RU IZVESTIJA 12. 11. 2002. SKANDINAVSKI SUSRETI

RUSIJA IZVESTIJA 12. 11. 2002. Skandinavski susreti "'Ne želimo podizati nos i govoriti kako nam nije do vas. Mi ćemo slušati i prihvaćati dobronamjerne savjete onih koji dosita mogu pomoći', tim je riječima u utorak Vladimir Putin objašnjavao kako će na obnovljene kritike operacija u Čečeniji odgovarati zavisno od kritičarevih namjera. U Bruxellesu se glavnim pomagačem Putina postao ne Eurosavez, nego glavni tajnik NATO-a George Robertson, a u Oslu - njemački kancelar Gerhard Schroeder. Schroederov posjet Norveškoj završio s u ponedjeljak, Putinov posjet počeo u utorak, pa je Schroeder odlučio malko zastati u Oslu. Putin se htio s njima sresti još od kraja listopada, ali su se planovi poremetili zbog napada na moskovsko kazalište. Promijenilo se i mjesto pa i teme - Kalinjingrad više nije aktualan, ali se zato zaoštrila problematika borbe s terorizmom i sa situacijom u Čečeniji. Schroeder je u utorak gotovo po točkama odgovarao na optužbe koje su se čule na Putinov račun uoči Bruxellesa: - Kako se razvija politički proces u Čečeniji? Početak je dobar i zaslužuje svekoliku potporu. Kancelar je obećao da će njemačka pravosudna tijela razmotriti status Čečenke koja je dobila politički azil, iako je na televiziji otvoreno priznala ubojstvo nekoliko Rusa. Putin je govorio kako nije 'ravnodušan prema mišljenjima svojih europskih kolega', ali i u samoj Europi ima analognih problema koji se ne uspijevaju rješavati stoljećima. Moskva se, istaknuo je predsjednik, kani i dalje kretati dalje 'uz uvažavanje interesa čečenskog naroda'. Posebno je mjesto zauzeo Irak. Putin je po završetku pregovora izjavio da se u tom pitanju stajališta Rusije i Njemačke posve poklapaju. Ali se to najprije odnosi na ocjenu prihvaćene rezolucije u Vijeću sigurnosti UN-a. Schroeder pak nije podsjećao na rusku ulogu u smekšavanju stavaka rezolucije. Načelna tema pregovora bila je kako se Rusija i Njemačka spremaju djelovati poslije isteka ultimativnoga roka Iraku. Njemačka, kako je kazao uoči sastanka s Putinom njegov njemački kolega, neće sudjelovati u mogućoj vojnoj akciji. Radi se o razradi političke reakcije kao odgovora na pitanje koje se pojavilo prošle godine glede Afganistana: što će biti sljedeći korak i tko će zauzeti Saddamovo mjesto u slučaju njegova svrgnuća. Javno su oba državnika zračila umjerenim optimizmom, poput onoga u Putinovim riječima: 'Mi skupa polazimo od toga da će Bagdad iskoristiti priliku da izbjegne sukob'. Ruski je predsjednik istaknuo da Moskva podupire kontakte s Bagdadom. Za oproštaj su se Putin i Schroeder dogovorili o susretu iduće godine, u veljači, kada Njemačka proglasi Godinu ruske kulture. Putin je obećao doći na proslavu otvaranja. Kancelar je napustio Oslo, a ruski se predsjednik uputio na susret s norveškim monarsima - kraljem Haraldom i kraljevnom Sonjom. Poslije svečanosti u 'Ptičjoj dvorani' kraljevskoga dvorca - počinju pregovori s norveškim premijerom Kjellom Manierom Bondevikom. Nekoliko zajedničkih dokumenata (veze, graničarska suradnja, oblast kulture i sporta) i opet - Čečenija. Pred vladinom zgradom - redovni čečenski miting i pozivi službenoj Norveškoj da se zauzme za političko rješenje. A na kraju su Putin i kralj Harald skupa posjetili veliki protupodmornički brod 'Admiral Čabanenko', koji je doplovio do norveške obale".