ŠTO JE SVE BIVŠA SFRJ GRADILA SADAMU HUSEINU

BEOGRAD, 5. studenoga (Hina) - Direktor Direkcije za konverziju vojne industrije jugoistočne Europe Europskog centra za mir, general-major u mirovini Sreten Čupić tvrdi da SR Jugoslavija nema što izvoziti Iraku, jer njena vojna industrija radi s 10 do 15 posto kapaciteta, a da su se, u vrijeme dok je SRJ bila pod sankcijama (1992-1995) manje količine oružja i vojne opreme izvozile u Irak tajnim kanalima. #L# U intervjuu dnevniku "Blic", general Čupić, koji je od 1976. do 1982. godine bio direktor Sektora za izvodenje radova u inozemstvu "Jugoimporta SDPR" (tad samo "SDPR") i prisustvovao radovima u Iraku, tvrdi da je ta firma surađivala s Irakom do 5. listopada 1990. godine. On kaže da je do 1982. godine SDPR ostvarivao godišnji devizni prihod od 400 do 600 milijuna dolara, te da je 1981. godine ta firma imala čak oko 2,5 milijarde dolara unaprijed uplaćenih iz Iraka. "Kad je riječ o ilegalnoj trgovini, oružje je u ratu koji je vođen od 1990. do 1996. godine šetalo kroz Jugoslaviju milijunima kanala. U toj regiji tada je vladao kaos, oružje je stizalo svim tranzitnim pravcima kojima se kretala trgovina droge ili ljudima.. A kad je riječ o Iraku i SDPR-u, izgradnja započetih postrojenja je obustavljana postupno kako se raspadala SFRJ i kako su nam uveli sankcije. Ipak, SDPR nije prekinuo suradnju sa Irakom sve do 5. listopada, iako je izvoz postupno opadao. Druga stvar, kapacitet vojne industrije drastično je pao, te nije ni bilo što da se izveze", kazao je Čupić "Blicu". U vrijeme kad je počeo rat između Iraka i Irana, 80-ih godina, u Iraku je bilo više od 20 tisuća radnika iz bivše Jugoslavije, koji su radili na više od 70 gradilišta u toj zemlji, a u to vrijeme izgrađene su tri vojne tvornice, među kojima i vojni kemijski kompleks pod šifrom KOLI i tvornica za proizvodnju eksploziva, kao i tvornice streljačkog oružja i minobacačkih granata, te zrakoplovne baze koje su "raspoređene na oko 300 kvadratnih kilometara oko Bagdada", što je bio posao vrijedan oko dvije milijarde dolara. Brojne su zapovjedne zgrade također izgradile tadašnje jugoslavenske firme, kao i postrojenja za remont tenkova i drugih oklopnih vozila, tri vojne bolnice, a izgrađena je i jedna od rezidencija iračkog predsjednika Sadama Huseina, koja ima "sve zaštitne elemente", projektirana tako "da odoli atomskom udaru". "Bio sam tad direktor i morao sam pratiti radove, bila je to superluksuzna i superbogata rezidencija sva u zlatu i mramoru donesenom s raznih strana svijeta", kazao je Čupić, dodajući da je dio SDPR-a kojem je tad bio na čelu bio pod patronatom generalštaba tadašnje JNA. (Hina) ttag sb