HR-BURZE-PROMET-Burze/dionice IZVJEŠĆA SA SVJETSKIH TRŽIŠTA OD 07. STUDENOGA 2002. GODINE IZVJEŠĆA SA SVJETSKIH TRŽIŠTA OD 07. STUDENOGA 2002. GODINEa) Indeksi na najznačajnijim svjetskim burzama u 12:00 Burza / Indeks TRENUTNI
ZATVARANJE --------------------------------------------------New York/DJIA 8.771,01 8.678,27Tokyo/NIKKEI 8.920,44 8.953,29London/FTSE-100 4.130,50 4.103,70Frankfurt/DAX 30 3.291,50 3.298,84--------------------------------------------------Nakon odluke američke središnje banke (Fed) o snižavanju kamatnih stopa i ostvarene pobjede Republikanaca na američkim parlamentarnim izborima, u srijedu su cijene američkih dionica na Wall Streetu ostvarile značajnije dobitke. Njujorški Dow Jones indeks porastao je tako za oko jedan posto, dosegnuvši 8.771 bod. Tehnološki Nasdaq indeks zabilježio je nešto značajniji rast, od približno 1,3 posto, na 1.418 bodova . Vijeće za otvoreno tržište američke središnje banke u srijedu je spustilo kamatne stope za neočekivano velikih 0,50 postotnih bodova, na 1,25 posto, i to po prvi put u ovoj godini nakon njihova prošlogodišnjeg snižavanja u 11 navrata. Fed-ova odluka predstavlja pritisak za Europsku središnju banku (ECB) i Bank of
IZVJEŠĆA SA SVJETSKIH TRŽIŠTA OD 07. STUDENOGA 2002. GODINE
a) Indeksi na najznačajnijim svjetskim burzama u 12:00
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE
--------------------------------------------------
New York/DJIA 8.771,01 8.678,27
Tokyo/NIKKEI 8.920,44 8.953,29
London/FTSE-100 4.130,50 4.103,70
Frankfurt/DAX 30 3.291,50 3.298,84
--------------------------------------------------
Nakon odluke američke središnje banke (Fed) o snižavanju kamatnih
stopa i ostvarene pobjede Republikanaca na američkim
parlamentarnim izborima, u srijedu su cijene američkih dionica na
Wall Streetu ostvarile značajnije dobitke.
Njujorški Dow Jones indeks porastao je tako za oko jedan posto,
dosegnuvši 8.771 bod. Tehnološki Nasdaq indeks zabilježio je nešto
značajniji rast, od približno 1,3 posto, na 1.418 bodova .
Vijeće za otvoreno tržište američke središnje banke u srijedu je
spustilo kamatne stope za neočekivano velikih 0,50 postotnih
bodova, na 1,25 posto, i to po prvi put u ovoj godini nakon njihova
prošlogodišnjeg snižavanja u 11 navrata. Fed-ova odluka
predstavlja pritisak za Europsku središnju banku (ECB) i Bank of
England da smanje kamatne stope na svojim zasjedanjima koja će se
održati tijekom današnjeg dana.
"Otklonili smo neke neizvjesnosti vezane za američke izbore i Fed,
i ljudi imaju želje u ovome trenutku kupovati dionice", kazao je
glavni tržišni strateg u Legg Mason Wood Walker, Richard Cripps.
"Obje su se te stvari razriješile na način koji, barem površinski,
povoljno djeluje na dionice."
Pritom su najviše na vrijednosti dobile dionice farmaceutskog i
vojnog sektora, ohrabrene pobjedom Republikanaca u oba doma
parlamenta koja znači više novca za obranu te popustljiviju
regulaciju za farmaceutsku industriju. Cijene dionica Boeinga
skočile su stoga za više od šest posto. Od značajnijih dobitnika još
su se isticale dionice farmaceutskog diva Mercka i
Johnson&Johnsona, pod utjecajem vijesti o podizanju
investicijskog rejtinga za sudionike tog sektora.
Jačale su dionice i u tehnološkom sektoru, pri čemu se najviše
isticala ona Cisco Systemsa, sa skokom od preko 5 posto, nakon
objave bolje tromjesečne dobiti nego se očekivalo na tržištu.
No, na europskim su burzama jučer ostvareni gubitci. Pritom je
vrijednost Ftse indeksa pala za oko jedan posto, na 4.103 boda.
Frankfurtski DAX oslabio je nešto više, odnosno gotovo 1,6 posto,
spustivši se na 3.298 bodova.
Cijene europskih dionica danas su uglavnom porasle, jer ulagači
procjenjuju pozitivne učinke od snižavanja američkih kamatnih
stopa, a oraspoložilo ih je i nekoliko dobrih poslovnih izvješća.
