ANKETA O RADNOJ SNAZI: STOPA NEZAPOSLENOSTI 15,2 POSTO ANKETA O RADNOJ SNAZI: STOPA NEZAPOSLENOSTI 15,2 POSTO Prema anketi o radnoj snazi, u Hrvatskoj je u prvom polugodištu ove godine bilo 16 tisuća nezaposlenih osoba manje nego u
drugom polugodištu lani, a stopa anketne nezaposlenosti u prvoj je polovici ove godine iznosila 15,2 posto, prema 16,3 posto u prethodnom polugodištu. Podacima su to iz Ankete o radnoj snazi koju provodi Državni zavod za statistiku. Usporedne podataka o nezaposlenosti dobivenih ovom anketom i podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), temeljenih na administrativnim izvorima, pokazuju da je u prvom ovogodišnjem polugodištu stopa nezaposlenosti prema administrativnoj evidenciji bitno veća (iznosi 23,3 posto) od stope anketne nezaposlenosti (15,2 posto). U tom je razdoblju prosječan broj nezaposlenih prema anketi o radnoj snazi za 132 tisuće manji od podatka HZZ-a. Po anketi o radnoj snazi u prvom je polugodištu ove godine bilo 273.000 nezaposlenih osoba, a prema evidenciji HZZ-a 405.000. Pritom se napominje da od ukupno 405 tisuća registriranih osoba u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, njih 171 tisuća ili 42,2 posto ne zadovoljava međunarodne kriterije nezaposlenosti. Prema međunarodno prihvaćenoj metodologiji, od ukupnog broja osoba koje su prijavljene u HZZ-u, njih 57,8 posto svrstano je u kategoriju
ANKETA O RADNOJ SNAZI: STOPA NEZAPOSLENOSTI 15,2 POSTO
Prema anketi o radnoj snazi, u Hrvatskoj je u prvom polugodištu ove
godine bilo 16 tisuća nezaposlenih osoba manje nego u drugom
polugodištu lani, a stopa anketne nezaposlenosti u prvoj je
polovici ove godine iznosila 15,2 posto, prema 16,3 posto u
prethodnom polugodištu. Podacima su to iz Ankete o radnoj snazi
koju provodi Državni zavod za statistiku. Usporedne podataka o
nezaposlenosti dobivenih ovom anketom i podataka Hrvatskog zavoda
za zapošljavanje (HZZ), temeljenih na administrativnim izvorima,
pokazuju da je u prvom ovogodišnjem polugodištu stopa
nezaposlenosti prema administrativnoj evidenciji bitno veća
(iznosi 23,3 posto) od stope anketne nezaposlenosti (15,2 posto). U
tom je razdoblju prosječan broj nezaposlenih prema anketi o radnoj
snazi za 132 tisuće manji od podatka HZZ-a. Po anketi o radnoj snazi
u prvom je polugodištu ove godine bilo 273.000 nezaposlenih osoba,
a prema evidenciji HZZ-a 405.000. Pritom se napominje da od ukupno
405 tisuća registriranih osoba u Hrvatskom zavodu za
zapošljavanje, njih 171 tisuća ili 42,2 posto ne zadovoljava
međunarodne kriterije nezaposlenosti. Prema međunarodno
prihvaćenoj metodologiji, od ukupnog broja osoba koje su
prijavljene u HZZ-u, njih 57,8 posto svrstano je u kategoriju
nezaposlenih, 18,5 posto je neaktivnih osoba (jer nisu tražile
posao ili ne bi mogle prihvatiti ponuđeni posao u slijedeća dva
tjedna) a 13,1 posto su osobe koje rade, te se prema Anketi
svrstavaju u zaposlene. Od ukupno 273 tisuće nezaposlenih po anketi
njih 85,6 posto prijavljeno je službi za zapošljavanje, dok
preostalih 14,4 posto anketno nezaposlenih nije bilo
zainteresirano za prijavu službi za zapošljavanje. Struktura
ukupno nezaposlenih po spolu nije se bitnije izmijenila u odnosu na
prethodno polugodište - 47,9 posto je muškaraca i 52,1 posto žena.
Starosna pak struktura nezaposlenih pokazuje da 60,8 posto pripada
u najaktivniju skupinu od 25 do 49 godina, nešto manje od 30 posto su
mlade osobe od 15 do 24 godine, a preostalih 10 posto su osobe
starije od 50 godina. Najveći dio nezaposlenih osoba traži posao
duže od dvije godine, njih gotovo 40 posto. Od ukupno nezaposlenih
njih oko jedne petine (19,5 posto) spremno je preseliti se unutar
svoje ili susjedne županije, odnosno bilo gdje u Hrvatsku. Onih
koji su spremni odseliti u inozemstvo u cilju dobivanja zaposlenja
je 4,3 posto, pri čemu gotovo polovina njih pripada u dobnu skupinu
do 24 godine. Polovica od ukupno anketno nezaposlenih nisu se
spremni preseliti, no voljni su dnevno putovati na posao u svoju ili
susjednu županiju, a 23,7 posto želi raditi jedino u mjestu
stanovanja. Čak 68,3 posto nezaposlenih spremno je na
dokvalifikaciju ili prekvalifikaciju radi pronalaženja posla. Kao
minimalnu neto mjesečnu plaću za koju bi prihvatili posao 47,9
posto nezaposlenih osoba ističe 2.000 do 3.000 kuna, dok njih 36
posto očekuje plaću veću od 3.000 kuna.