AU 11. XI. PR: LJUBLJANA OSVAJA BALKAN

AUSTRIJA DIE PRESSE 11. XI. 2002. Most prema Balkanu: "Tko se boji Slovenije još?" "Buduća članica EU Slovenija nudi se europskoj zajednici u ulozi prvorazrednog poznavatelja prostora jugoistočne Europe. Pritom valja napomenuti da objašnjenje konkretnog interesa Slovenaca za stabilnost na području bivše Jugoslavije leži već u gospodarskim činjenicama. Slovenci su poduzetnici najveći ulagači u Bosni i Hercegovini, aktivni su u Makedoniji a žele uplesti svoje prste i na Kosovu. Posebni povjerenik EU-a za Kosovo Michael Steiner boravi stoga trenutno u Ljubljani radi razmjene mišljenja a u taj su proces uključeni dužnosnici, diplomati i poslovni ljudi. 'Prvo moramo stvoriti standarde; nakon toga može se razmišljati o statusu regije', glasi odjek slovenskih diplomata na Steinerovo uvjerenje da je prioritet normalizacija stanja. Upravo u tom pitanju Slovenija vidi svoju veliku priliku za sudjelovanje posredstvom investicija. Stari kontakti iz jugoslavenskih vremena i spremnost na preuzimanje rizika pokazuju se pravim pristupom. Na pitanje kakav će stav Slovenija zauzeti prema izvjesnom povlačenju SAD-a iz regije, slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel izjavio je za list sljedeće: 'Radi izbjegavanja kolapsa Europa bi se morala sasvim drugačije angažirati'. Već u proljeće ove godine Slovenija je pojačala svoj kontingent. Već angažiranim slovenskim vojnim policajcima u sastavu SFOR-a u Bosni pridružila se postrojba helikoptera. Zahvaljujući poznavanjujezika slovenski stručnjaci mogu bitno pridonijeti prikupljanju informacija. No, aktualni koncept nove 'primjerene' slovenske vanjske politike nakon pristupa EU uvelike nadilazi regionalne ambicije. Primjerice, uz brzu izgradnju transatlantske osovine kroz predstojeći pristup NATO-u Ljubljana teži i preuzimanju dužnosti predsjedatelja u OESS-u. 'Diskretna nastojanja malene Slovenije oko demokratizacije središnje Azije mogu uroditi boljim plodovima nego lekcije velikih sila', uvjeren je jedan slovenski diplomat. Naime, nitko se ne boji Ljubljane, dodaje on. Dosadašnje vodstvo u Ljubljani, koje će biti smijenjeno na nedjeljnim predsjedničkim izborima, smatralo je alpsko-jadransku republiku posrednikom na svim parketima; jednom od mogućih zadaća smatralo je čak i promicanje dijaloga s pravoslavnim i muslimanskim svijetom. Time se gotovo ponovno zatvorio krug oko nekadašnje Jugoslavije, budući da su kontakti s Beogradom i Sarajevom na privrednoj i kulturnoj razini sve bolji. Preostaje maleni handicap za globalnu diplomaciju: naime, i drugi lukavi političari iz jugoistočne Europe dobro prodaju u Washingtonu ili Parizu ulogu mosta koju Slovenija traži za sebe", napominje na kraju člank Karin Kneissl.