladih Čečena jednostavno gurnuti u ruke ekstremističkih pobunjenika. A oni će možda svoj terorizam proširiti i na Zapadnu Europu. Neue Osnabruecker Zeitung analizira najnoviji prijedlog rješenja ciparskog problema prema kojem bi se dvije republike povezale u zajedničku državu, a da bi pritom ipak ostale donekle samostalne. Kako naglašava komentator tog lista, pojedini propisi, poglavito oni o uporabi jezika, mogu samo dovesti u zabludu. Jer onome što Ujedinjeni narodi Grcima i Turcima na Cipru nude kao model ponovno ujedinjene države nije kumovala Švicarska, već Bosna. (...) U Bosni je taj model doveo do jedne države čija su tri dijela i šest godina nakon ujedinjenja međusobno strana. Ali da bi Cipar ipak na takvom modelu mogao graditi svjetliju budućnost, temelji se na različitim preduvjetima. Različito od slučaja Bosne, susjedi koji djeluju izvana imaju snažan zajednički interes. Grčka je vlada postala najjačim patronom turske kandidature u Europsku uniju. Nakon izborne pobjede islamsko konzervativne AK stranke u Turskoj, Erdogan želi brzo dokazati da njegova zemlja tek sada zapravo zauzima smjer prema Europi, pa kao prvo putuje u Atenu. K tomu još: Ciprani - prije svih oni sa siromašnog sjevera iz turskoga dijela zbog ukidanja trgovinskog embarga i skorašnjeg prijama u Europsku uniju imaju jamstvo da će jedinstvo značiti i polet. Zbog toga su dobri izgledi da unatoč snažnom otporu kroničnih nostalgičara Ujedinjeni narodi postanu oni koji su oblikovali, a Europska unija katalizatorom sretnog ujedinjenja Cipra. (DW)