DE-E-KOMENTARI-Organizacije/savezi nj 11.XI.-welt-eu NJEMAČKADIE WELT11. XI. 2002.Zadnja postaja čežnje: Europa"Ima mnogo razloga da se Izrael primi u Europsku uniju, što je zatražio novi izraelski ministar vanjskih poslova Benjamin
Netanjahu: najprije zajednički povijesni, kulturni i vjerski korijeni, zatim porijeklo mnogih Izraelaca iz europskih zemalja, napokon demokracija kao državni oblik Europe. Stvarni razlog za puno članstvo ne postoji.Izraelu bi ipak prijam u EU donio brojne prednosti, no tek na kratko vrijeme. EU bi se naime brzo raspao pod lavinom problema koji bi se obrušili na Bruxelles: od sukoba s Palestincima preko razilaženja koji bi položaj u židovskoj državi trebala dobiti vjera, do preplavljivanja agrarnog tržišta izraelskim proizvodima. Tu su i pitanja granica. Teško će ijedna zemlja Europske unije biti spremna temeljno pravo slobode kretanja dopustiti do egipatske, jordanske, sirijske i libanonske granice. Prevelik bi bio strah od masovnih useljavanja. Slično uostalom vrijedi i za Tursku. Od pregovora o pristupu sa srednje i istočno europskim državama, ustalilo se brkanje EU-a s pomaganjem u razvoju. 'Samo uz pomoć Bruxellesa
NJEMAČKA
DIE WELT
11. XI. 2002.
Zadnja postaja čežnje: Europa
"Ima mnogo razloga da se Izrael primi u Europsku uniju, što je
zatražio novi izraelski ministar vanjskih poslova Benjamin
Netanjahu: najprije zajednički povijesni, kulturni i vjerski
korijeni, zatim porijeklo mnogih Izraelaca iz europskih zemalja,
napokon demokracija kao državni oblik Europe. Stvarni razlog za
puno članstvo ne postoji.
Izraelu bi ipak prijam u EU donio brojne prednosti, no tek na kratko
vrijeme. EU bi se naime brzo raspao pod lavinom problema koji bi se
obrušili na Bruxelles: od sukoba s Palestincima preko razilaženja
koji bi položaj u židovskoj državi trebala dobiti vjera, do
preplavljivanja agrarnog tržišta izraelskim proizvodima. Tu su i
pitanja granica. Teško će ijedna zemlja Europske unije biti spremna
temeljno pravo slobode kretanja dopustiti do egipatske, jordanske,
sirijske i libanonske granice. Prevelik bi bio strah od masovnih
useljavanja. Slično uostalom vrijedi i za Tursku. Od pregovora o
pristupu sa srednje i istočno europskim državama, ustalilo se
brkanje EU-a s pomaganjem u razvoju. 'Samo uz pomoć Bruxellesa
osuvremenit ćemo našu zemlju i pozapadniti stanovništvo', tako
glasi jedan turski argument koji u punom članstvu vidi jedino
rješenje unutarnjih problema. Kao da EU uistinu ima snagu i
bogatstvo za rješavanje svih problema različitih regija
članstvom.
Obveze za punu integraciju Bruxelles ima samo prema državama koje
su ukorijenjene u srž Europe. Primiti ih u klub pripada
najprirodnijim interesima EU-a i zahtijeva dovoljno snage. Za
države na rubu ili izvan Europe, te napore ne može prihvatiti. To bi
dovelo do sloma. Dakako, Turcima i Izraelcima ne treba zatvoriti
vrata. Postoje mnogi putovi za usku suradnju s EU-om i za korist od
nje. Ali komu koristi puno članstvo ako zajednica kojoj upravo
pristupe, propadne zbog prevelikog napora?", pita Jacques
Schuster.