HR-HUB-BANKARSTVO-FINANCIJSKOTRŽIŠTE-Bankarstvo HUB: BANKARI O BANKARSTVU I FINANCIJSKOM TRŽIŠTU TE MJESTU U HUB: BANKARI O BANKARSTVU I FINANCIJSKOM TRŽIŠTU TE MJESTU U OKRUŽJU Imovina financijskih institucija u Republici Hrvatskoj
krajem lipnja ove godine iznosila je 166 milijardi kuna, što je povećanje od 62 milijarde u 2,5 godine, a u ukupnoj imovini na banke se odnosi 88 posto, kazao je danas član Uprave Hypo-Alpe-Adria Bank Igor Kodžoman na "Otvorenim bankarskim razgovorima". Skup, koji je okupio predsjednike i članove uprava banaka te predstavnike Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke, organizirala je Hrvatska udruga banaka, a odvijao se u dva dijela - prvom u kojem se govorilo o hrvatskom bankovnom sustavu i njegovom mjestu u okruženju te drugom posvećenom bankovnoj regulativi. Uspoređujući karakteristike hrvatskog financijskog sustava s drugim zemljama, Kodžoman je ocijenio da je hrvatski sustav bankocentričan, procijenivši da razvoju financijskog sustava može pridonijeti privatizacija kroz javnu ponudu, korporativne obveznice, investicijski i mirovinski fondovi te promjena u poslovanju i kupnja opreme na leasing. Pregled politika rezerviranja u zemljama okružja iznio je predsjednik Uprave HVB Croatia Goran Gazivoda, dok je član Uprave Raiffeisenbank Velimir Šonje, iznoseći podatke o kreditima i
HUB: BANKARI O BANKARSTVU I FINANCIJSKOM TRŽIŠTU TE MJESTU U
OKRUŽJU
Imovina financijskih institucija u Republici Hrvatskoj krajem
lipnja ove godine iznosila je 166 milijardi kuna, što je povećanje
od 62 milijarde u 2,5 godine, a u ukupnoj imovini na banke se odnosi
88 posto, kazao je danas član Uprave Hypo-Alpe-Adria Bank Igor
Kodžoman na "Otvorenim bankarskim razgovorima".
Skup, koji je okupio predsjednike i članove uprava banaka te
predstavnike Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke,
organizirala je Hrvatska udruga banaka, a odvijao se u dva dijela -
prvom u kojem se govorilo o hrvatskom bankovnom sustavu i njegovom
mjestu u okruženju te drugom posvećenom bankovnoj regulativi.
Uspoređujući karakteristike hrvatskog financijskog sustava s
drugim zemljama, Kodžoman je ocijenio da je hrvatski sustav
bankocentričan, procijenivši da razvoju financijskog sustava može
pridonijeti privatizacija kroz javnu ponudu, korporativne
obveznice, investicijski i mirovinski fondovi te promjena u
poslovanju i kupnja opreme na leasing.
Pregled politika rezerviranja u zemljama okružja iznio je
predsjednik Uprave HVB Croatia Goran Gazivoda, dok je član Uprave
Raiffeisenbank Velimir Šonje, iznoseći podatke o kreditima i
depozitima, ocijenio Hrvatsku kao državu s najrazvijenijim
bankovnim sustavom u regiji srednje i istočne Europe. Šonje smatra
da se može očekivati ujednačavanje kamatnih marži na kredite
stanovništvu i poduzetnicima te da će do izražaja sve više dolaziti
prepoznatljivost pojedinih banaka po pojedinim proizvodima
odnosno prilagodba bankovne košarice proizvoda.
Pomoćnik ministra financija Tihomir Domazet usporedio je
makroekonomske pokazatelje Hrvatske s onima država kandidata za
pristup EU, izvodeći zaključak da je Hrvatska bolja od prosjeka
velike većine tih zemalja.
Viceguverner HNB-a Čedo Maletić usporedio je podatke šest zemalja
(Slovačka, Češka, Poljska, Mađarska, Slovenija i Hrvatska) te
kazao da je u svima, osim u Sloveniji koja upravo privatizira banke,
dominantno strano vlasništvo nad bankama, a da je Hrvatska u
sredini po većini pokazatelja.
Hrvatska udruga banaka (HUB) održala je uoči skupa godišnju
Skupštinu, obilježavajući treću obljetnicu osnivanja Udruge.
Donesena je odluka kojom se uklanja dosadašnje ograničenje po kojem
članovi moraju imati barem 1 posto udjela u ukupnoj aktivi
hrvatskih banaka.