Do podneva je tako londonski Ftse indeks porastao 0,7 posto, na
4.130 bodova. Ipak, frankfurtski DAX je oslabio, za 1,44 posto, na
3.291 bod, ponajviše zbog nemirne trgovine ulagača koji očekuju
odluku Europske središnje banke (ECB) o kamatnim stopama u
eurozoni.
Tržišni analitičari podijeljeni su na one koji su optimistični
glede učinka nižih kamatnih stopa na poticanje američkog
gospodarskog rasta i onih koje brine da je tako veliko snižavanje
kamatnih stopa znak da se američka središnja banka (Fed) zabrinula
za gospodarstvo više nego se mislilo.
Taj potez Fed-a stavlja pritisak na ECB te Bank of England da i one
snize kamatne stope. Ekonomisti uglavnom sumnjaju da će one to
danas učiniti. "Postoji dobra šansa da će ECB nakon Fed-a sniziti
kamatne stope, no uvijek je teško razumjeti njihovu motivaciju u
vezi monetarne politike", izjavio je analitičar nizozemske banke
ABN AMRO, Chris Johns.
Među dobitnicama treba istaknuti dionice britanske farmaceutske
kompanije AstraZeneca, koje su porasle 3,3 posto nakon što je
dobila odobrenje nizozemskih regulatora za prodaju
eksperimentalnog lijeka za snižavanje kolesterola. Britanska
telekom skupina BT također je ostvarila rast cijena dionica, za
gotovo tri posto, izvijestivši o solidnim rezultatima poslovanja.
Na Tokijskoj burzi Nikkei indeks je oslabio 0,4 posto, na 8.920
bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta u 12:00
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
-------------------------------------------------
Euro/USD 1,0047 1,0063 1,0025
Euro/JPY 122,33 122,49 122,10
USD/JPY 121,76 121,95 121,50
-------------------------------------------------
Euro je danas na deviznim tržištima dosegnuo najvišu razinu u tri i
pol mjeseca prema dolaru, pod utjecajem spekulacija da će Europska
središnja banka (ECB) pričekati do idućeg mjeseca sa smanjenjem
kamatnih stopa, održavajući tako stope prinosa na ulaganja
iskazana u euru višima u odnosu na ona u američkoj valuti.
Do podneva je euro ojačao gotovo 0,9 posto prema dolaru, na 1,0047
dolara, nakon što je nakratko dosegnuo i 1,0065 - najvišu razinu od
kraja ovogodišnjeg srpnja. Dobio je na vrijednosti i u odnosu na
jen, nešto manjih 0,33 posto, dosegnuvši 122,33 jena za euro.
Iako bi ECB mogla sniziti kamatne stope ove godine, mnogi
analitičari kažu da je njihovo snižavanje malo vjerojatno na
današnjem zasjedanju, što će pomoći da se kamatne stope na depozite
u eurima održe višima u odnosu na one u dolarima. Američka je
središnja banka (Fed) u srijedu snizila kamatne stope za prekonoćne
pozajmice za neočekivano visokih 0,50 postotnih bodova, na 1,25
posto - novu najnižu razinu u 40-tak godina.
"Imovina iskazana u eurima postaje atraktivnija ulagačima budući
su ondje kamatne stope više, pojačavajući očekivanja da će takove
više kamatne stope potaknuti jačanje eura", kazao je menadžer fonda
Mitsui Sumitomo Insurance Asset Managementa, Kazutoshi Nakade.
ECB će tako najvjerojatnije na svojem današnjem zasjedanju
ostaviti kamatne stope na dosadašnjih 3,25 posto, predviđa većina
ekonomista. Stopa inflacije u 12-članoj eurozoni, kažu
analitičari, možda je previsoka za ECB da snizi kamatne stope u
ovome trenutku, obzirom da je zadaća središnjih bankara održavanje
stope inflacije, čiji je rast u listopadu ubrzan na 2,2 posto, ispod
ciljane razine od 2 posto.
"Fed-ova odluka pozitivna je za euro, jer kad snizite ionako niske
kamatne stope za 0,50 postotnih bodova tržište će se fokusirati na
činjenicu da je gospodarski rast toliko slab", kazala je Francesca
Fornasari, valutni strateg u Lehman Brothersu. "Dolar za neko
vrijemo predstavlja valutu s niskim prinosom."
S druge strane, dolar je danas, pored značajnijih gubitaka prema
euru, izgubio na vrijednosti u odnosu na jen i to više od 0,5 posto,
na 121,76 jena za dolar.