SARAJEVO, 12. studenog (Hina) - Najveći broj tvrtki u Bosni i Hercegovini koje su privatizirane prodajom za certifikate podijeljene građanima nakon rata propast će naredne godine, upozorio je ravnatelj Agencije za privatizaciju
Federacije BiH Rešad Žutić.
SARAJEVO, 12. studenog (Hina) - Najveći broj tvrtki u Bosni i
Hercegovini koje su privatizirane prodajom za certifikate
podijeljene građanima nakon rata propast će naredne godine,
upozorio je ravnatelj Agencije za privatizaciju Federacije BiH
Rešad Žutić.#L#
Kako u utorak prenosi sarajevsko "Oslobođenje", Žutić je ocijenio
kako većina tvrtki u kojima je provedena "papirnata privatizacija"
u narednim mjesecima zbog dodostatka novca neće biti u stanju
pokrenuti proizvodnju iz čega slijede neminovni masovni stečajevi
i likvidacije.
Po završetku tzv. masovne privatizacije građanima i
privatizacijskim fondovima koji su raspolagali izdatim
certifikatima prodano je 765 od planiranog 1031 poduzeća a pri tom
je ostalo neutrošeno više od 5,7 milijardi konvertibilnih maraka u
vrjednosnicama.
U protekle dvije godine 55 tisuća građana Federacije BiH na ovaj
način postalo je vlasnicima dionica tvrtki a njih oko 400 tisuća
kupilo je dionice privatizacijskih fondova.
"Svaka druga tvrtka prodana u masovnoj privatizaciji većinsko je
vlasništvo građana i fondova koji nemaju novaca da otplate dugove i
pokrenu posao", kazao je Žutić.
Bez obzira na činjenicu da se u BiH u optjecaju nalazi još značajna
količina "papirnatog novca", oni koji ga nisu uložili ne mogu
računati kako će imati novu prigodu kada se na prodaju nađu doista
profitabilne javne i komunalne tvrtke.
Vrijeme i način njihove privatizacije još nije utvrđen i na tome
rade međunarodne institucije, poglavito Svjetska banka.
Nešto dionica poduzeća poput BH Telekoma našlo se na tržištu no
riječ je o ograničenim paketima koji ne omogućavaju značajniji
vlasnički udio.
BH Telekom je tako za svoje ponuđene dionice u certifikatima dobio
114,9 milijuna maraka što je 2,5 puta više od njihove nominalne
vrijednosti.
Još je zanimljiviji primjer sarajevskog Bosnalijeka.
Ta tvrtka ponudila je prodaju dionica nominalne vrijednosti od 6,9
milijuna maraka a za njih je dobila 197 milijuna u obezvrijeđenim
certifikatima.
Na crnom tržištu u BiH špekulanti su masovno otkupljivali
certifikate za svega dva do tri posto njihove nominalne
vrijednosti.
(Hina) rm dh