ZAGREB, 13. studenoga (Hina) - Hrvatski institut za bankarstvo i osiguranje (HIBO) u suradnji s Hrvatskom udrugom banaka (HUB) organizirao je 1. hrvatsku bankarsku konferenciju - Hrvatski bankarski dan, u čijem su radu u dvorcu
Brezovica sudjelovali brojni stručnjaci s područja financija i bankarstva.
ZAGREB, 13. studenoga (Hina) - Hrvatski institut za bankarstvo i
osiguranje (HIBO) u suradnji s Hrvatskom udrugom banaka (HUB)
organizirao je 1. hrvatsku bankarsku konferenciju - Hrvatski
bankarski dan, u čijem su radu u dvorcu Brezovica sudjelovali
brojni stručnjaci s područja financija i bankarstva.#L#
Skup je bio podijeljen u četiri cjeline - Pogled na svijet, Pogled
na Hrvatsku, Nova rješenja u bankarstvu te Čuvanje stabilnosti
sustava.
Dr. Vlado Leko sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta uvodno je
istaknuo da upravo europski vlasnici drži 65 posto bankovnog
sektora u zemljama srednje i istočne Europe te da to znači da je
europski način funkcioniranja financijskih sektora prisutan. Leko
smatra da je posljednjih godina razvidno stvaranje konglomerat
banaka koje objedinjavaju brojne poslove, uz smanjivanje broja
kreditnih institucija, kako se poveća koncentracija, broj
poslovnica raste, ali se bez obzira na informatizaciju i internet
bankarstvo značajnije ne smanjuje broj zaposlenih.
Posebno se osvrćući na ulogu načina financiranja javnog duga u
aprecijaciji tečaja, dr. Peko Jurković u svom izlaganju naglašava
kako nikakvo značajnije pomjeranje tečaja u smislu deprecijacije,
sve kad bi bilo i tehnički izvodljivo, ne bi bilo prihvatljivo iz
više razloga. Što se pak tiče duga, dr. Jurković smatra da je razina
ukupnog duga, u kome preteže onaj vanjski s udjelom od oko 40 posto u
BDP-u, već dostigla nepodnošljive granice te se mora učiniti sve da
se to ograničenje u interesu ostvarivanja bržeg održivog
gospodarskog rasta što prije otkloni.
Glavni ekonomist Raiffeisenbank Ante Žigman skupu je predstavio
makroekonomsku situaciju i očekivanja, po kojima se u 2003. očekuje
usporavanje rasta potrošnje, konstantni rast investicija, lagani
rast industrijske proizvodnje i manji rast BDP-a nego će biti u
2002. Može se očekivati i lagano smanjenje deficita platne bilance
zbog manjeg robnog deficita i nastavka jačanja prihoda od turizma
te da će inozemni dug rasti sporije.
Bankari su predstavili i nova rješenja kao što su obavljanje
platnog prometa, internet bankarstvo, novu generaciju Swifta, nova
rješenja kod kontrole investicijskih kredita.
(Hina) db ds