NJ 12.XI.-FAZ-MESIĆ

NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 12. XI. 2002. 'Zagreb će poštovati pravorijek iz Haaga' "Hrvatski predsjednik Mesić uvjeren je da će Račanova vlada u slučaju Bobetko prihvatiti pravorijek prizivnog senata haaškoga suda za ratne zločine. 'O odlukama prizivnoga senata neće biti rasprava', rekao je Mesić ovom listu, 'one će se ispuniti.' Da je sporazuman 'da vlada koristi pravnu mogućnost predviđenu statutom haaškoga suda. Ali kad se ta mogućnost iscrpi, vlada neće utjecati na daljnji tijek postupka.' Sredinom rujna haaški je sud podigao optužnicu protiv generala Janka Bobetka. Bivši hrvatski šef glavnoga stožera optužen je da je zapovijedao ili barem tolerirao zločine nad srpskim civilnim stanovništvom tijekom vojne operacije 'Medački džep' u rujnu 1993. 83-godišnji general ukopao se u svojoj kući u Zagrebu i odbija primiti optužnicu. Podupiru ga veteranske udruge i nacionalistički ekstremisti koji odbijaju svaku suradnju s haaškim sudom, ali i oporba u Saboru koja sud optužuje za političku zloporabu pravosuđa. Pod jakim nacionalističkim pritiskom Račanova vlada u kojoj prevladavaju socijaldemokrati, zauzela je stajalište protiv optužbe i uložila priziv. Predsjednik Mesić se naprotiv još 25. rujna u televizijskom govoru koji je izazvao uzbuđenje, očitovao za bezuvjetnu suradnju sa sudom i upozorio na ekstremističke snage koje ponovno žele Hrvatsku otjerati u političku izolaciju. 'Ja sam u drukčijem položaju nego ljudi koji žele skupljati jeftine bodove', rekao je Mesić, 'moram se ponašati kao državnik.' Drugi bi morali misliti samo na iduće izbore. 'Kasnije će njihovo stajalište ionako stvarnost opovrgnuti'. Za suradnju sa sudom nema alternative, to zna i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), stranka bivšeg predsjednika Tuđmana. 'Čak i da HDZ na izborima ponovno dođe na vlast, ispunjavao bi sve međunarodne obveze.' Optužnicu može opovrgnuti samo sud a ne javna okupljanja ili pop koncerti. Bobetka iskorištavaju krugovi koji slijede svoje vlastite interese i načelno su protiv suradnje s Haagom. Stvarna opasnost ne proizlazi od veterana koji čuvaju Bobetkovu vilu. 'To su samo igre mišićima. Kao i uvijek kad neki rat svrši, počinje borba za povlastice. I ljudima oko Bobetka stalo je do toga da očuvaju svoje dosadašnje povlastice ili pridobiju nove. Ali ozbiljnu potporu nemaju.' U javnim raspravama o aferi Bobetko bilo je raznih faza, ali je u međuvremenu ipak postalo jasno da hrvatsko društvo ne smije dopustiti da bude talac jedne individue. Stajališta veleposlanika EU-a u Zagrebu koji su od vlade vrlo jasno zatražili suradnju s haaškim sudom, Mesić je nazvao 'susretljivima'. To osobito vrijedi za 'nastup njemačkog veleposlanika koji je predočio dobre argumente i bio vjerodostojan.' Ni u gospodarskom pogledu nije potrebno 'da Hrvatska ispadne kao zemlja koja nije kadra ispunjavati svoje međunarodne obveze'. Glavni problem Mesić vidi u činjenici što hrvatski sudovi ranije nisu progonili ratne zločine. 'Da je bilo takvih procesa, Hrvatska ne bi trebala haaški sud.' Nedvojbeno najveću krivnju snosi agresivna Miloševićeva politika, 'jer se mnogi zločini na našoj strani ne bi ni mogli dogoditi bez srpskih zločina, ali to nije dopuštenje za zločin. Moje je stajalište da se narodi ili nacije mogu osloboditi kolektivne krivnje ako se krivnja individualizira, dakle, ako se za zločine kazne pojedinačne osobe.' Predsjednik državnopravnost i demokratizaciju drži najvažnijim postignućima vlade i parlamenta od izbora koji su početkom 2000. godine donijeli politički obrat. Razumljivo, postoji i razlika između polupredsjedničkog sustava pod Tuđmanom i današnje parlamentarne demokracije. Ali te ustavne odredbe nisu bile prepreka funkcioniranju pravne države. 'Problem je bio u njihovom ekstenzivnom tumačenju. Predsjednik Tuđman je išao tako daleko da je određivao kako će se sastaviti nogometna momčad ili koje će se trgovačko društvo prodati.' U razgovoru je Mesić ušao i u razlike koje su ga nekoć navele da prekine s Tuđmanom i 1994. iziđe iz HDZ-a. Najvažnija među tim razlikama odnosila se na Bosnu o čijoj se podjeli Tuđman dogovorio s Miloševićem u ožujku 1991. u Karađorđevu. Dugo su vremena odnosi između hrvatskog i bosanskog HDZ-a bili vrlo bliski a odluke su se donosile u Zagrebu. 'To više nije tako', rekao je Mesić, 'ali ipak postoje odnosi među nekim krugovima u Bosni koji vjeruju da je moguće dio Bosne priključiti Hrvatskoj i krugova u Hrvatskoj koji žele izoliranu Hrvatsku. Ranije je iz hrvatskog proračuna na neproziran način izdvajan novac za Bosnu i neki tamo još uvijek vjeruju da bi opet moglo biti kao prije kad bi u Zagrebu došlo do promjene vlade.' Ali hrvatska politika prema Bosni i Hercegovini sada je posve jasna: 'Hrvati su u Bosni jedan od triju naroda koji konstituiraju državu i svoje probleme moraju rješavati u okviru te države. Dakako, moramo se brinuti za Hrvate u inozemstvu, ali ne smijemo buditi iluziju da bi bilo moguće proširiti granice hrvatske države na račun drugih'", piše novinar lista kps.